Connect with us

Društvo

ANKSIOZNOST I DEPRESIJA NAJČEŠĆI POREMEĆAJI: Na Klinici za psihijatriju UKC-a RS godišnje se liječi do 5.000 ljudi

Na Klinici za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) obilježen je Svjetski dan mentalnog zdravlja.

Na Klinici za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske godišnje bolničko liječenje prođe od 3.000 do 5.000 pacijenata, izjavila je načelnik ove klinike Nera Zivlak Radulović, povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Radulovićeva je rekla da je jedan od ciljeva obilježavanja da pacijenti shvate da nije sramota imati mentalni poremećaj i da ne treba da budu stigmatizovani, diskriminisani i izolovani.

“Naša Klinika je upravo ta koja im pruža osjećaj sigurnosti, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu”, rekla je novinarima Radulovićeva i dodala da su anksioznost i depresija najčešći poremećaj sa kojim se i kolege u svijetu susreću.

Ona je dodala da akutno liječenje na ovoj klinici traje najmanje 21 dan i da je kapacitet Klinike 100 kreveta.

Radulovićeva je istakla da se mladi ljudi najčešće žale na anksiozni poremećaj i da vrlo često, kako bi to sanirali, kreću sa zloupotrebom supstanci umjesto da potraže pomoć.

Ona je ukazala da se anksiozni poremećaji u današnje vrijeme vrlo lako rješavaju i jako je bitno da se ti mladi ljudi jave na vrijeme, a ne da sami zloupotrebljavaju, na primjer, sedative, jer to vodi ka razvoju zavisnosti.

Radulovićeva je navela da će se prilikom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja govoriti o poštovanju ljudskih prava kroz Zakon o zaštiti mentalnog zdravlja, o problemima sa kojima se susreću mladi, o važnosti liječenja i fizičkog zdravlja lica oboljelih od mentalnih poremećaja i o važnosti upotrebe radnookupacione terapije u procesu liječenja.

Generalni direktor UKC Vlado Đajić rekao je da Republika Srpska ima jednu od najboljih klinika u regionu, koja obavlja sve dijagnostičke i terapijske metode koje se rade u Evropi i svijetu.

“Rukovodimo se definicijom zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije gdje ističu da je zdravlje stanje fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo prisustvo bolesti i iznemoglosti i zbog toga isto tako odgovorno pristupamo bolesnicima sa psihološkim i psihijatrijskim tegobama i porećajima”, rekao je Đajić.

On je dodao da je opredjeljenje UKC-a da se podrži takav rad i edukacija kadra, navodeći da u Klinici za psihijatriju radi 20 ljekara.

Đajić je istakao da je UKC zajedno sa resornim ministarstvom i rukovodstvom Republike Srpske vrlo blizu rješenja za pravljenje novog objekta Klinike za psihijatriju i preseljenje na lokaciji na Paprikovcu.

“Urađen je regulacioni plan gdje će klinika biti, kao i idejna rješenja samog objekta. U toku je obezbjeđenje sredstava od Ministarstva i Vlade Republike Srpske. Mislim da ćemo uskoro imati rješenje za novu zgradu, a paralelno sa tim bolje uslove za pacijente i edukaciju kadra koji u ovom trenutku radi vrhunski rame uz rame sa evropskim i svjetskim stručnjacima”, rekao je Đajić.

On je kolegama na Klinici za psihijatriju poželio još bolji rad i bolje uslove za rad.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da na svijetu 25 odsto osoba boluje od različitih mentalnih poremećaja.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 10. oktobar Svjetskim danom mentalnog zdravlja. Obilježava se svake godine s ciljem podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja širom svijeta, kao i podsticanja ulaganja u sistem podrške mentalnom zdravlju.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno