Connect with us

Svijet

DA LI JE ZAUSTAVLJEN PRIJEM KOSOVA U SAVJET EVROPE? Priština nije na dnevnom redu, sve je odgođeno za narednu godinu

Komitet ministara Savjeta Evrope, po svemu sudeći, neće donijeti konačnu odluku o prijemu Kosova u tu instituciju na sastanku 16. i 17 maja pošto se ta tema ne nalazi ni na dnevnom redu.

Analitičari nisu iznenađeni ovakvim razvojem događaja jer Priština nije napravila konkretan korak ka formiranju Zajednice srpskih opština što Zapad traži kao uslov za prijem Kosova u Savjet Evrope, piše beogradski Blic.

To bi moglo da znači da se sve odlaže za sljedeću godinu.

Kada je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope 16. aprila dala “zeleno svjetlo” da Kosovo uđe u Savjet Evrope činilo se da Prištinu od tog koraka dijeli samo formalnost.

Ipak, ubrzo se ispostavilo da je ta formalnost za Aljbina Kurtija, premijera Kosova, velika prepreka jer mu i dalje ne pada napamet da napravi praktično bilo kakav korak ka formiranju ZSO, iako se na to Priština obavezala još 2013. godine Briselskim sporazumom.

Zbog toga, kako stvari sada stoje, Komitet ministara Savjeta Evrope neće ni raspravljati o prijemu Kosova na sastanku 16. i 17. maja pošto ta tema nije ni uvrštena u dnevni red.

Za Strahinju Subotića, programskog menadžera Centra za evropske politike, to je očekivani epilog svega što se događalo u posljednje vrijeme.

“Francuska je ostala pri stavu da Priština mora prvo da napravi značajniji iskorak ka formiranju ZSO prije ulaska u Savjet Evrope. Tu je i Mađarska koja ima isti stav iako je priznala Kosovo kao što je priznala i Francuska. Sve to ukazuje da je situacija za Prištinu kompleksnija u Savjetu Evrope iako ima brojke na svojoj strani”, navodi Subotić.

Kako kaže, Mađarska se tako postavila jer želi da “izgradi još bolje bilateralne odnose sa Srbijom”.

“Sa druge strane, Francuska gleda opštu sliku i ne želi da se ulaskom Kosova u Savjet Evrope bez formiranja ZSO destabilizuje Zapadni Balkan. Loptica je sada svakako u dvorištu Aljbina Kurtija”, objašnjava Subotić.

Programski direktor Centra za evropske politike dodaje da “odlaganje konačne odluke o prijemu Kosova u Savjet Evrope” neće ni “pomoći ni odmoći dijalogu Beograda i Prištine”.

“Ulazak Kosova u Savjet Evrope bez formiranja ZSO bi svakako u ovom trenutku dodatno destabilizovalo Zapadni Balkan. Zato se može reći da se sada vraćamo na nulu. Na neki način smo kupili vrijeme. Čekaju se izbori u EU i u Americi. Dolaze novi ljudi umjesto Miroslava Lajčaka, Gabrijela Eskobara i vjerovatno Žozepa Borelja tako da ne očekujem ništa novo u vezi sa kosovskim pitanjem do 2025. godine”, zaključuje Subotić, piše “Blic”.

Savjet Evrope je u utorak objavio dnevni red sastanka Komiteta ministara 16. i 17. maja na kome nema rasprave o prijemu Kosova, ali je i ostavio mogućnost promjena u narednih desetak dana. Inače, Komitet ministara se sastaje samo jednom godišnje i to obično u maju.

“Saopštenje odražava dnevni red kakav je u ovom trenutku i nemamo više informacija da podijelimo”, poručili su u Savjetu Evrope.

Ubrzo je stiglo i bliže obrazloženje ambasade Njemačke u Prištini. U toj ambasadi su poručili kako je vrijeme da “Vlada Kosova ubijedi države članice Savjeta Evrope da zaslužuje prijem u tu međunarodnu organizaciju, preduzimajući konkretne korake ka stvaranju ZSO”.

“Takav korak, po našem mišljenju, predstavljao bi podnošenje prijedloga statuta ZSO Ustavnom sudu. Kako je ambasador rekao u svom tvitu poslije glasanja u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope: Kosovo mora da uradi veliki posao”, naveli su u ambasadi Njemačke u Prištini.

Kako su dodali, to se još nije dogodilo.

“Sada je na premijeru Aljbinu Kurtiju i njegovoj Vladi da ubijede potrebne države članice drugim sredstvima, odnosno preduzimanjem drugih konkretnih koraka ka stvaranju Zajednice opština sa srpskom većinom, koju se Kosovo obavezalo da će uspostaviti i koja je međunarodna obaveza”, saopštila je njemačka ambasada, prenosi Blic.

Podsjećamo, samoproglašene vlasti u Prištini proglasile su nezavisnost “Kosova” 2008. godine. Nezavisnost su priznale brojne zemlje predvođene Sjedinjenim Američkim Državama. Srbija, kao ni BiH, ne priznaju nezavisnost Kosova.

Svijet

ŠOK NA SJEDNICI UN-A! Američka predstavnica prećutala Šmita i OHR!

Američka predstavnica u svom govoru na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a koja je u toku nije ni spomenula Kristijana Šmita ni OHR, što je značajno jer se to ranije nikad nije dešavalo.

Ona je rekla da je njena zemlja posvećena stabilnosti i bezbjednosti BiH, te je dodala da SAD pozdravljaju produženje mandata misiji EUFOR Althea.

“Ukorijenjeno u Dejtojnskom mirovnom sporazumu, operacija Althea je od kritične važnosti u podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”, rekla je ona, i zahvalila EU i njenom liderstvu na vođenju ove misije.

Dejtonski sporazum
Dodala je da je SAD posvećena Dejtonskom sporazumu i cilju demokratske i mirne BiH.

“Naša diskusija danas se odvija u posebno kritičnom trenutku kako se situacija u BiH nastavlja evoluirati. Stabilnost i deeskalacija moraju biti vrhunski prioritet. Nastavljamo pozivati sve strane da se uzdrže od aktivnosti koje mogu potkopati stabilnost”, rekla je ona.

Dodala je da je proteklih nekoliko godina BiH bila suočena s kontinuiranom političkom krizom, a da su SAD istupile da pomognu u smirivanju situacije.

“Proteklih nekoliko mjeseci radili smo odlučno i diskretno da omogućimo deeskalaciju i otvorimo prostor za veću stabilnost u BiH. U tom kontekstu, pozdravljamo poteze Narodne skupštine Republike Srpske da usvoji zakone koji će BiH omogućiti veću stabilnost”, reklča je ona.

Sankcije kao odgovor
Kao odgovor na to, kako je naglasila, SAD su uklonile sankcije prema zvaničnicima RS kako bi promovisali stabilnost.

“Ove sanckije, kao i sve ostale sankcije, nisu nikad bile zamišljene da traju vječno. One su odgovor na specifičnu situaciju koja je doprinjela krizi. NS RS je preduzela značajne korake da ukloni ove akcije 18. oktobra”, rekla je.

“Kolege, SAD više ne sprovode projekat izgradnje nacija, sada je vijeme za domaća rješenja, koja donose lokalni akteri koji predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH. Ovi koraci to reflektuju i odražavaju našu politiku”, rekla je ona i pozvala sve narode u BiH da zajedno rade na većoj stabilnosti.

Dodala je da će SAD raditi s svojim partnerima da promoviše američke interese kako bi podržali stabilnost i napredak u BiH i region.

Velika Britanija podržala Šmita
I Ujedinjeno Kraljevstvo je podržalo produženje mandata EUFOR Althei, i zahvalila je Šmitu na njegovom izvještaju koji je podnio Savjetu bezbjednosti UN-a. Naglasila je da se ustavno uređenje u BiH mora održati, i dodala da su zbog napada na ustavno uređenje BiH protekle godine bile neke s najvećom krizom. Za ovu esskalaciju ona je optužila, kako je rekla, bivšeg predsjednika RS, Milorada Dodika.

“Poštujemo odluku Suda BiH i pozivamo sve aktere da održe vladavinu prava i da pokažu poštovanje za suverenitet i teritorijalni integritet BiH”, naglasila je i dodala da će održavanje izbora u RS bez odlaganja omogućiti izbor nove vlade, i ohrabrila je započinjanje konstruktivnog dijaloga između dva entiteta.

Politička kriza, kako je naglasila, opravdava vitalnu i legitimnu ulogu visokog predstavnika i važnost bonskih ovlaštenja.

“Oboje je prihvaćeno u više rezolucija od strane Savjeta bezbjednosti, kao i njegov izbor od strane Savjeta za sprovođenje mira, a ne Savjeta bezbjednosti. Visoki predstavnik je zadužen za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mi u potpunosti podržavamo visokog predstabnika i upotrebu njegovih izvršnih ovlaštenja, kada je to neophodno”, rekla je ona i dodala da njena zemlja podržava domaću odgovornost.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNO! U EU raste nezaposlenost, 13,2 miliona građana bez posla

Stopa nezaposlenosti u EU iznosila je 6,0 odsto u septembru 2025. godine i porasla je u odnosu na septembar 2024. godine kada je bila 5,9 odsto, objavio je Evrostat.

Ta stopa je stabilna u poređenju sa avgustom 2025. godine. U septembru ove godine, prilagođena stopa nezaposlenosti iznosila je 6,3 odsto i ona je stabilna u poređenju sa avgustom 2025. godine, kao i sa septembrom 2024. godine, prenosi Tanjug.

Evrostat procjenjuje da je u septembru ove godine bilo nezaposleno 13,246 miliona ljudi u EU , od čega 11,003 miliona u evrozoni.

U poređenju sa avgustom 2025. godine, nezaposlenost je porasla za 63.000 u EU i za 65.000 u evrozoni.

U poređenju sa septembrom 2024. godine, nezaposlenost je porasla za 227.000 u EU i za 187.000 u evrozoni.

Nastavi čitati

Svijet

“MORAMO SE IZBORITI!” Orban traži od Trampa izuzeće za Mađarsku od sankcija Rusiji!

Premijer Mađarske Viktor Orban saopštio je da namjerava da tokom sastanka sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom u Vašingtonu ubijedi američkog lidera u potrebu brojnih izuzeća od američkih sankcija uvedenih energetskom sektoru Rusije.

Orban je izjavio za radio-stanicu “Košut” da će pokušati da 7. novembra objasni američkom lideru da su Mađarskoj potrebna takva izuzeća kako bi održala energetsku bezbjednost.

“Mađarska je kopnena zemlja i nema direktne veze sa morem, te je prinuđena da se oslanja na cjevovode za dobijanje nafte i gasa”, naglasio je Orban.

On je istakao da bi Amerikanci trebali da budu svjesni izazova sa kojima se suočava Mađarska, prenio je TASS.

“Moramo da to dokumentujemo ukoliko želimo da dobijemo izuzeće od američkih sankcija uvedenih Rusiji”, dodao je Orban, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno