Na gradilištu HE Dabar, jednom od najvećih, ali i najopasnijih projekata u BiH, svakodnevno je angažovan veliki broj radnika i mašina. Uprkos višestrukim sudskim osporavanjima, radovi na jednom od najvećih hidroenergetskih projekata u Bosni i Hercegovini ne jenjavaju.

Hidroelektranu Dabar, koja je dio sistema Gornji horizonti, grade kineske firme za potrebe Elektroprivrede Republike Srpske. Prema riječima Ilije Tamindžije iz HET-a, na terenu se svakog dana vidi napredak, a vrijednost radova planiranih za ovu godinu iznosi 66 miliona evra.

Ekološke organizacije upozoravaju na nepopravljive štete koje prijete cijelom području južne Hercegovine.

Robert Robert, ekološki aktivista koji godinama prati dešavanja oko izgradnje HE Dabar, smatra da se vlasti Republike Srpske ne osvrću na sudske odluke niti na upozorenja stručne i šire javnosti.

“Radi se o ‘važnim interesima’. Do sada je već uloženo jako puno novca, a niko nema hrabrosti da prizna da je sve ovo jako štetno i pogrešno”, kaže Oroz za BUKU.

Posebno upozorava na trajne posljedice koje bi HE Dabar mogla ostaviti na prirodu.

“Znatno će biti smanjen dotok vode u sliv Neretve, čime se omogućava slanoj vodi iz Jadrana da prodire dublje u unutrašnjost. Samo ću spomenuti endemsku ribicu Dabarska gaovica (Telestes dabar) koja živi samo u Dabarskom polju i nigdje drugo na svijetu kojoj prijeti potpuni nestanak, kao i mnogim drugim biljnim i životinjskim vrstama. Potpune posljedice teško je sagladati, ali jedno je sigurno, a to je da južna Hercegovina kakvu danas posnajemo više nikada neče biti ista”, ističe on.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za BUKU kaže da Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS ignoriše zakonske procedure i pravosnažne odluke.

“Nedovoljna uključenost javnosti, netransparentnost i neprihvatljivo ignorisanje uticaja na životnu sredinu razlog su da se cijeli postupak mora ponoviti. Ministarstvo ne pokazuje volju da ozbiljno sagleda razmjere štete”, kaže Topić.

Poseban problem, ističe, jeste tajnost ugovora s kineskim kompanijama.

“Ugovor se i dalje krije od javnosti. Godinama ga tražimo, nismo ga dobili. A ono što je obećano kineskim firmama tiče se svih nas”, kaže Topić i dodaje da je do sada uloženo više od milijardu maraka u projekat koji je daleko od završetka: “Do sad su cifre išle i do milijardu maraka uloženih sredstava, preko deceniju se radi na tom projektu, a osim njegove štetnosti upitna je i isplativost. Za to vrijeme dobili smo jedan tunel od oko 4,5 kilometara i tek započete radove na brani i mašinskoj zgradi”.

Prema njegovim riječima, efekti preusmjeravanja voda iz jednog sliva u drugi i oduzimanja voda kraškom podzemlju predstavljaju ekološki presedan u negativnom smislu.

“Zasipanje ogromnih količina betona u kraške pukotine i jame ne može se opravdati. Projekat spada u red najštetnijih hidroenergetskih poduhvata 21. vijeka”, tvrdi Topić.

On podsjeća i da se većina studija koje se koriste u projektovanju zasniva na podacima starim i više od pola vijeka.

Topić najavljuje dalju pravnu borbu.

“Podnijeli smo tužbe zajedno s Arhus centrom Sarajevo i koristimo mehanizme žalbe prema Sekretarijatu za implementaciju Bernske konvencije, koju je BiH potpisala i obavezala se da štiti značajna prirodna staništa. Gatačko, Nevesinjsko, Dabarsko i Fatničko polje to svakako jesu”, zaključuje on.

Za kupovinu novog stana od pedesetak kvadratnih metara u Banjaluci, a s obzirom na trenutne prosječne cijene, potrebno je izdvojiti oko 186.000 maraka, koliko otprilike košta i jedan kilogram zlata na svjetskim berzama.

Prosječna cijena stanova u novogradnji u Banjaluci u prvom kvartalu ove godine iznosila je 3.720 maraka po jednom kvadratnom metru, što znači da je za kupovinu omanjeg dvosobnog stana u najvećem gradu Republike Srpske bilo neophodno izdvojiti oko 200.000, a u nekim slučajevima, zavisno od lokacije, i mnogo više.

Interesantno, toliko trenutno košta i jedan kilogram zlata, čija je cijena na istorijskom maksimumu, jer se za jednu uncu zlata (31,1 gram) mora izdvojiti 3.420 dolara. To u prevodu znači da jedan gram ovog plemenitog metala trenutno košta 110 dolara, odnosno oko 186 maraka, što do sada nije zabilježeno.

Ako se vratimo tri godine unazad, tada je za isti stan od 50 kvadrata bilo neophodno odvojiti protivvrijednost 1,8 kilograma zlata. Iako su cijene stanova u pomenutom periodu bile gotovo u konstantnom rastu, vrijednost zlata je od 2022. porasla za čak 80 odsto.

Jedna unca je sa 1.847 dolara skočila na 3.420, što znači da je jedan kilogram ovog plemenitog metala danas vredniji za oko 80.000 maraka. To faktički znači da oni koji su prije tri godine kojim slučajem imali nešto novca da kupe zlatnu, kilogramsku polugu, na ovoj berzanskoj razlici mogli su da profitiraju bar dvadesetak kvadrata nekog stambenog prostora.

Kada je u pitanju kretanje prosječne cijene kvadrata novogradnje u Banjaluci u prvom kvartalu ove godine, ona je u odnosu na isti period 2024. veća za 225 maraka (šest odsto). Prodato je ukupno 209 novih stanova ukupne površine 12.187 kvadratnih metara. Interesantno, ovo je duplo manje u odnosu na četvrti kvartal 2024, kada su građani kupili 454 stana.

Kada se posmatraju cijene svih stanova, i novogradnje i starogradnje na godišnjem nivou u periodu od 2018. do 2024, prema podacima Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, može se uočiti trend njihovog rasta, pri čemu je u 2022. došlo do ekstremnog rasta cijena.
Tokom naredne dvije godine rast cijena stanova je nastavljen, ali u znatno manjoj mjeri, tako da je prosječna cijena stana u novogradnji iznosila oko 3.500 maraka, a u starogradnji 3.000. Ovo je vjerovatno i glavni razlog blagog pada prodaje, jer je tokom 2024. u Banjaluci prodato 1.200 stanova, odnosno pet odsto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Slična situacija je i kod kupovine kuća u Banjaluci. U ranijem periodu, pogotovo nakon početka turbulentnih dešavanja u svijetu, došlo je do naglog povećanja tražnje, jer se jedan broj ljudi preorijentisao sa kupovine skupih stanova na jeftinije kuće. Taj trend, međutim, mijenja se 2023, ali i 2024. i dolazi do smanjenog obima potražnje i kupovine. Tokom prošle godine u Banjaluci je prodato oko 400 kuća po prosječnoj cijeni od 170.000 maraka.

Uporedo sa rastom cijena stanova i kuća u Banjaluci, u periodu od 2020. do 2024. došlo je i do značajnog rasta cijena građevinskog zemljišta. Prosječna cijena građevinskog zemljišta iznosila je devedesetak maraka po jednom kvadratnom metru, što je za 16 odsto više u odnosu na 2023. godinu, što se može objasniti time što je pogodnog prostora za izgradnju sve manje u najvećem gradu Srpske, piše Glas Srpske

Građani BiH, koji su se načekali i napokon dočekali da im se omogući da na prvu kupljenu nekretninu dobiju nazad PDV, ponovo su u neobranom grožđu, jer će do povrata novca morati čekati da budu usvojena i podzakonska akta koja to omogućavaju.

Zakon koji reguliše povrat PDV-a na prvu nekretninu stupio je na snagu 12. aprila, kada je počeo da curi rok od 60 dana da se završi i ostatak posla.

Naime, Upravni odbor (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH bio je dužan da u tom roku donese podzakonske akte za sprovođenje usvojenih izmjena zakona. Dva mjeseca su prošla, posao nije završen.

Ne iznenađuje to Dajanu M. iz Banjaluke, koja već duže vrijeme čeka da kupi stan sa ovom olakšicom. Ali, nikako da dočeka.

“Moja porodica plaća kiriju umjesto da se skućimo napokon. Igraju se sa sudbinom naroda. Ništa se ne zna. Svakako bi nam značilo da dobijemo nazad PDV, ali državi su građani, izgleda, na posljednjem mjestu. Istoj onoj državi koju ovi građani finansiraju”, kaže ova Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

U udruženjima za zaštitu potrošača poručuju – institucije su brze kad uvode namete, a trome kada treba rasteretiti građane.

“Kada god državi treba da imaju povećane prihode, sa kojim, na kraju krajeva, i ne znaju šta će i drže ih na računima, bitno je da se uzme od građana i da se građani osiromaše. A njihov rad je nekad stvarno žalost božija. Nemam komentara”, rekla je u izjavi za “Nezavisne novine” Gordana Bulić, predsjednica Saveza udruženja potrošača BiH.

Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, takođe pita zašto još nije donesen pravilnik o povratu PDV-a na prvu kupovinu nekretnine, iako je istekao zakonski rok.

Kako podsjeća, usvojenim Zakonom o dopunama Zakona o PDV-u, kojim građani BiH ostvaruju pravo na povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine, zadužen je UO UIO da donese podzakonske akte i definiše ko i na koji način može koristiti ovu zakonsku olakšicu.

“Rok za donošenje tih pravilnika je bio 60 dana. Još uvijek taj posao nije završen, tako da primjena zakona nije ni počela. Pored velikog broja nameta i poskupljenja, jedna olakšica, koja je prvo u Domu naroda čekala četiri mjeseca i koju mnogi mladi ljudi koji kupuju prvu nekretninu čekaju, zbog sporosti administracije ili nedostatka volje ne može da zaživi”, naveo je Milanović, koji je i odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka.

Iz Kancelarije predsjedavajućeg UO UIO Srđana Amidžića kažu da je UO UIO na posljednjoj sjednici, 14. aprila ove godine, razmatrao prednacrt pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koji se odnosi na prvu nekretninu.

Kako dodaju, nakon rasprave i iznesenih određenih primjedaba, odlučeno je da u UIO BiH dorade ponuđeni tekst pravilnika te, prema informacijama dostavljenim Kancelariji predsjedavajućeg UO UIO Srđana Amidžića, ovaj tekst je finaliziran i naći će se na narednoj sjednici UO.

“Očekuje se da termin naredne sjednice bude uskoro zakazan, već ove sedmice”, kažu iz Kancelarije predsjedavajućeg UO UIO u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kako podsjećaju, pravo na povrat imaće svi koji su prvu nekretninu kupili nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o PDV-u i usvajanje pravilnika neće uticati na ovo pravo.