Connect with us

Društvo

ALARMANTNO: Koliko su građani Srpske potrošili na antidepresive?

Broj izdatih recepata za lijekove za smirenje i antidepresive tokom prošle godine veći je u odnosu na broj izdatih recepata za ove lijekove godinu dana ranije, pokazuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Tako su ljekari građanima Srpske prošle godine izdali 153.389 recepata za lijekove za smirenje i 167.216 recepata za antidepresive, a ukupan trošak za ove lijekove prešao je sumu od tri miliona KM, te je ukupno propisano 320.605 recepata.

“Među lijekovima za smirenje najčešće se propisuje alprazolam, a od antidepresiva sertalin”, istakli su u FZO RS.

Dodali su da su u 2022. godini propisana 157.954 recepta za antidepresive, dok je trošak Fonda za ove lijekove iznosio oko milion KM.

“Kada je riječ o lijekovima za smirenje, propisano je 148.529 recepata, a trošak je iznosio oko dva miliona KM”, kazali su iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Dodaju da su lijekovi koji djeluju na nervni sistem među najpropisivanijim, tačnije nalaze se na trećem mjestu.

“U ukupnoj potrošnji lijekova na recept u posmatranom periodu, troškovi za lijekove koji djeluju na nervni sistem čine 4,9 odsto”, pojasnili su iz FZO RS.

Kako su rekli, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske finansira lijekove koji djeluju na nervni sistem, odnosno lijekove za smirenje i antidepresive, koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept.

“Osigurana lica koja su oslobođena plaćanja participacije za lijekove sa liste A ne plaćaju ništa, dok ostali plaćaju participaciju. Za lijekove na listi B svi osiguranici plaćaju participaciju u iznosu od 50 odsto – bez izuzetka”, zaključili su iz FZO RS.

Ove brojke ne iznenađuju ni Jadranku Stanković, specijalistu psihijatrije i sistemskog porodičnog psihoterapeuta, koja je rekla da postoji niz razlog zbog čega je povećana upotreba ovih lijekova.

“Bolja svjesnost ljudi da potraže adekvatnu pomoć, da se ne liječe na neke svoje načine, u smislu uzimanja alkohola ili nekih lijekova za smirenje na svoju ruku, zato što su primijetili određene promjene raspoloženja, nego se liječe antidepresivima, što je ispravan način”, kazala je Stankovićeva.

Dodala je da je povećan priliv pacijenata sa reaktivnim stanjima, poput anksioznosti i promjene raspoloženja.

“Anksioznost koja dugo traje sigurno razvija i određene kliničke momente, što zahtijeva da ljudi zatraže pomoć psihijatra”, kazala je Stankovićeva.

Ističe da je to uticalo da dođe do povećanja upotrebe antidepresiva.

“Sigurno je da je došlo do povećane potražnje i upotrebe, jer mi postavljamo sve više dijagnoza gdje moramo uključiti terapiju koja podrazumijeva antidepresive, a sve s ciljem da bi pomognemo našim pacijentima”, pojašnjava Stankovićeva.

Kako je rekla, u posljednje vrijeme sve je više mladih koji se obraćaju psihologu, ali i psihijatru.

“Povećan je broj mladih koji se javljaju, i to je s jedne strane pozitivno, jer oni nisu u stigmi da smatraju da je bespotrebno potražiti pomoć psihologa i psihijatra. Naime, te mlađe generacije se lakše odlučuju da dođu na pregled, na razgovor, po savjet, da se napravi procjena da li je potrebna terapija ili psihoterapija”, kazala je Stankovićeva.

Prema njenim riječima, urodio je plodom rad na promociji mentalnog zdravlja, kao i povećan broj centara za mentalno zdravlje.

Mlađi ljudi lakše traže pomoć psihologa, ali i psihijatra”, zaključila je Stankovićeva.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno