Connect with us

Društvo

ARBITRAŽA TEŠKA 400 MILIONA DOLARA BIH I DALJE STOJI IZNAD VRATA: Borba za lukavački GIKIL još nije završena

Bosna i Hercegovina bi mogla ostati bez 400 miliona dolara ukoliko bi izgubila u arbitražnom postupku koji je protiv nje pokrenula firma Mittal, a zbog ulaganja u Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL).

Indijski milijarder Pramod Mittal je početkom 2023. godine pokrenuo arbitražu protiv Bosne i Hercegovine, zbog sukoba koji datira iz njegovog angažmana u lukavačkoj kompaniji GIKIL. Ovaj postupak još uvijek nije završen, a ukoliko epilog bude nepovoljan po BiH, državu bi mogao zadesiti finansijski udar težak čak 400 miliona dolara.

Podsjetimo, GIKIL je nastao spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, a kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL).

Upravo je s GSHL-om, 2003. godine, Vlada Tuzlanskog kantona potpisala ugovor o strateškom partnerstvu u ime KHK-a, čime je ovoj inostranoj firmi prenijela upravljačka prava nad zajedničkom kompanijom.

Iako je KHK zadržao 67 odsto kapitala, GSHL je dobio 51 odsto upravljačkih prava. Međutim, kako su tvrdili iz Vlade TK, GSHL nikada nije ispunio preuzete obaveze, posebno one koje se tiču ulaganja u kompaniju.

S druge strane, GSHL je insistirao na tome da su upravo oni bili ti koji su ulagali i spašavali firmu u kriznim situacijama.

Problemi nakon hapšenja

GSHL, na čijem je čelu bio Pramod Mittal, od tada se suočio s nizom problema. Mittal je 2019. uhapšen u Lukavcu zbog sumnje da je organizovao kriminalnu grupu koja je iz GIKIL-a nezakonito izvukla više od 21 milion KM.

Iako je kasnije pušten, određene su mu mjere zabrane djelovanja u kompaniji, a za osiguranje postupka određeno je jemstvo u vrijednosti od tri miliona KM i dodatnih 21 milion kroz imovinsko-pravni zahtjev.

Međutim, Mittal i njegovi saradnici su ubrzo nakon puštanja na slobodu napustili Bosnu i Hercegovinu te su postali nedostupni pravosudnim organima naše zemlje.

Nakon toga, GSHL i Mittal su, sudskim i tužilačkim odlukama, potpuno isključeni iz GIKIL-a. Upravne i nadzorne funkcije preuzeli su predstavnici koje je imenovala domaća strana, uglavnom povezani s tadašnjom političkom strukturom u kantonu.

Smatrajući da su nepravedno izbačeni iz upravljanja firmom u koju su, kako tvrde, najviše ulagali, Mittal i GSHL su se odlučili na međunarodnu arbitražu. Pozivaju se na bilateralni investicioni sporazum (BIT) između BiH i Indije, koji je, prema njihovim navodima, grubo prekršen.

Mittal tvrdi da je tokom godina finansijski održavao GIKIL, čak i u periodima velike krize kada je jedino zahvaljujući njegovim garancijama kompanija opstala.

No, kako tvrdi njegov pravni tim, kada je GIKIL konačno počeo poslovati pozitivno, isključen je iz procesa odlučivanja, uprkos činjenici da GSHL i dalje ima 51 posto upravljačkih prava upisanih u sudskom registru.

Situacija je dodatno zakomplikovana dugovima GIKIL-a prema firmi Stemcor (danas Moorgate). Naime, nakon što GIKIL nije ispunio ugovorne obaveze, arbitražni sud je 2017. godine naložio isplatu više od 166 miliona dolara.

Kako dug nije plaćen, britanski Visoki sud pravde je 2018. presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je odvelo u stečaj.

Mittalovi advokati sada tvrde da je sve ovo posljedica neodgovornog i nezakonitog ponašanja KHK-a, koji je, pod kontrolom Vlade TK, pokušao izbjeći odgovornost i prebaciti finansijski teret na GSHL.

U tužbi protiv BiH navode da je GSHL izbačen iz GIKIL-a upravo kada je firma postala profitabilna, a da nova uprava raspolaže dobiti mimo znanja i saglasnosti vlasnika.

Pošto GIKIL sada funkcioniše bez učešća GSHL-a u upravi, iako se oni formalno i dalje vode kao većinski partner, Mittal smatra da je odgovornost na državi Bosni i Hercegovini, koja je, kako tvrdi, dopustila ovakvo postupanje.

Iz Vlade TK su prošle godine naveli da se tužba u osnovi, neutemeljeno i bez validne argumentacije, poziva da je Bosna i Hercegovina prekršila, odnosno povrijedila obaveze iz Sporazuma između naše zemlje i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija.

Kako se u Zaključku samog odgovora navodi, od strane države Bosne i Hercegovine ne postoje kršenja, niti povrede Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija od 12. septembra 2006. godine.

“Bosna i Hercegovina i njeni državni organi nisu se ni na koji način uplitali u rad i poslovanje GIKIL-a i da su sva ulaganja evidentirana od strane nadležnog Ministarstva i kod Registarskog suda, kao i u knjizi udjela u Privrednom društvu GIKIL”, dio je teksta odgovora Vlade TK.

BiH štetu već osjeti

U konačnici, ostaje da se vidi kako će arbitražni postupak završiti i hoće li BiH biti obavezana na isplatu stotine miliona dolara, što bi predstavljalo ogroman udar. Takođe, finansijski gubici se već osjete.

Naime, Savjet ministara BiH je na prijedlog Pravobraniteljstva BiH, koncem 2023. godine donio odluku o izvorima finansiranja obaveza u svrhu vođenja međunarodnog investicionog arbitražnog postupka u predmetu tužbe Pramoda Mittala, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine.

Savjet ministara BiH odobrio je do 800.000 KM iz budžeta s ciljem zaštite pravnih i imovinskih interesa BiH u ovom arbitražnom postupku.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i još hladnije, BIĆE I KIŠE!

U BiH se očekuje pretežno oblačno i hladnije vrijeme, povremeno sa kišom, a dnevna temperatura vazduha iznosiće do 21 stepen Celzijusov.

Kiša će biti češća od centralnih predjela ka istoku, dok će u ostalim krajevima biti slaba i povremena, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana i uveče biće i vjetrovito uz umjeren do jak sjeverni vjetar. Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u drugom dijelu dana povremeno jak. U Hercegovini uveče jaka, ponegdje i olujna bura.

Jutarnja temperatura vazduha od šest do 10, u višim predjelima od tri stepena, a dnevna od 12 do 17, na jugu do 21 stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Društvo

EKSKURZIJE POSTALE LUKSUZ: Cijene skaču, roditelji na mukama

Dok roditelji još sabiraju troškove za udžbenike, pribor i garderobu za novu školsku godinu, pred njih stiže novi izazov – skupe školske ekskurzije i izleti.

Jedna majka iz Niša podijelila je svoje nezadovoljstvo na društvenim mrežama zbog činjenice da jednodnevni izlet za treći razred njene kćerke košta više od 8.000 dinara (133 marke).

“Mnogo je, baš mnogo, makar i na rate. A opet, ne bih da se moje dete izdvaja jer idu sve drugarice. Pametna nisam, evo još većamo” napisala je ona.

I jedna majka iz Subotice navela je da je ponuda za treći razred u njihovoj školi bila 5.500 dinara (91 marka) bez obroka, dok jedvodnevna ekskurzija za osmake koštala čak 20.000 dinara (333 marke).

I u Četvrtoj beogradskoj gimnaziji jednodnevni izlet do Niša i Niške Banje košta 7.000 dinara (116 BAM). U to je uračunat prevoz, gratis aranžman za jednog đaka i razredne starješine, ručak, ulaznice.

I u vtićima nije mnogo drugačija situacija, pa je tako izlet za mališane od četiri godine 6.500 dinara (108 maraka).

Šta ulazi u cijenu?
Kako se pisalo prema informacijama iz jedne turističke agencije koja se godinama nalazi na listi ponuđača za škole, u cijenu ekskurzija ulaze troškovi prevoza, smještaja, ishrane, osiguranje, vodiči, ljekari pratioci, kao i organizacioni troškovi agencije. Roditelji pretpostavljaju da se pod stavkom “ostalo” kriju i naknade za nastavnike.

Uz samu cijenu putovanja, neophodno je uračunati i džeparac za djecu, što dodatno povećava ukupne troškove. Iako ekskurzije nisu obavezne, da bi putovanje bilo realizovano, potrebno je da se prijavi najmanje polovina odjeljenja, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Društvo

PENZIONERI (NE)ZADOVOLJNI: Jedni podržavaju rješenja, drugi tvrde da su nepravedna

Iako pred Vladu FBiH još nisu stigle izmjene Zakona o PIO, već se spekuliše o mogućim rješenjima koja su poprilično podijelila javnost, ali i same penzionere unutar Federacije BiH, koji jedan dan hvale, a drugi dan negoduju zbog predloženih rješenja.

Ono što im svima odgovara je to što bi u slučaju usvajanja izmjena Zakona o PIO FBiH penzije od 1. januara značajno porasle i što bi se, za razliku od sadašnjeg stanja, usklađivale najmanje dva puta godišnje po formuli koja uključuje rast prosječne plate i rast prosječnih cijena. Trenutno, penzije se usklađuju po rastu BDP-a koji je, po pravilu, minimalan i koji ne odražava stvarni rast troškova života.

“Zadovoljni smo i saglasni s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PIO uz primjedbu i molbu da se umjesto predviđenog brisanja člana 80. u postojećem zakonu, koji se odnosi na vanredno usklađivanje, to drugačije formuliše, odnosno, da se uvede mjera u vidu novčanog dodatka penzionerima svake godine u decembru na osnovu ekonomskih pokazatelja, i naravno, posebne odluke Vlade FBiH”, rekao je nedavno Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

Ipak, sa druge strane, Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Federacije BiH i predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, rekao je kako penzioneri iz ovog kantona neće podržati izmjene Zakona o PIO prema kojima bi budući penzioneri sa 15 godina staža i 65 godina života imali 390 KM penziju, a sada je ta penzija 599 KM.

Inače, osim usklađivanja penzija dva puta godišnje i nove formule po kojoj se penzije usklađuju, najveća novina je izmjena člana 81, koji uvodi šest nivoa minimalne penzije.

Prema tim izmjenama, penzioneri sa 15 godina staža i 65 godina života, ako izmjene budu usvojene, imali bi 390 KM penzije, za razliku od dosadašnjih 599 KM. Dalje za 15 i više godina radnog staža, a manje od 20 godina penzija ne može biti niža od 60 odsto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine. Trenutno, prosječna penzija iznosi 651 KM, 60 odsto od tog iznosa bilo bi takođe 390 KM. Treba naglasiti da, prema trenutnom zakonu, ko ode u penziju ima penziju od 599 KM. Za 20 i više godina staža, a manje od 25 godina, penzija ne može biti niža od 65 odsto prosječne penzije u FBiH, a što prema sadašnjoj računici iznosi 423 KM. Za 25 i više godina staža, a manje od 30 godina najniža penzija ne može biti ispod 70 odsto prosječne penzije, što je trenutno oko 456 KM. Za 35 i više godina staža, a manje od 40 godina, najniža penzija iznosila bi 85 odsto prosječne odnosno 553 KM. Za 40 i više godina staža najniža penzija bila bi 95 odsto od prosječne penzije u Federaciji BiH, što bi iznosilo oko 618 KM.

Izmjenama i dopunama Zakona o PIO ništa se ne bi promijenilo ni za penzionere sa srazmjernim penzijama koje su vrlo često i niže od zakonom zagarantovanih. Radi se o penzionerima koji su samo dio svog radnog staža proveli u FBiH i za to dobijaju penziju, dok još novca dobijaju iz fondova gdje su radili. U FBiH se pravdaju da nemaju kompletne podatke o primanjima penzionera sa srazmjernim penzijama, i zbog toga su ih nedavno izuzeli i iz dodjele pomoći koja se kretala od 50 do 200 KM. Preko 30.000 penzionera iz FBiH nije dobilo tu pomoć upravo iz razloga što u Fondu PIO/MIO FBiH kažu da ne raspolažu podacima kolike “ukupne” penzije primaju korisnici srazmjernih penzija i zbog toga im nisu mogli isplatiti pomoć.

“Mi penzioneri kažemo da ne mogu penzioneri živjeti sa 600 KM i nije naš interes da imamo buduće penzionere na 400 KM. Ako se mi borimo za srazmjerne penzije koje iznose sada nekih 400 KM, kako da se slažemo da ljudi žive od 390 KM. Nema od toga ništa, to neće proći. Neće dobiti podršku penzionera, ali moraju se razdvojiti penzioneri sa 40 godina staža od onih koji imaju 15-20 godina, pa neka oni traže načina, ali ne mogu ovako uništiti ljude. Što bi neko imao 400 KM, a mi kažemo da ne možemo živjeti od 600 KM, ali neka to kaže i Ekonomsko-socijalni savjet za teritoriju FBiH”, rekao je Trakić, a prenose federalni mediji.

Podsjećanja radi, Savez udruženja penzionera FBiH donio je odluku o organizovanju štrajka 27. oktobra, međutim i tu su mišljenja podijeljena, jer s jedne strane su oni koji su spremni da ne organizuju taj štrajk u slučaju da dobiju garancije da će novi zakon stupiti na snagu od 1. januara 2026. godine, dok su sa druge strane oni koji kažu da taj štrajk treba održati.

Nastavi čitati

Aktuelno