Connect with us

Društvo

AKO VAS UBODE STRŠLJEN ILI PČELA, u apotekama nećete moći da kupite adrenalinske injekcije

Ubod stršljena ili pčele, zbog kojeg brojni građani u ljetnim mjesecima zatraže zdravstvenu pomoć, može biti opasan po život za one koji su skloni jakim alergijskim reakcijama. Takvim pacijentima preporučuju se da nabave adrenalinske injekcije koje mogu sami sebi ubrizgati u hitnom slučaju.

Međutim, na tržištu BiH tog lijeka nema godinama, pa su primorani da ga nabavljaju u inostranstvu.

Negativno iskustvo sa insektima nedavno je imao Banjalučanin Ž. Z. kojeg je stršljen ubo u sljepoočnicu dok je odmarao na vikendici. Iako je vjerovao da nije alergičan na ubod ovog insekta, s obzirom na ranija slična iskustva koja su prošla bez ozbiljnih reakcija, doživio je iskustvo koje će pamtiti do kraja života.

– Odmah nakon uboda počeo sam se pretjerano znojiti. Zatim je uslijedilo zujanje u ušima i dupla slika pred očima. Nakon par minuta počelo me probadati u predjelu grudnog koša i na momente sam ostajao bez daha. Borio sam se za svaki udah. Iako je hitna služba došla brzo, zatekli su me u polusvjesnom stanju. Glava i grlo su mi već bili otekli. Dali su mi na licu mjesta nekoliko infuzija i injekcija adrenalina, ali se toga ne sjećam – ispričao je za Glas Srpske ovaj Banjalučanin, navodeći da ga je Hitna služba transportovala do UKC RS gdje je nakon dodatne medicinske intervencije zadržan 24 sata na posmatranju.

Priča kako mu je tom prilikom jedna od doktorica rekla da više nikud ne ide bez adrenalinske olovke “EpiPen”, koju nije uspio pronaći u apotekama u RS i FBiH pa će morati u Srbiju po ovaj lijek. Pomenutu adrenalinsku olovku koja se koristi u hitnim slučajevima, kao prva pomoć kod anafilaksije svojim pacijentima koji su skloni teškim alergijskim reakcijama preporučuje i načelnik Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Trebinje Marko Paovica.

– Adrenalinska olovka je potrebna isključivo pacijentima kod kojih ugriz insekta izaziva anafilaktički šok. U Trebinju imamo nekoliko takvih pacijenata s tim da se ove godine još nismo susreli sa anafilaktičkim reakcijama, ali smo u prethodnim imali teške situacije u kojima smo se borili za živote i djece i odraslih. Onima kod kojih ugriz insekta izaziva simptome poput blagog otoka, pojavu koprivnjače i slično “EpiPen” ne treba – pojasnio je Paovica.

Smatra da bi adrenalinske olovke morale biti dostupne na tržištu Srpske.

– Usljed anafilaktičkog šoka pacijentu pada pritisak, dolazi do gušenja i takva stanja zahtijevaju hitno ubrizgavanje adrenalina te su te olovke, koje sadrže male količine lijeka u takvim momentima potreba. Ubrizgavaju se u prednji mišić natkoljenice i pacijenti to obično rade sami zahvaljujući prethodnoj obuci. Veoma je važno da lijek imaju oni koji žive daleko od zdravstvenih ustanova, a skloni su jakim alergijskim reakcijama. U Trebinju imamo samo jednu ekipu Hitne pomoći, a neka sela su udaljena po 40-50 kilometara od grada – dodao je Paovica.

U Službi hitne medicinske pomoći u Doboju imaju povećan broj pacijenta sa ugrizom pčele ili stršljena.

– To je i očekivano s obzirom na ovo doba godine, ali na sreću ovo ljeto nismo imali komplikovanih situacija da smo morali primjenjivati adrenalinsku terapiju – rekla je ljekar u dobojskoj hitnoj službi Ivana Dadić navodeći da joj je poznato da na našem tržištu nema adrenalinskih olovaka u prodaji. To su i potvrdili u jednoj banjalučkoj apoteci navodeći da ih ovdašnji pacijenti obično kupuju u Srbiji ili negdje u inostranstvu.

Savjet
Načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja u Banjaluci Kosana Stanetić rekla je da se prilikom uboda stršljena javlja jak bol, crvenilo, svrab i otok, koji prolazi sat vremena kasnije, osim kod alergičnih osoba kod kojih se može razviti i anafilaktički šok.

– Prvi korak nakon ujeda stršljena je da se ubodeni dio tijela podigne u odnosu na trup, da bi se na taj način spriječilo širenje otrova. Ukoliko je žaoka ostala u koži, najbolje je odstraniti ravnim nožem, a ne pincetom da bi se izbjeglo istiskanje otrova – kaže Stanetićeva.

Related Topics:

Društvo

TUZLA UVODI PET NOVIH LINIJA KA EVROPI! Evo gdje će sve letjeti Wizzair

Na nedavno raspisanom javnom konkursu za uspostavu novih vazdušnih linija iz Međunarodnog aerodroma Tuzla javio se samo jedan ponuđač – mađarski niskotarifni prevoznik VizEr, piše Zamaaero.
Bez obzira na polemike o tome da je rok prekratak bio da bi se prijavilo više kompanija (samo pet dana) i o tome kako su uslovi konkursa bili strukturirani gotovo kao da su pisani upravo za VizEr, kao i to da je mađarska aviokompanija jedina uspjela pripremiti kompletnu dokumentaciju i prijaviti se u tako kratkom roku, nema dileme da će putnici biti na dobitku.
Prema uslovima konkursa, VizEr se obavezuje otvoriti najmanje pet novih linija iz Tuzle, i to prema sljedećim regijama: Austrija, Njemačka, Francuska, Benelux i Švedska, prenosi Marx ba.

Pored toga, sve postojeće linije moraju ostati aktivne najmanje godinu dana. Još uvijek nije potvrđeno hoće li kompanija otvoriti i šestu liniju ili će u Tuzli uspostaviti bazu, što je bila jedna od mogućnosti predviđenih konkursom, prenosi Biznis.ba.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se izuzetno toplo vrijeme!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i veoma toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 34 stepena Celzijusova.

Ujutru i prije podne preovladavaće pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Tokom dana biće vrlo toplo uz naoblačenje na jugu koje će se premještati ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Krajini i na sjeveru razvoj oblaka može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 20, na jugu i sjeveru do 22, a dnevna od 28 do 34 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

IZ GODINE U GODINU U MINUSU: Željeznice Republike Srpske traže veći budžetski iznos

Milion maraka predviđenih iz budžeta Republike Srpske za finansiranje infrastrukture i sufinansiranje putničkog željezničkog saobraćaja u 2025. godini – daleko je od dovoljnog za nesmetano poslovanje “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS).

Ovo stoji u Planu poslovanja ŽRS za period 2025–2027. godine, u kojem se ističe da trenutna budžetska podrška nije dovoljna ni za redovno servisiranje osnovnih obaveza prema radnicima, fondovima i dobavljačima.U upravi preduzeća očekuju da će se kroz rebalans budžeta iznos pomoći povećati kako bi se omogućilo redovno funkcionisanje i realizacija planiranog obima prevoza, piše Glas Srpske.

Najveći dio fiksnih troškova otpada na zarade i lična primanja zaposlenih (42%) te na amortizaciju (17%). Samo za plate i naknade u ovoj godini planirano je 48 miliona KM, dok je za amortizaciju predviđeno dodatnih 19,36 miliona. Kamatni troškovi, uglavnom po osnovu inostranih kredita, iznose nešto više od tri miliona KM.

Preduzeće planira da 2025. godine preveze oko 80.000 putnika, uz simboličan godišnji rast od 1% u naredne dvije godine. Planovi se temelje na prethodnim rezultatima, promjenama u poslovnoj politici, konkurenciji drumskog saobraćaja, mobilnosti stanovništva i drugim relevantnim faktorima.

U sektoru teretnog saobraćaja planirano je povećanje obima prevoza sa 4.078.000 tona u 2025. na preko 4,15 miliona tona u 2027. godini, uz skroman rast u skladu s analizom tržišta i potražnjom korisnika usluga.

Gubici i dalje previsoki

Uprkos planiranim aktivnostima, ŽRS će i naredne tri godine poslovati u minusu:

Godina Projektovani gubitak (KM)

2025. 37.928.595
2026. 42.487.001
2027. 41.389.520

Nova organizacija i kapitalne investicije

Krajem prošle godine, ŽRS su imale 1.798 zaposlenih. Na osnovu zaključka Vlade RS iz novembra 2024, preduzeće se organizuje kao vertikalno integrisana struktura sa tri sektora: zajednički poslovi, infrastruktura i operacije (putnički i teretni saobraćaj), uz odvojene računovodstvene politike. U planu je i prilagođavanje ljudskih resursa ovoj novoj organizaciji.

Veliki izazov i dalje predstavljaju dotrajala infrastruktura i mobilna sredstva. U dokumentu se navodi da su planirana kapitalna ulaganja višestruko veća od trenutno dostupnih sredstava:

Godina Kapitalna ulaganja (KM)

2025. 389.240.000
2026. 753.970.000
2027. 561.480.000

U ŽRS ističu da su ulaganja od presudnog značaja za očuvanje i unapređenje funkcionalnosti pruga i voznih sredstava.

Nastavi čitati

Aktuelno