Connect with us

Svijet

AMERIKA NAPUŠTA NATO?! Tramp napao saveznike: “To je papirni tigar, razmišljam o povlačenju”

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da ozbiljno razmatra povlačenje Amerike iz NATO, ponovo dovodeći u pitanje smisao saveza.

„NATO je danas neprepoznatljiv“, rekao je Tramp u intervjuu za britanski list The Telegraph.

„NATO je tigar od papira, to zna i Vladimir Putin“

Dodao je da nikada nije imao povjerenja u savez. „NATO me nikada nije uvjerio. Oduvijek sam znao da su papirni tigar, a to zna i Putin“, rekao je.

Tramp je posljednjih nedjelja oštro kritikovao saveznike jer ne učestvuju u ponovnom otvaranju Hormuški moreuz, koji je Iran praktično zatvorio tokom rata na Bliskom istoku.

„Ne samo da ih nije bilo, nego je to bilo teško i za poverovati. Nisam ni previše insistirao. Samo sam rekao: ‘Hej’. Mislim da bi to trebalo da bude automatski“, rekao je.

„Pomagali smo Ukrajini, iako to nije bio naš problem“

Istakao je i da su SAD pomagale drugim državama, uključujući Ukrajinu, iako to, kako kaže, „nije bio naš problem“.

Tramp se u intervjuu osvrnuo i na Veliku Britaniju. „Vi uopšte nemate mornaricu. Previše ste stari i imali ste nosače aviona koji nisu radili“, rekao je.

NATO u najdubljoj krizi u istoriji

Podsjetimo, NATO, temelj zapadne bezbjednosne arhitekture od kraja Drugi svjetski rat, suočava se sa najdubljom krizom u svojoj istoriji. Posebno to dolazi do izražaja u svetlu posljednjih izjava američkog predsjednika Donalda Trampa. Neposredan povod krizi je američko-izraelski rat u Iranu, odnosno Trampov poziv da se druge zemlje uključe u obezjbeđivanje plovidbe kroz Ormuski moreuz. Tramp je poručio da bez Amerike NATO nema stvarnu snagu.

„Bez SAD, NATO je tigar od papira! Nisu htjeli da učestvuju u borbi kako bi zaustavili Iran sa nuklearnim oružjem. Sada kada je ta borba vojno dobijena, uz veoma mali rizik za njih, žale se na visoke cijene nafte koje moraju da plaćaju, ali ne žele da pomognu da se otvori Ormuski moreuz“, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Dodao je da je otvaranje Ormuskog moreuza „jednostavan vojni manevar“ i optužio saveznike za kukavičluk. „KUKAVICE, i mi ćemo to ZAPAMTITI“, poručio je. Posebno su alarmantne njegove nedavne izjave u kojima je doveo u pitanje američku podršku saveznicima u NATO-u, tvrdeći da Savez nije pomogao Vašingtonu u ratu protiv Irana. „Uvijek bismo bili tu za njih, ali sada, na osnovu njihovih postupaka, mislim da ne moramo, zar ne?“, rekao je Tramp.

Tramp godinama govori protiv NATO

Tramp godinama kritikuje NATO. Pola godine prije nego što je postao predsjednik SAD, rekao je da bi ohrabrio Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne ispunjava svoje obaveze u okviru vojnog saveza.

Tokom prvog mandata, Tramp je više puta prijetio povlačenjem iz NATO-a, uključujući i na samitu tog saveza 2018. godine. Tada je kritikovao druge zemlje jer nisu izdvajale ciljnih 2 odsto svog BDP-a za odbranu. U međuvremenu je dogovoreno povećanje odbrambenih izdataka na 5 odsto BDP-a do 2035. godine, ali ni to, kako se vidi, nije značajno uticalo na Trampovu percepciju NATO-a.

Član 5 aktiviran samo jednom, i to u odbranu Amerike

Suština NATO-a počiva na Članu 5, odredbi prema kojoj se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Riječ je o političkoj i vojnoj garanciji koja je decenijama služila kao temelj odvraćanja i razlog postojanja tog odbrambenog saveza. U više od 70 godina postojanja, Član 5 aktiviran je samo jednom – nakon napada 11. septembra na SAD. Tada su evropski saveznici prvi i jedini put kolektivno stali u odbranu Amerike.

Može li se sa sigurnošću tvrditi da bi Vašington danas učinio isto za svoje saveznike? Za sada je to i dalje retoričko pitanje, ali sama činjenica da odgovor nije jednoznačan dovoljno govori o dubini krize unutar saveza. Takav nivo neizvesnosti sugeriše da je NATO, barem u obliku u kakvom je postojao decenijama, praktično mrtav.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno