Connect with us

Društvo

DANAS JE SVETI VASILIJE OSTROŠKI I MLADI VASKRS! Evo šta ne treba da radite

Ljudi stalno prepričavaju čuda koja su im se, kažu, dogodila pri molitvi Svetom Vasiliju.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) slavi danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim srpskim zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta. U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih veroispovesti, među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Kaže se da je Sveti Vasilije tokom života više ličio na anđela nego na čovjeka. Svoj duh je uzdigao, a telo obesmrtio.

Strogi post i bez teških poslova
Čuda koja se događaju pri molitvi Svetom Vasiliju su nebrojana. Postoji vjerovanje da oni koje se zavjetuju da će na Svetog Vasilija otići na Duhove u manastir Ostrog, njihova bolest ili bolest nekog njihovog najmilijeg biće kao “rukom odnesena”.

Ako riješite da potražite pomoć ovog sveca, od sutra treba da počnete strogi post koji će trajati sve dok na Trojice ili Duhove ne odete na Ostrog i tamo se pričestite. Ako poznajete osobu koja se sprema na ovakvo putovanje, trebalo bi da joj odnesete ulja, tamjana i pamuka da sa sobom ponese i da to ostavi kod sveca “da prenoći”.

Pamuk, ulje i tamjan koji su nošeni na Ostrog treba čuvati za “ne daj Bože”.

Danas po narodnom vjerovanju ne bi trebalo raditi teške poslove, ali valja da se očisti kuća, kako bi, vjeruje se, čitave godine u domu vladali harmonija i mir.

Smatran za sveca još tokom života
Sveti Vasilije Ostroški rođen je u selu Mrkonjići, u Popovom polju u Hercegovini, odakle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice, gde se zamonašio i započeo život podvižnika. Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj veri i ćuvajući svoje vernike od turskih svireposti.
Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gde se upokojio 1671. Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonjenje svetitelju, posebno na praznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju. Manastir Ostrog, čije su svetinje vijekovima zidali vjerni priložnici, ne može se mjeriti po arhitekturi i freskama sa velikim srednjovjekovnim manastirima, ali im je ravan po svojoj duhovnoj snazi.

Ubrzo poslije smrti svetitelja, ljudi su počeli da dolaze na njegov grob kako bi se iscijelili i našli utjehu. Bio je smatran za sveca još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo poslije njegove smrti, kult je sve više i više jačao.

Iako se sveci ne porede, Sveti Vasilije Ostroški se smatra jednim od najvećih svetitelja u SPC, jer njegove mošti obilazi hiljade vjernika svakodnevno, a svakog 12. maja manastir Ostrog bude premali da primi sve vjernike koji dođu na poklonjenje.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pravi jesenji dan

U Bosni i Hercegovini će biti suvo, na istoku i dalje oblačno, a u ostalim predjelima se očekuje djelimično razvedravanje uz sunčane periode.

Ujutro i prije podne biće oblačno, na istoku ponegdje slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu će tokom većeg dijela dana preovladavati sunčano i malo toplije. Jutarnja temperatura vazduha od šest do 12, u višim predjelima od jedan, a dnevna od 15 do 20, na jugu do 23 stepena Celzijusova.

Vjetar će biti slab i promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu umjeren.

Nastavi čitati

Društvo

KAKAV GEST! FK Sarajevo želi da zapadnu tribinu nazovu po Halidu Bešliću!

Fudbalski klub Sarajevo zvanično je uputio molbu Opštini Centar da podrži inicijativu da se zapadna tribina stadiona “Asim Ferhatović Hase” nazove po preminulom Halidu Bešliću.

„Našem Halidu, prijatelju i vjernom navijaču. U ime svih navijača Fudbalskog kluba Sarajevo, zaposlenih i igrača, te Upravnog odbora izražavamo ti duboku zahvalnost za sve što si dao našoj domovini, ovom gradu i našem klubu, ne samo kroz pjesmu, već kroz svoj život, karakter i ljubav koju si godinama delio sa svima nama.

Zato, od danas, Zapadna tribina nosi tvoje ime, da se zna i pamti, da svaka pjesma i svaki povik sa nje bude i tvoj glas.

Hvala ti, Halide, što si bio naš. Ova tribina, ovaj klub i ovaj grad će te vječno pamtiti. Nek’ ti je rahmet duši. ‘Sarajevo, srećo moja…’ Tvoj klub, FK Sarajevo”, naveo je klub u objavi na društvenim mrežama.

Tribina koja bi nosila ime Halida Bešlića bila bi znak zahvalnosti čovjeku koji je decenijama bio prijatelj kluba i čest gost na stadionu “Asim Ferhatović Hase”.

Nastavi čitati

Društvo

ZDRAVSTVO NA IZDISAJU! Iz bolnica u Srpskoj bježe i mladi i stari ljekari

Mnoge bolnice u Srpskoj suočavaju se sa nedostatkom medicinskog kadra, u prvom redu ljekara specijalista.

Ovi stručnjaci odlaze čim im se ukaže prilika, a ono što presuđuje da se pozdrave sa starim poslodavcem, jeste bolja poslovna ponuda koja, u prvom redu, podrazumijeva veću platu.

Ljekari iz bolnica u Srpskoj, tako, prelaze u druge zdravstvene ustanove, a mnogi u potrazi za boljim uslovima rada i života, odlaze i u inostranstvo. Odlazak ljekara je, očigledno, proces koji će još trajati i uzimati danak domaćem zdravstvu.

Pouzdana evidencija o broju ljekara koji su digli sidro i otišli ne postoji, ali je činjenica da i njihov odlazak pričinjava značajne probleme domaćem zdravstvenom sistemu.

Iz Bolnice Trebinje ističu da je, ako se zanemari prestanak radnog odnosa zbog odlaska u starosnu penziju, ovu zdravstvenu ustanovu unazad godina napustilo troje ljekara.

– Po našim saznanjima, ljekari najčešće odlaze u privatne ustanove iz razloga o kojima ne obavještavaju poslodavce niti su u zakonskoj obavezi – kažu za Srpskainfo iz trebinjske Bolnice i dodaju da se ova zdravstvena ustanova suočava sa relativnim nedostatkom kadra.

– Taj nedostatak nadoknađujemo realizovanjem relativno velikog broja specijalizacija koje su u toku, te angažovanjem spoljnih konsultanata zaposlenih u drugim ustanovama. Međutim, zbog nedostatka ljekara, dolazi do nemogućnosti pružanja zdravstvenih usluga i kvaliteta zdravstvene zaštite u planiranom i željenom kapacitetu. Deficit ljekara, dok su određene specijalizacije u toku, nadoknađujemo spoljnim saradnicima, kako bi pacijentima omogućili potreban pregled i uslugu – naglašavaju u Bolnici Trebinje.

Kažu da im, trenutno, nedostaje patologa, pulmologa, dermatovenerologa, endokrinologa, reumatologa, nefrologa, infektologa, ortopedija, stručnjaka iz opšte interne medicine, fizikalne medicine, hematologije i kliničke farmacije.

Bolnicu u Gradišci unazad pola decenije napustilo je 17 ljekara, koji su otišli u ili u druge zdravstvene ustanove u Srpskoj ili u inostranstvo.

– Glavni razlozi odlaska su finansijske prirode. Bolnici Gradiška nedostaje stručnog medicinskog kadra, prije svega ljekara specijalista opšte hirurgije anesteziologije. Nedostatak ljekara kompenzujemo raspisivanjem specijalizacija, kao i dodatnim angažovanjem ljekara specijalista iz drugih ustanova – poručuju za Srpskainfo iz ove zdravstvene ustanove.

Od 2020, pa do danas, prijedorsku Bolnicu napustilo je 27 ljekara.

Kako su nedavno saopštili iz ove zdravstvene ustanove, na svih 9 odjeljenja situacija takva da svako napuštanje stvara ogromne probleme.

– Razlog je što mora da obezbijedi 24-časovna zdravstvena zaštita, koja podrazumijeva i dežurstva i pripravnosti. Zato je potrebno stvari mijenjati sistemski. Neophodno je zanimanje ljekara učiniti privlačnijim mladim ljudima. A da bi postalo privlačnije, mora da ima određene privilegije u društvu, da li finansijske, da li kroz prednosti prilikom stipendiranja, rješavanja stambenog pitanja, upisa djece u vrtić – poručili su iz ove zdravstvene ustanove.

Iz Komore doktora medicine Srpske ranije su saopštili da je otvaranje granica i širenje EU dovelo je do migracije ljekara iz balkanskih zemalja u Evropu, iz Evrope u Skandinaviju, a iz Skandinavije u Veliku Britaniju i Ameriku.

“Nismo spremni za neku novu zdravstvenu krizu” Ljekari odlaze u inostranstvo, a potrebe pacijenata sve veće

– Razlog je novac, odnosno slaba plaćenost medicinskog osoblja. Iz Srpske najčešće odlaze mladi ljekari poslije završenog fakulteta i mladi specijalisti po završenoj specijalizaciji. U principu, ostaje osoblje koje je već pred penzijom ili starije srednje dobi, koje je već formiralo porodice i koje već ima stečenu medicinsku reputaciju. Postoji i migracija između entiteta, jer je činjenica da su u pojedinim kantonima u FBiH plate veće nego u Srpskoj. Zato naši ljekari iz rubnih područja odlaze u Tuzlu, Sarajevo, Zenicu – rekli su iz ove komore.

Naglasili su i da je značajna migracija prema privatnim zdravstvenim ustanovama.

U pogledu migracija, BiH je označena kao treća u svijetu po broju medicinskih radnika koji su otišli u Njemačku, piše Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno