Connect with us

Društvo

“VODA BIJELA KAO MLIJEKO, OVO JE UŽAS”: Otrovne materije sa jalovišta u Pljevljima rijekom stigle do Foče

Opasne materije sa deponije Rudnika olova i cinka u Pljevljima završile su u rijeci Ćehotini, koja većim dijelom prolazi kroz Crnu Goru a potom ide kroz Bosnu i Hercegovinu (BiH) gdje se kod Foče, ulijeva u Drinu.

Na tlu rudarske deponije (jalovišta) otvorila se ogromna rupa, kroz koju je opasni otpad dospio u podzemne vode, a potom u Ćehotinu.

– Od predsjednika Opštine Pljevlja smo zahtijevali da preduzmu zakonske mjere protiv odgovornih – naveo je načelnik za inspekcijske poslove Foče, Zoran Krunić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U svom toku Ćehotina, dužinom od 25 kilometara prolazi kroz Republiku Srpsku.

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore je naložilo rudarskoj i geološkoj inspekciji da izvrše inspekcijski nadzor, saopšteno je RSE.

Navode i da Rudnik ima sve potrebne dozvole a da od inspekcijskog nalaza zavisi koje će mjere preduzeti.

Zagađenje Ćehotine su 23. juna ove godine otkrili ribočuvari iz Sportskog kluba Lipljen.

– Voda u Ćehotini je bila bijela kao mlijeko – kazao je za RSE Enver Kadić, ribočuvar koji je napravio video snimke zagađenja, pozvao inspektora za vode i obišao jalovište:

– Tada je ono već bilo napunjeno i rupa se nije vidjela. Iz Rudnika su pustili vode i vjerovatno pokušali to stanje da normalizuju – kazao je Kadić.

Zbog zagađenja je dio ekologa iz Pljevalja zatražio istragu i kazne za odgovorne.

Ko sve istražuje ekološki incident
Centar za ekotoksikološka ispitivanja je jedina ustanova u Crnoj Gori za ispitivanje svih elemenata životne sredine, među kojima površinskih, podzemnih i otpadnih voda.

Analiziramo uzete uzorke površinskih voda sa tri lokacije Ćehotine. Rezultati ispitivanja će biti dostavljeni inspekciji za vode, i naručiocu posla, u roku od osam dana – odgovorili su iz Centra na upit RSE.

Iz Uprave za vode u odgovorima RSE navode da je njihov inspektor za zagađenje saznao 23. juna uveče i dao Centru nalog da uzme uzorke iz Ćehotine.

– Konstatovao je da iz izvora Badanj, uz desnu obalu rijeke, izvire zamućena voda koja ulijevanjem u rijeku zamućuje Ćehotinu nizvodno od ovog izvora”, navode iz Uprave za vode.

Tvrde da je o zagađenju obaviješteno Ministarstvo zdravlja, Direktorat za zdrastveno-sanitarnu inspekciju, Sekretarijat za inspekcijske poslove i Ministarstvo energetike i rudarstva.

U ovom trenutku nadležne institucije na terenu prikupljaju sve podatke za cjelovitu analiza stanja.

– U slučaju zagađenja investitor snosi odgovornost i u obavezi je da uzroke nastalih šteta i svih posljedica otkloni – tvrdi Uprava za vode.

Odmah po saznanju o incidentu, državna Agencija za zaštitu životne sredine na teren je poslala ekološke inspektore – nekoliko dana posle izlivanja opasnih materija

– S obzirom na to da se radi o rijeci, postoji vjerovatnoća da se ne može, sa sigurnošću, utvrditi narušenost kvaliteta vode, jer se radi o tekućoj vodi – kazao je Milan Vlahović iz Agencije na upit RSE.

Vlahović je precizirao da će nadležni utvrditi kako je došlo do zagađenja, da li je za to odgovoran Rudnik olova i cinka, kolika je šteta i propisati mjere za sanaciju.

– Da se eventualno nastale negativne posljedice ublaže na mjeru najbližu prvobitnom stanju.

Ukoliko se ispostavi da je Rudnik uzrok zagađenja, Vlahović kaže da je jedna od mogućih mjera, privremeno zatvaranje dok uslovi rada Rudnika ne budu bezbjedni za zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Šta kažu u Rudniku, a šta ekolozi
Direktor pljevaljskog Rudnika olova Petar Vraneš za RSE kaže da su ih o zagađenju Ćehotine obavijestili ribočuvari, a da su oni prije toga zapazili pad nivoa vode na deponiji za odlaganje rudarske jalovine.

Kaže da je tlo ispod jalovišta bilo pripremljeno i zaštićeno po standardima, sa nepropusnom folijom, koja sprečava da otrovne hemikalije dođu u kontakt sa zemljištem.

– Pripremali smo taj teren, sa teškim mašinama, valjak je to pripremao, prije postavljanja folije. Tu od kiše bilo vode, koju smo pumpama izvlačili da bi stavili foliju.

Smatra da je do otvaranja rupe u tlu deponije došlo zbog poroznosti terena na tom području. Jalovište se koristi nepunu godinu. Vraneš vrdi da je to prvi ekološki incident te vrste.

Kaže da će nadležni utvrditi da li je do zagađenja posledica oticanja otpadnih materija sa jalovišta.

Rudnik olova i cinka posluje preko crnogorske kompanije Gradir Montenegro, koja ima koncesiju za kopanje rude a vlasnik je poljska kompanija ZGH Bolesav.

Ekolozi o zagađenju Ćehotine
Ekolozi nevladine organizacije Breznica iz Pljevalja tvrde suprotno:

– Uprava rudnika daje nemušta i sramotna objašnjenja, u kojima priznaje da ne zna kako je došlo do propadanja terena, iako je poznato da se jalovište nalazi na poroznom, seizmički nestabilnom tlu – navode u saopštenju.

Kažu da je riječ o zagađenja koje se “pokušalo sakriti”.

– Ekološki incident koji se dogodio na deponiji Rudnika je samo još jedan u nizu katastrofalnih propusta, koji se ponavljaju iz godine u godinu, a da za to niko ne odgovara – piše u saopštenju.

Smatraju da je riječ o veoma ozbiljnom zagađenju i pozivaju nadležna ministarstva da se oglase.

– To je posljednja ‘kap koja je prelila čašu’ u nizu ignorisanja, ćutanja i nečinjenja institucija. Posebno je alarmantno, što je zagađenje prešlo i van granica Crne Gore. Više ne trujemo samo sebe – trujemo i region – naveli su ekolozi iz Breznice.

Šta je preduzela Foča
A sa druge strane granice, iz susjedne Republike Srpske, pozivaju crnogorsku stranu na odgovornost.

Načelnik za inspekcijske poslove Foče, Zoran Krunić navodi da su se zvanično obratili predsjedniku opštine Pljevlja, Dariju Vranešu:

– Da nam odgovori šta je uzrok nastalog zagađenja Ćehotine i šta je preduzeto da se ta situacija sanira.

Krunić kaže da su pomoć zatražili od Inspektorata Republike Srpske jer opština Foča nema ekološke i inspektore za vode.

– O daljim koracima ne možemo govoriti dok iz Instituta za vode u Bijeljini ne dobijemo analizu tri uzorka vode iz Ćehotine – kazao je Krunić.

U Bijeljini se nalazi Institut za vode, koji je akreditova ustanova za ispitivanje kvaliteta voda u tom dijelu BiH.

RSE od 26. juna nije dobio odgovore iz Ministarstva ekologije i ekološke inspekcije na pitanje, šta su preduzeli povodom zagađenja Ćehotine i aktuelne situacije na jalovištu Rudnika olova i cinka.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplije od prosjeka

U Bosni i Hercegovini će prije podne biti promjenljivo oblačno vrijeme, a u drugom dijelu dana sunčanije i toplije od prosjeka.

Ujutro se oko rijeka i po kotlinama očekuje magla koja će se lokalno zadržati i prije podne, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, jugoistočni i istočni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od minus dva do tri, na jugu do sedam, u višim predjelima od minus šest, a dnevna od četiri do 10, na jugu do 14 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

“LOPOVI SVAKU RIJEČ LAŽETE”: Mještani Ugljevika protestuju zbog klizišta, strahuju za živote i kuće

Zbog ogromnog klizišta koje se pojavilo uz sami obod rudarskog kopa koji pripada RITE Ugljevik, i koje prijeti mještanima i njihovim kućama, više desetina građana okupilo se danas, 15. januara ispred Skupštine opštine tražeći da problem bude riješen.

Zbog ogromnog klizišta koje se pojavilo uz sami obod rudarskog kopa koji pripada RITE Ugljevik, i koje prijeti mještanima i njihovim kućama, više desetina građana okupilo se danas, 15. januara ispred Skupštine opštine tražeći da problem bude riješen.

Klizište koje se pojavilo početkom ove godine, prijetnja je za čak 500 domaćinstava u četiri sela, a kako mještani tvrde, danima ne samo da nemaju put, već i vodu, struju i grijanje.

Desetine građana stiglo je nešto prije 9 časova ispred opštinske zgrade, a pored zahtjeva nadležnim u opštini i RITE Ugljevik, traže da se u priču uključi Vlada Republike Srpske, pišu Nezavisne novine.

Mještani poručuju da ovo nije politički skup i da ko god je tim povodom došao, nije dobrodošao.

“Ko je politički došao nek se okrene i ide kući. Došli smo jer imamo hiljadu problema. Ovo je radni dan i nismo došli ovdje po dobru, već što smo nuždom natjerani. Čitava ova sela od Starog Ugljevika, Mezgraje, Ugljevik sela su u velikom problemu, a i naš Ugljevik je u problemu. Idu svi ovi praznici, a mi nemamo grijanje. Svi mi građani plaćani vodu, struju i sve ostalo. To sam rekao i načelniku Ugljevika i direktoru RITE. Smatram da oni moraju da Vladi Republike Srpske upute zahtjev da se uključe u rješavanje problema čitavog Ugljevika, a posebno ugljevičkih sela”, poručio je jedan od okupljenih mještana.

Pitaju da li neko treba da nastrada.

“Tražimo adekvatnu eksproprijaciju gore za sve kuće koje su ugrožene. Pod dva, tražimo da institucije zajedno sa upravom, narodom i radnicima, pošalju dopis za novac. Jer kad može za Viaduct, kockarnice i slično, da se pošalje novac i za naše preduzeće da bi ono moglo da stane na noge, a na osnovu toga i da izvrši eksproprijaciju za kuće tog gore napaćenog naroda ili da nam se onda sve vrati u prvobitno stanje kako je i bilo”, kaže mještanin.

Poručuju da od nadležnih traže da se o ovom pitanju očituju odmah.

“Rok je sada odmah da se izjasne i da kažu šta se planira sa stanovništvom ovih sela i sa samom RITE Ugljevik. Hoćemo li topiti snijeg na Badnji dan i da dočekujemo djecu kako slijeću u kanale. Tražimo odgovore od načelnika i odgovornih. Ako ne žele da stanu uz nas, uzećemo pet autobusa i otići pred tužilaštvo i Vladu RS da vidimo ko je uzrok svih naših nedaća”, naglašavaju mještani.

Svetozar Nikolić, predsjednik mjesne zajednice Mezgraja Gaj, rekao je da od načelnika Ugljevika traži da se jasno izjasni da li je uz mještane.

“Tražim da se svi ovi nadležni vrate danas, sada, gore u kancelariju, da napišu datum, vrijeme i kad će da završe regionalni put, ko je kriv što je uništen taj put i ko je kriv za klizište koje se pojavilo od strane rudnika? Ko navodi bagere da kopaju regionalni put, a nisu obezbijedili infrastrukturu prije nego što su uništili taj put?”, pitao je Nikolić.

Rekao je da neće otići dok mu nadležni ne daju garancije da će problem biti riješen.

“Napišite mi papir, da li je to maj, jun, jul. Hoću regionalni put, asfaltiran. Ako to ne možete, hoćemo eksproprijaciju kuća i završena priča. Kad može Serdarovu milijarde mogu i nama pomoći”, dodao je Nikolić.

Dragan Gajić, načelnik opštine Ugljevik, rekao je da su građani u pravu.

Ističe da su ovu problemi počeli još u januaru 2025. godine.

“Činjenica je da ovaj problem postoji mnogo više vremena. Taj sporni regionalni put se premješta već četvrti put, a ovo što se sada dešava je katastrofalno stanje. Sve je ovo uslijedilo zbog borbe za ugalj kako bi RITE mogao da radi”, naveo je Gajić.

On je pozvao građane da donesu zajednički zaključak kojim traže sastanak u Vladi RS.

“Da odemo na taj sastanak, vi kao predstavnici mjesnih zajednica, predstavnici RITE Ugljevik i ja kao načelnik. Ovo stanje nije dobro, u Falčićima imaju 23 domaćinstva koja se hitno trebaju eksproprisati i to se mora završiti 2026. pogotovo zbog ubrzanog kopanja za ‘Ugljevik Istok 2’ koje će uslijediti. A kada govorimo u cjelini tu je 170 kuća ukupno ugroženo vezano za zaseoke Jablani, Falčići, Ivanovići, Sarije, komplet mjesna zajednica Stari Ugljevik. Ono što će objasniti direktor RITE koji je imenovan prije dva mjeseca, jeste da na tom regionalnom putu koji je prekinut i koji bi bio trajno rješenje, postoji trasa koja se počela probijati od Perića, Sarija, Jablana koje se počela probijati”, naveo je Gajić.

Međutim, građani su burno reagovali na izjave načelnika, navodeći da se uvijek nadlženi izvlače a niko neće da kaže ko je kriv.

“Svaku riječ lažete. Pa ko je kriv. Dajete lažna obećanja”, rekli su mještani, dok je dio njih uzvikivao: “Lopovi, lopovi”.

Nastavi čitati

Društvo

NI TRI DECENIJE NAKON RATA: BiH još nema utvrđene granice sa Srbijom i Hrvatskom

Iako je sporazum s Crnom Gorom potpisan još 2015. godine, razgraničenje Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom i dalje stoji u mjestu, bez konkretnih pomaka.

Ni gotovo 30 godina nakon završetka rata, Bosna i Hercegovina nije u potpunosti razgraničila svoju teritoriju sa susjednim državama. Dok je pitanje granice s Crnom Gorom uglavnom riješeno, sporovi sa Srbijom i Hrvatskom ostaju otvoreni i bez naznaka skorog rješenja.

Prema Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar–juni 2025. godine, u proteklih šest mjeseci nije ostvaren značajniji napredak. Komisija je u tom periodu održala svega dvije sjednice, na kojima su razmatrane aktivnosti i prijedlozi iz njihove nadležnosti.

Iz Komisije navode da su odgovarali na upite različitih institucija, uključujući Ceste Federacije BiH, koje su tražile pojašnjenja o graničnoj liniji na području graničnog prelaza Maljevac, kao i Ministarstvo bezbjednosti BiH, koje je zatražilo informacije o granici na području opštine Velika Kladuša.

Crna Gora – dogovor postoji, ali realizacija kasni

Razgraničenje s Crnom Gorom zasniva se na Ugovoru o državnoj granici potpisanom u Beču 28. avgusta 2015. godine, koji je Predsjedništvo BiH ratifikovalo početkom 2016. godine. Iako su razgovori o obilježavanju granice nastavljeni, njihov nastavak je zaustavljen zbog administrativnih prepreka.

Kako se navodi u izvještaju, ključni problem je nedostatak saglasnosti Savjeta ministara BiH za imenovanje stručne grupe, koja bi učestvovala u radu zajedničkih tijela za identifikaciju i obilježavanje granice.

Ipak, usaglašeni su tehnički dokumenti, uključujući uputstva za obilježavanje granice, kao i projektni zadatak za sektor B. Posebno je istaknuta spremnost tri države – BiH, Crne Gore i Hrvatske – da se definiše tromeđna tačka, oko koje su stavovi već usklađeni.

Srbija i Hrvatska – bez ikakvog napretka

Kada je riječ o razgraničenju sa Srbijom i Hrvatskom, Komisija konstatuje da u izvještajnom periodu nije bilo nikakvih aktivnosti. Iako su obje zemlje dobile pisma namjere iz BiH o spremnosti za nastavak razgovora, odgovori još nisu stigli.

Novinar Uroš Vukić podsjeća da granični sporovi nisu neuobičajeni ni u ostatku Evrope.

„BiH je razgraničila samo sa Crnom Gorom i tu je istrčala pred rudu. Sporovi sa Srbijom i Hrvatskom su složeni i nema prostora za optimizam. U Evropi postoje granični sporovi koji traju decenijama“, ističe Vukić.

Gdje su ključni sporovi?

Bosna i Hercegovina ima najdužu granicu s Hrvatskom – 1.001 kilometar, zatim sa Srbijom 302 km i sa Crnom Gorom 225 km.

Sa Srbijom su sporne četiri tačke, uključujući područja oko hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, kao i dio pruge Beograd–Bar koji prolazi kroz teritoriju BiH kod Rudog i Priboja.

Sa Hrvatskom je situacija još komplikovanija. Sporne su granica na moru kod Neuma, kao i dio toka rijeke Une između Novog Grada i Kozarske Dubice, gdje granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu.

Otvoreno pitanje državnog suvereniteta

I dok institucije navode administrativne i političke prepreke, činjenica ostaje da BiH ni nakon tri decenije nema jasno definisane granice sa dvije susjedne države, što otvara pitanja pravne sigurnosti, suvereniteta i budućih odnosa u regionu.

Nastavi čitati

Aktuelno