Connect with us

Svijet

AFD ŽELI IZVESTI NJEMAČKU IZ EU, šefica stranke predlaže referendum

Predsjednica krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) Alisa Videl kazala je za Fajnenšl Tajms da je britanski referendum o izlasku iz Evropske unije (EU) dobar primjer koji bi Njemačka mogla slijediti.

„To je model za Njemačku, ukoliko neko bude mogao donijeti tako suverenu odluku“, rekla je Videl o Bregzitu.

Prema njenim riječima, ovakav referendum proveli bi ako ne bi mogli provesti promjene kojima AfD teži. Između ostalog, stranka se zalaže za reformu institucija EU kako bi se ograničila moć Evropske komisije i otklonio, kako smatraju, postojeći demokratski deficit, prenosi Kliks.

Videl svojim izjavama zastupa sasvim drugačiji stav od većine drugih njemačkih stranaka i njemačkih građana koji velikom većinom podržavaju članstvo u EU.

Posljednjih godina AfD je ograničio svoj evroskepticizam i prvenstveno se fokusirao na protivljenje migracijama. Prema nedavnim anketama, stranku podupire oko 22 posto ispitanika, čime je ispred vladajućih socijaldemokrata (SPD) koji uživaju podršku od 16 posto. Sljedeći veliki test biće evropski izbori u junu.

Inače, AfD je posljednjih sedmica ponovno punio naslovnice njemačkih novina, kada je u novembru prošle godine u javnost izašao tajni sastanak krajnje desnice u Potsdamu na kojem su učestvovali članovi AfD-a i najmanje dva predstavnika konzervativne stranke. Hrišćansko-demokratska unija (CDU).

Na sastanku je bilo riječi o masovnoj deportaciji migranata odnosno remigraciji.

Od tada se u njemačkim gradovima redovno održavaju demontracije protiv desničara.

Videl, koja je doktorirala ekonomiju i prije ulaska u politiku radio je za Goldman Saks i Allianz Global Investors, vodi zastupnički klub AfD-a od 2017. godine.

„Sa svojom bijelom bluzom i biserima kao zaštitnim znakom, bogatom pozadinom i karijerom u financijama, ona daje AfD-u auru buržoaske respektabilnosti koja ima snažnu privlačnost za birače srednje klase izvan svoje tradicionalne tvrdodesničarske baze“ opisao je Videl politolog Hans Vorländer sa Univerzitetu u Dresdenu.

Svijet

EVO U KAKVOM JE STANJU SLOVAČKI PREMIJER “U bolnici su se dešavala čuda”

Potpredsjednik Vlade Slovačke i ministar odbrane Robert Kalinjak saopštio je danas da je premijer Robert Fico pri svijesti i da se ljekari nadaju pozitivnoj prognozi.

Kalinjak je ponovio da je operacija u petak bila uspješna, ali da njegovo stanje još ne dozvoljava da premijer bude prebačen iz bolnice u Banskoj Bistrici narednih dana.

Fico preživio pet metaka
“Nekoliko čuda se dogodilo u bolnici u Banjskoj Bistrici posljednjih dana… Međutim, ovakva povreda je izuzetno iscrpljujuća i još nije sanirana. Ne mislim da će bilo kakav prevoz premijera biti moguć u narednih nekoliko dana”, saopštio je on na konferenciji za novinare, prenosi SMI.

Dodao je da sa premijerom komunicira samo o najvažnijim stvarima, ali da nije neophodno da on, kao potpredsjednik Vlade, preuzme njegove nadležnosti.

Obraćajući se novinarima ispred bolnice, Kalinjak je istakao da su mediji odgovorni za podjelu društva koja je rezultirala atentatom.
“Mnogi mediji miješaju izvještavanje sa blaćenjem. Robert Fico je dugo bio etiketiran najgorim pridjevima, na bilbordima je bio etiketiran kao zao”, kaže Kalinjak. On je takođe naveo da će vlada nastaviti da radi po programu koji je postavio Fico.

“Sljedeće nedjelje Vlada će imati dva sastanka, jedan redovni i drugi vanredni, posvećen evropskim fondovima”, naveo je on.

Ministarka zdravlja Zuzana Dolinkova je izjavila da je zdravstveno stanje Roberta Fica stabilizovano, ali i dalje ozbiljno. Prema njenim riječima, to je ocijenio ljekarski konzilijum na prepodnevnom sastanku.

“Jučerašnja operacija, koja je trajala dva sata, doprinela je pozitivnoj prognozi zdravlja premijera”, rekla je Dolinkova.

Atentator na slovačkog premijera priznao krivicu

Mediji prenose da je osumnjičeni za napad na slovačkog premijera, Juraj Cintula priznao danas krivicu.

Nastavi čitati

Svijet

STIGAO ODGOVOR IZ MOSKVE! Ruski sud ZAPLIJENIO IMOVINU Dojče banke

Sud u Rusiji naredio je pljenidbu imovine, računa i akcija Dojče banke prema tužbi u ovoj zemlji, pokazuju sudski dokumenti.

Ova banka je jedna od onih koji su dali garancije za zajam po ugovoru o izgradnji fabrike za preradu gasa u Rusiji sa njemačkim “Lindeom”, koji je raskinut zbog sankcija Zapada.

Tužbu je podnijela kompanija “Rushimaljjans” iz Sankt Peterburga, zajedničko preduzeće koje je 50 odsto u vlasništvu ruskog gasnog giganta “Gasproma” i koje je operater projekta.

Arbitražni sud u Sankt Peterburgu izrekao je mjeru pljenidbe do 238,6 miliona evra u hartijama od vrijednosti, nekretninama i bankovnim računima Dojče banke, njene ruske podružnice i tehnološkog centra.

Dojče banka u Frankfurtu i Rusiji za sada nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Nastavi čitati

Svijet

KINA SE OSLOBAĐA AMERIČKOG DUGA! Povećava rezerve u zlatu

Kina je u prvom tromjesečju prodala rekordnu količinu od 53,3 milijarde dolara državnih obveznica američkog Trezora i drugih hartija od vrijednosti u pokušaju da se diverzifikuje od američke imovine.

Kineske investicije u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo privlače pažnju investitora usred znakova da bi se tenzije između najvećih svetskih ekonomija mogle pogoršati, prenosi Blumberg.

“Pošto Kina prodaje i jedno i drugo uprkos činjenici da smo bliži ciklusu smanjenja kamatnih stopa Feda, trebalo bi da postoji jasna namera da se diverzifikuje dalje od američkih dolara”, rekao je Stiven Čiu, glavni strateg za azijske devizne i kamatne stope u Blumbergu.

Prema njegovim riječima, kineska prodaja američkih hartija od vrijednosti mogla bi da se ubrza dok se trgovinski rat između SAD i Kine nastavlja, posebno ako Tramp ponovo bude izabran za predsjednika.

Predsjednik SAD Džozef Bajden je uveo velika povećanja carina na niz kineskih uvoznih proizvoda, dok je njegov prethodnik Donald Tramp rekao da bi mogao da uvede namet od više od 60 odsto na kinesku robu ako bude izabran.

Pošto Kina prodaje imovinu u dolarima, njene zalihe zlata su porasle u državnim rezervama. Učešće plemenitog metala u rezervama u aprilu je poraslo na 4,9 odsto, što je najviše prema podacima centralne banke iz 2015. godine, prenosi tanjug.

“Kina i zemlje koje su bliske sa njom povećale su svoje posedovanje zlata u deviznim rezervama od 2015. godine, dok su ih zemlje u američkom bloku održale uglavnom stabilnim. Ovo sugeriše da je kupovina zlata od strane nekih centralnih banaka možda bila vođena zabrinutošću zbog rizika od sankcija”, izjavila je prvi zamenik generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinat.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno