Connect with us

Društvo

ALARMANTNO: Samo u Sloveniju i Njemačku otišlo više od 10.000 RADNIKA IZ BIH

Posao u inostranstvu, tačnije, u samo dvije zemlje Evropske unije – Sloveniji i Njemačkoj – posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, tokom devet mjeseci ove godine pronašlo je 10.119 radnika.

Kako iz pomenute agencije ističu za “Nezavisne novine”, od ukupnog broja, u Sloveniji su izdate 9.934 radne dozvole, a u Njemačkoj 185.

“I dalje su u Sloveniji najtraženiji vozači, varioci, zidari, građevinski radnici, fasaderi, bravari, dok u Njemačku putem nas odlaze samo medicinski radnici sa završenom četvorogodišnjom srednjom školom opšteg smjera i smjera pedijatrijske njege”, navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Za razliku od istog perioda lani, broj onih koji su pronašli posao u ove dvije zemlje posredstvom Agencije je nešto manji.

Tačnije, tokom devet mjeseci 2023. godine u Sloveniji su izdate 9.622 radne dozvole, dok je u Njemačkoj zaposleno 345 medicinara.

Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je sigurno jedan dio medicinara koji je otišao i iz Republike Srpske, te da je to samo kap u moru ljudi koji su otišli vani.

“Naši profesionalci, pravi zdravstveni profesionalci, odlaze u druga zanimanja, traže svoje mjesto pod suncem. Nažalost, mi gubimo jedan iskusni kadar. Više puta smo ponavljali da zdravstveni sistem Republike Srpske leži na 60. i 70. godištu, međutim te naše kolege već polako odlaze u penziju tako da samim tim ne gubimo samo ljude koji dolaze da rade u neka druga zanimanja, koji odlaze da rade na Zapad, nego gubimo iskusne kadrove koji odlaze u penziju, a nažalost, nemamo profesionalce koji će njihova mjesta da nadoknade”, kaže Šerbedžija.

Dodaje da je to strašan gubitak za zdravstveni sistem, a da je Sindikat poslao na stotine inicijativa ka nadležnim institucijama kako bi se ovaj problem pokušao riješiti.

“Da bismo zadržali naše ljude, moramo da uredimo struku, moramo da priznamo fakultetske diplome, moramo da povećamo plate minimalno za 500 KM”, navodi on.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, ističe da naši ljudi odlaze, a da država ne vodi računa o ovome, kao ni o tome da to spriječi ili umanji.

“Zapad je vrlo zainteresovan za naše radnike, jer, ako ih uporedimo sa bilo kojim drugim radnicima, to je značajna razlika između naših radnika i radnika iz Indije, Nepala ili drugih zemalja. Naši radnici su bolji za tri koplja”, rekao je Smailbegović za “Nezavisne novine” dodajući da u istu ravan sa našim radnicima mogu ići samo Slovenci.

Kako dodaje, upisna politika u školama je prilagođena potrebama inostranstva.

Prema njegovim riječima, dio radnika koji ode iz BiH mogao bi se nadomjestiti jednim dijelom i stranim radnicima, međutim procedure su vrlo komplikovane.

“Nama ode 10.000 domaćih radnika, a sve skupa u ovoj godini imamo 4.500 izdatih radnih dozvola za strance i to je sa onima koje su obnovljene”, kaže Smailbegović dodajući da zemlje regije imaju mnogo više stranih radnika.

Kako su ranije pisale “Nezavisne novine”, posao u zemljama Evrope, tačnije Njemačkoj i Sloveniji, tokom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana “trbuhom za kruhom” otišlo je njih više od 35.

Related Topics:

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno