Connect with us

Društvo

“VODA BIJELA KAO MLIJEKO, OVO JE UŽAS”: Otrovne materije sa jalovišta u Pljevljima rijekom stigle do Foče

Opasne materije sa deponije Rudnika olova i cinka u Pljevljima završile su u rijeci Ćehotini, koja većim dijelom prolazi kroz Crnu Goru a potom ide kroz Bosnu i Hercegovinu (BiH) gdje se kod Foče, ulijeva u Drinu.

Na tlu rudarske deponije (jalovišta) otvorila se ogromna rupa, kroz koju je opasni otpad dospio u podzemne vode, a potom u Ćehotinu.

– Od predsjednika Opštine Pljevlja smo zahtijevali da preduzmu zakonske mjere protiv odgovornih – naveo je načelnik za inspekcijske poslove Foče, Zoran Krunić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U svom toku Ćehotina, dužinom od 25 kilometara prolazi kroz Republiku Srpsku.

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore je naložilo rudarskoj i geološkoj inspekciji da izvrše inspekcijski nadzor, saopšteno je RSE.

Navode i da Rudnik ima sve potrebne dozvole a da od inspekcijskog nalaza zavisi koje će mjere preduzeti.

Zagađenje Ćehotine su 23. juna ove godine otkrili ribočuvari iz Sportskog kluba Lipljen.

– Voda u Ćehotini je bila bijela kao mlijeko – kazao je za RSE Enver Kadić, ribočuvar koji je napravio video snimke zagađenja, pozvao inspektora za vode i obišao jalovište:

– Tada je ono već bilo napunjeno i rupa se nije vidjela. Iz Rudnika su pustili vode i vjerovatno pokušali to stanje da normalizuju – kazao je Kadić.

Zbog zagađenja je dio ekologa iz Pljevalja zatražio istragu i kazne za odgovorne.

Ko sve istražuje ekološki incident
Centar za ekotoksikološka ispitivanja je jedina ustanova u Crnoj Gori za ispitivanje svih elemenata životne sredine, među kojima površinskih, podzemnih i otpadnih voda.

Analiziramo uzete uzorke površinskih voda sa tri lokacije Ćehotine. Rezultati ispitivanja će biti dostavljeni inspekciji za vode, i naručiocu posla, u roku od osam dana – odgovorili su iz Centra na upit RSE.

Iz Uprave za vode u odgovorima RSE navode da je njihov inspektor za zagađenje saznao 23. juna uveče i dao Centru nalog da uzme uzorke iz Ćehotine.

– Konstatovao je da iz izvora Badanj, uz desnu obalu rijeke, izvire zamućena voda koja ulijevanjem u rijeku zamućuje Ćehotinu nizvodno od ovog izvora”, navode iz Uprave za vode.

Tvrde da je o zagađenju obaviješteno Ministarstvo zdravlja, Direktorat za zdrastveno-sanitarnu inspekciju, Sekretarijat za inspekcijske poslove i Ministarstvo energetike i rudarstva.

U ovom trenutku nadležne institucije na terenu prikupljaju sve podatke za cjelovitu analiza stanja.

– U slučaju zagađenja investitor snosi odgovornost i u obavezi je da uzroke nastalih šteta i svih posljedica otkloni – tvrdi Uprava za vode.

Odmah po saznanju o incidentu, državna Agencija za zaštitu životne sredine na teren je poslala ekološke inspektore – nekoliko dana posle izlivanja opasnih materija

– S obzirom na to da se radi o rijeci, postoji vjerovatnoća da se ne može, sa sigurnošću, utvrditi narušenost kvaliteta vode, jer se radi o tekućoj vodi – kazao je Milan Vlahović iz Agencije na upit RSE.

Vlahović je precizirao da će nadležni utvrditi kako je došlo do zagađenja, da li je za to odgovoran Rudnik olova i cinka, kolika je šteta i propisati mjere za sanaciju.

– Da se eventualno nastale negativne posljedice ublaže na mjeru najbližu prvobitnom stanju.

Ukoliko se ispostavi da je Rudnik uzrok zagađenja, Vlahović kaže da je jedna od mogućih mjera, privremeno zatvaranje dok uslovi rada Rudnika ne budu bezbjedni za zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Šta kažu u Rudniku, a šta ekolozi
Direktor pljevaljskog Rudnika olova Petar Vraneš za RSE kaže da su ih o zagađenju Ćehotine obavijestili ribočuvari, a da su oni prije toga zapazili pad nivoa vode na deponiji za odlaganje rudarske jalovine.

Kaže da je tlo ispod jalovišta bilo pripremljeno i zaštićeno po standardima, sa nepropusnom folijom, koja sprečava da otrovne hemikalije dođu u kontakt sa zemljištem.

– Pripremali smo taj teren, sa teškim mašinama, valjak je to pripremao, prije postavljanja folije. Tu od kiše bilo vode, koju smo pumpama izvlačili da bi stavili foliju.

Smatra da je do otvaranja rupe u tlu deponije došlo zbog poroznosti terena na tom području. Jalovište se koristi nepunu godinu. Vraneš vrdi da je to prvi ekološki incident te vrste.

Kaže da će nadležni utvrditi da li je do zagađenja posledica oticanja otpadnih materija sa jalovišta.

Rudnik olova i cinka posluje preko crnogorske kompanije Gradir Montenegro, koja ima koncesiju za kopanje rude a vlasnik je poljska kompanija ZGH Bolesav.

Ekolozi o zagađenju Ćehotine
Ekolozi nevladine organizacije Breznica iz Pljevalja tvrde suprotno:

– Uprava rudnika daje nemušta i sramotna objašnjenja, u kojima priznaje da ne zna kako je došlo do propadanja terena, iako je poznato da se jalovište nalazi na poroznom, seizmički nestabilnom tlu – navode u saopštenju.

Kažu da je riječ o zagađenja koje se “pokušalo sakriti”.

– Ekološki incident koji se dogodio na deponiji Rudnika je samo još jedan u nizu katastrofalnih propusta, koji se ponavljaju iz godine u godinu, a da za to niko ne odgovara – piše u saopštenju.

Smatraju da je riječ o veoma ozbiljnom zagađenju i pozivaju nadležna ministarstva da se oglase.

– To je posljednja ‘kap koja je prelila čašu’ u nizu ignorisanja, ćutanja i nečinjenja institucija. Posebno je alarmantno, što je zagađenje prešlo i van granica Crne Gore. Više ne trujemo samo sebe – trujemo i region – naveli su ekolozi iz Breznice.

Šta je preduzela Foča
A sa druge strane granice, iz susjedne Republike Srpske, pozivaju crnogorsku stranu na odgovornost.

Načelnik za inspekcijske poslove Foče, Zoran Krunić navodi da su se zvanično obratili predsjedniku opštine Pljevlja, Dariju Vranešu:

– Da nam odgovori šta je uzrok nastalog zagađenja Ćehotine i šta je preduzeto da se ta situacija sanira.

Krunić kaže da su pomoć zatražili od Inspektorata Republike Srpske jer opština Foča nema ekološke i inspektore za vode.

– O daljim koracima ne možemo govoriti dok iz Instituta za vode u Bijeljini ne dobijemo analizu tri uzorka vode iz Ćehotine – kazao je Krunić.

U Bijeljini se nalazi Institut za vode, koji je akreditova ustanova za ispitivanje kvaliteta voda u tom dijelu BiH.

RSE od 26. juna nije dobio odgovore iz Ministarstva ekologije i ekološke inspekcije na pitanje, šta su preduzeli povodom zagađenja Ćehotine i aktuelne situacije na jalovištu Rudnika olova i cinka.

Related Topics:

Društvo

RTRS TRAŽI DUGOVE IZ 2012. GODINE: Građani nakon 14 godina moraju dokazivati da nisu dužni

Zdravko Šarenac iz Trebinja nedavno je doživio neprijatnost kada mu je na kućnu adresu stigla plava koverta, a u njoj rješenje za sudsku naplatu dugovanja za RTV taksu iz 2012. godine.

Srećom, imao je sačuvanu uplatnicu za sporni period staru 14 godina, a on upozorava sugrađane da budu oprezni jer po njegovim saznanjima, ovakvih slučajeva ima još mnogo.

Veći broj građana prema našim saznanjima dobijaju rješenja o sudskoj naplati dugovanja za RTV taksu iz 2012. godine iako je od prijedloga izvršenja od strane javnog servisa Republike Srpske prošlo 13 godina.

Isti slučaj dogodio se Zdravku Šarencu koji je srećom imao sačuvanu uplatnicu za sporni period iz 2012. godine, a ostaje otvoreno pitanje kako će blagovremenu uplatu dokazati oni građani koji nisu sačuvali uplatnice, a za šta nisu ni obavezni.

‘-Račune sam dobio 2012. godine, koje sam izmirio u roku od 7 dana i još zahvaljujući mojoj inteligenciji, tako da kažem, odnio sam jedan primjerak da dostavim od ova tri primjerka. Međutim, evo nakon 12-13 godina dolazi mi sudsko rješenje za oduzimanje imovine u slučaju da ne izmirim obaveze koje sam tada izmirio. Otišao sam juče na sud sa ovom dokumentacijom i kopirao sam im.

Pogledali su me i nisu mogli da vjeruju, da li je moguće da postoji čovjek koji 14 godina čuva račune. Apelujem na moje građane da se raspitaju koliko je vjerodostojno 14 godina čuvanja ovog dokumenta jer kad bi sve račune čuvali, trebala bi jedna hladnjača velika, ogromna da se to složi, a opet bi trebalo godinu dana da se nađe taj papir’ – kaže Zdravko Šarenac.

Zdravko tvrdi da je ovaj slučaj dokaz stanja u kojem se nalazi javni servis i da je sramotno da se na ovakav način pokušavaju izvući iz krize koja je uzrokovala i blokadu računa javnog servisa.

‘-Naplaćuju po dva puta ljudima račune da bi skupili jedan dinar, ovo je sitno i ovo je jedno ruglo i jedna bruka ove naše države na šta su spali, na 100 maraka po drugi put da naplate građanima da bi se izvukli iz krize’ – zaključuje Zdravko.

Podsjećamo, od 7. jula tekuće godine svih 15 računa RTRS-a je blokirano, a iako nije objavljeno ko je pokrenuo izvršenje niti po kojem osnovu, pretpostavlja se da je sve povezano sa sporom oko raspodjele RTV takse koji godinama traje između BHRT-a i RTRS-a, a BHRT tvrdi da mu javni servis Republike Srpske duguje više od 100 miliona prikupljene RTV takse.

Tokom 2026. godine je doneseno više pravosnažnih presuda u korist BHRT-a, pa se pretpostavlja da je upravo neka od ovih presuda dovela do blokade računa RTRS-a. Da li će ceh ponovo platiti građani?!

BNTV

Nastavi čitati

Društvo

PUNE GRANE, PRAZNI DŽEPOVI: Voćari u Potkozarju na ivici velikih gubitaka

Proizvođači voća iz Potkozarja nekoliko dana od početka berbe ranih sorti kruške suočili su se sa nerješivim problemom otkupa.

Grane se polomile od roda

Grane su se polomile od roda, voće ubrzano zri zbog visokih temperatura i opada, a berači čekaju da otkupljivači otvore kapije.

O cijenama niko i ne govori

Voćari smatraju da institucije Republike Srpske i BiH nisu učinile dovoljno za plasman voća. O cijenama za sada niko i ne govori, jer su one u sadašnjim okolnostima postale manje važne.

Mirko Petrović iz Trebovljana, jedan od najvećih proizvođača voća, ubrao je 20 tona kruške butira, koja sada propada zato što je nema kome prodati.

U krajnjoj situaciji prinuđen je dati u bescijenje.

Velike količine kruške mogle bi propasti

“Imam još 300 tona kruške santa marija. Berba ove sorte počeće za nekoliko dana. Beračima iz Srbije, za koje sam obezbijedio smještaj, otkazao sam dolazak. Ne znam šta da radim. Ukoliko se hitno ne pronađe rješenje u Ministarstvu poljoprivrede i Vladi Republike Srpske, velike količine kruške će propasti”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”.

Ovaj dugogodišnji proizvođač voća navodi da na području Gradiške, najviše u Podgradcima, Jablanici, Miloševom Brdu, Sovjaku, Grbavcima, Turjaku i drugim selima, za desetak dana počinje berba 2.000 tona kruške. Ukoliko se hitno ne pronađe rješenje za otkup, šteta će biti nemjerljiva.

I drugi proizvođači voća u ovom kraju imaju isti problem kao Mirko Petrović. Oni naglašavaju da se time moraju baviti sve strukture vlasti, od lokalnih, preko republičkih do državnih.

Šansa u manjim otkupljivačima

Mirko Bjelovuk, predsjednik Udruženja voćara Gradiške, šansu vidi u manjim otkupljivačima, trgovačkim centrima i nakupcima iz Federacije BiH, ali samo za krušku prve klase.

“Dogovorili smo sastanak sa velikim trgovačkim lancem iz BiH. Postoji mogućnost da u njihove prodavnice plasiramo dio voća, ali samo prve klase. Za treću klasu, koja u pojedinim voćnjacima čini i do 40 odsto, ne vidim rješenje. Neophodno je proizvoditi što veći procenat prve klase, jer se za kvalitetno voće može pronaći tržište”, matra Bjelovuk.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, ne dijeli takav stav.

On je za “Nezavisne” kazao da za 2.500 tona voća u Potkozarju, najviše kruške, šljive i jabuke, za sada nema rješenja. On smatra da se Republika Srpska i BiH moraju više angažovati i obezbijediti plasman. Od toga zavisi status poljoprivrednika i potkozarskih sela.

“Postoji više mjera. To su ograničenje uvoza i stimulisanje postojećih te izgradnja tvornica za preradu. Imamo intenzivne razgovore u institucijama Republike Srpske. Za sada ne prepoznajem efikasan napredak. Vrijeme prolazi, a voće propada”, razočaran je Dojčinović.

Voćnjake odbranili od mraza, grada, suše

On podsjeća da su voćnjake odbranili od mraza, grada, suše, ali se sada, kada treba da naplate svoj trud, ispriječio nerješiv problem otkupa.

“To urušava selo i seljaka, odnosno poljoprivrednika, koji su sposobni da proizvedu kvalitetno voće, ali kada treba da reaguje država, tu nema dovoljno inicijative ni akcije. Ovaj i slični problemi urušavaju republiku i državu, to tjera omladinu iz sela, gasi svaku pomisao o ulaganjima u poljoprivredu, a posebno voćarsku proizvodnju. O tome treba razgovarati i tražiti rješenja. Ovako sve se ponavlja, a napretka nema. Problem je kada nema voća, a još veći kada rodi, kao ove godine”, uvjerava Dragoja Dojčinović.

Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede u petak nismo dobili.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

PREVOZNICI U PROBLEMU! Nedostaju vozači, boravak u EU i dalje problem

BiH je proteklih sedam godina napustilo između 15.000 i 20.000 profesionalnih vozača, a taj trend se nastavlja, izjavio je Srni predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić.

Kaže da su jedan od glavnih razloga odlaska profesionalnih vozača iz BiH višečasovna čekanja na graničnim prelazima.

– Nemoguće je izdržati 15 ili 20 časova, a zna biti i po dva dana čekanja da se pređe granični prelaz. To je neizdrživo – naveo je Grbić.

Iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH

Osim nedostatka vozača i višečasovnih čekanja na graničnim prelazima, kaže Grbić, problemi sa kojima se suočavaju profesionalni vozači i transportne kompanije u BiH su rast cijena goriva i ograničenja boravka u EU, a stanje se iz dana u dan pogoršava.

– Nažalost, iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH. Trenutno nemamo bukvalno nijednu transportnu firmu kojoj ne nedostaje od pet do 50 vozača. Veliki broj prevoznika radi preregistraciju firmi u Sloveniji ili Hrvatskoj i odlazi sa ovih područja upravo zbog nedostatka vozača i stanja na graničnim prelazima – ukazao je Grbić.

On je podsjetio da poseban problem predstavlja i primjena pravila o boravku od 90 dana u periodu od 180 dana u zemljama EU.

– Već imamo slučajeve gdje vozači, kojima je od aprila ponovo počeo da se računa taj period, više ne mogu da voze jer su iskoristili dozvoljenih 90 dana i sada moraju da pauziraju. Ni u vezi s tim nije urađeno ništa. Postojala je opcija da Hrvatska prihvati izdavanje viza za vozače iz BiH, ali do danas apsolutno ništa nije urađeno – rekao je Grbić.

On je upozorio da će naredni period donijeti dodatne probleme – avgust i septembar biće mjeseci masovnog vraćanja vozača sa granice, jer se već pri ulasku u Hrvatsku evidentira koliko je ko boravio u EU.

– Dobro je kada vozača vrate odmah sa granice. Problem nastaje kada ga zateknu u Njemačkoj, Austriji, Italiji ili Francuskoj. Tada slijede pritvor, deportacija, velike kazne, a kamion ostaje blokiran. To su ogromni problemi za prevoznike –  naveo je Grbić.

Govoreći o broju transportnih firmi, Grbić je naveo da je došlo do znatnog pada i da je od 2019. godine taj broj prepolovljen.

– Koliko znam, licenciranih prevoznika u Republici Srpskoj bilo je oko 3.700, a sada ih je oko 1.500, možda i manje – rekao je Grbić.

Glas

Nastavi čitati

Aktuelno