Connect with us

Društvo

SAD MOŽETE DA SAZNATE: Šta se sve proizvodilo u bivšoj Jugoslaviji? (VIDEO)

Ako ste znatiželjni ili želite da znate šta se to sve proizvodilo u fabrikama (počev od svjetskih brendova) u bivšoj Jugoslaviji (SFRJ) sada možete da saznate.

U bivšoj Jugoslaviji (SFRJ) se proizvodilo skoro sve, “od igle do lokomotive”. Takođe mnoge fabrike u vrijeme tadašnje Jugoslavije su proizvodile (pravile) proizvode po originalnoj licenci mnogih tada svjetskih brendova ( nekih i danas). .

To je u današnje vreme (za mlađe generacije) izgleda gotovo nezamislivo, a tada je bila sasvim normalna stvar

Oni koji se sjećaju bivše države Jugoslavije često kažu kako uopšte nije bilo potrebe za uvozom, a da se država zaduživala upravo kako bi se razvijala na ovaj način.

Na društvenim mrežama kruži mapa sa firmama i na njoj se vidi sve što se proizvodilo u Jugoslaviji.

Neke od jugoslovenskih proizvoda koristio je doslovno cijeli svijet, a proizvodili su se brodovi, automobili, avioni, kamioni, oružje pa čak i računari.

Na mapi su naravno i kompanije koje su bile proizvođači odjeće, hrane i ostalih potrepština. Mnoge od njih više ne postoje, neke su privatizovane, a neke u stečaju.

Za vrijeme Jugoslavije, u BiH se proizvodio popularni Volksvgenov Golf u TAS-u, ali i popularna “buba” koja se proizvodila uz pomoć tadašnjeg UNIS-a. Municija se, na primjer, proizvodila u vogošćanskom PRETIS-u, lideru namjenske industrije u Jugoslaviji.

Teški kamioni i šleperi proizvodili su se u FAP-u iz Priboja i TAM-u iz Maribora, dok su se laki transporteri proizvodili u Zastavi u Kragujevcu.

Godišnje, tamo se otprilike proizvodilo 200.000 automobila. Ponos vojne industrije u bivšoj državi bio je SOKO s proizvodnjom u BiH, dok je državna fabrika aviona postojala i u Kraljevu.

Vjerovali ili ne, Jugoslavija je bila jedna od pet država u Evropi koje su imale svoje računare. Vjerovatno je najpoznatije Galaksija, dok je prvi proizveden računar bio CER-10. Još krajem 70-ih godina, firma Digitron u Bujama u Istri i Iskra u Sloveniji, počeli su sa sklapanjem računara.

U Slavonskom Brodu bila je fabrika vagona, a budući da Hrvatska ima izlaz na more, tamo je bilo najviše brodogradilišta. Ipak, još brodogradilišta bilo je i u Srbiji i Crnoj Gori.

Pulski Uljanik i riječki 3. maj bili su na svjetskom nivou, a u tim brodogradilištima proizvodili su najveće prekookeanske brodove za inostranstvo.

Evo šta smo sve to nekada Jugosloveni imali, a pravili (proizvodili) jugosloveski radnici toj bivšoj državi Jugoslaviji (SFRJ) proizvodli:

1. “Levi Štraus” je proizvodio Varteks iz Varaždina

2. “Le Couper” proizvodio je Beko iz Srbije

3. “Wrangler” se proizvodio u Makedoniji

4. Patike “Puma” u Borovu u Hrvatskoj

5. “Adidas” Planika, … u Sloveniji

P.S. ’‘Nike’’ nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih

6. “Boss” se radio u DIORK-u …Kragujevac

7. “Javor” iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za svjetski izvoz

8. “22.decembar” proizvodio uniforme za vojsku i policiju …danas se preko privatnika uvozi iz Kine.

9. “Elan” iz Slovenije proizvodio skije koje je svjetski prvak Ingmar Stenmark vozio

10. “Tomi” majonez, PEZ i Wrigley žvake, danasnji Orbit se proizvodio u Kolinskoj u Sloveniji.

11. “Podravka” iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina a njihov goveđi gulaš bio čak i u vojnim paketima nekih armija svijeta!

12. Naša, ‘‘roland’’ klasa maline bila najskuplja na tržištu a mi bili najveći izvoznici

13. ‘‘Zastava’’ je proizvodila cca 200.000 automobila koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas sa ‘‘Fiatom’’ je suprotno 90% iz uvoza

14. Sarajevski TAS (legnedrani golf ) proizvodio 40.000 Volkswagena ali i “buba” uz pomoć tadašnjeg UNIS-a U Vogošći (Sarajevo) je, osim TAS-a, bio i PRETIS, lider namjenske industrije u Jugoslaviji, gdje se proizvodila municija.

15. Novo Mesto 30.000 Renoa

16. Cimos je proizvodio Citroen

17. U Prištini se radio vjerovali ili ne Pežo!

18. IDA iz Kikinde je “pravila” 10.000 Opela … u njenoj livnici se radili blokovi za Mercedes, BMW…

19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili teške kamione i šlepere a Zastava lake transportere…

20. “Ikarbus” proizvodio autobuse a TAM mini buseve

21. Tomos iz Kopra proizvodio mopeda i vanbrodske motore …njihova ‘‘penta’’ bila najbolji motor na svijetu

22. Fabriku Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili u pogon u saradnji sa Fiatom Zastavini stručnjaci

23. Farovi slovenacke fabrike “Saturnus” su se pored Zastave ugradjivali i u VW, Opel, Fiat…

24. FRAD u Aleksincu proizvodio filtere za vazduh za Mercedes, Moris, Fiat…

25. HTD iz Ohrida proizvodio brave, kvake… za auto industriju izmedju ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju

26. Priština ‘‘proizvodila’’ amortizere za Zastavu, Fiatt i Opel

27. U Beogardu fabrika “21.maj ” proizvodila motore

29. Jugoplastika iz Splita 40% izvozila na rvropsko tržište

30. “Filip Kljajić” bio jedna od samo četiri fabrike u svijetu koje proizvode lance, koji su se se (lanci) u cijelom SSSR koristili a u svojim linijama niz fabričkih pogona. Jedno vrijeme je bila najveći izvoznik u Srbiji.

31. “Prvomajska” Zagreb proizvodila strugove, bušilice i opremala čitave pogone po cijelom svijetu

33. IMT izvozio 20.000 traktora u Egipat

34. Brodogradilišta u Hrvatskoj proizvodili najveće prekookeanske brodove

35. “Uljanik” generatore za te brodove

36. Imali fabrike elektro uređaja, televizora, radio aparata, gramofona, kasetofona i bijele tehnike “Obod”, “Cer”, “Gorenje”, “Iskra”, “Rudi Čajevac”, “Borac”… Beograd čak proizvodio i aparate za espresso

37. U Sloveniji u Bujama, još krajem sedamdesetih počeli da se sklapaju kompjuteri

38. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi koje je i Philips ugradjivao a imao proizvodnju TV u boji pre Sony a

40. “Insa” iz Zemuna proizvodila satove

41. Tri fabrike telefona od kojih je jedan ‘‘Iskrin’’ proglašen najboljim na svijetu i nalazi se u njujorškom muzeju savremene umetnosti

42. Imali dve fabrike sijalica “Teslu” Pančevo i “TIZ” Zagreb

43. Tri fabrike šibica, ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske sve za izvoz

44. “Jugodent” iz Vojvodine proizvodio i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice

45. “Soko”, Mostar proizvodio avione i helikopter Gazelu

46. Zastavin pištolj koristila i americka policija a lovačka puska bila najprodavaniji puška u SAD

47. Tenkovi se u cijelosti proizvodili u zemlji kooperacijom fabrika u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu… samo Kuvajt nabavio preko 1.000 tenkova. Teleoptik proizvodio žiroskope za cijeli svijet

48. Pored JAT-a imali još jednog avioprevoznika “Inex adriu” koji je u floti imao 9 Boinga a kupio ih u kompenzaciji za prašku šunku “Crvene Zvezde” iz Kragujevca i reznog alata FRA iz Čačka …Znači Boing je koristio Čačanske burgije

49. Farmaceutska industrija snabdijevala 30% tržišta SSSR, skoro pola Afrike i Indije …“Lek”, “Krka”, “Pliva”, “Galenika”, “Zdravlje”, “Alkaloid”

50. Većinu najvećih svjetskih gradjevinskih radova su projektovali i izvodili “Energoprojekt” i bh. “Energoinvest” od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji do Paname, Zimbabvea…

51. “Šipad” Sarajevo sve hotele, bolnice i idruge objekte u svijetu sagrađene a bilo ih je na stotine, opremao namještajem…

52. “Sloveniales”, “Lesnina” i “Meblo” skoro celu proizvodnju izvozili na zapadno tržište jer su imali i kvalitet i dizajn

53. “Jelovica” i “Šipad” stolariju za cijelu Austriju i Italiju

54. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, fabriku poncinkovanog lima, na Kosovu

55. Sevojno dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi

56. Jednu nuklearnu centralu u Sloveniji odnosno tada u Jugoslaviji.

Related Topics:

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno