Connect with us

Društvo

ARBITRAŽA TEŠKA 400 MILIONA DOLARA BIH I DALJE STOJI IZNAD VRATA: Borba za lukavački GIKIL još nije završena

Bosna i Hercegovina bi mogla ostati bez 400 miliona dolara ukoliko bi izgubila u arbitražnom postupku koji je protiv nje pokrenula firma Mittal, a zbog ulaganja u Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL).

Indijski milijarder Pramod Mittal je početkom 2023. godine pokrenuo arbitražu protiv Bosne i Hercegovine, zbog sukoba koji datira iz njegovog angažmana u lukavačkoj kompaniji GIKIL. Ovaj postupak još uvijek nije završen, a ukoliko epilog bude nepovoljan po BiH, državu bi mogao zadesiti finansijski udar težak čak 400 miliona dolara.

Podsjetimo, GIKIL je nastao spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, a kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL).

Upravo je s GSHL-om, 2003. godine, Vlada Tuzlanskog kantona potpisala ugovor o strateškom partnerstvu u ime KHK-a, čime je ovoj inostranoj firmi prenijela upravljačka prava nad zajedničkom kompanijom.

Iako je KHK zadržao 67 odsto kapitala, GSHL je dobio 51 odsto upravljačkih prava. Međutim, kako su tvrdili iz Vlade TK, GSHL nikada nije ispunio preuzete obaveze, posebno one koje se tiču ulaganja u kompaniju.

S druge strane, GSHL je insistirao na tome da su upravo oni bili ti koji su ulagali i spašavali firmu u kriznim situacijama.

Problemi nakon hapšenja

GSHL, na čijem je čelu bio Pramod Mittal, od tada se suočio s nizom problema. Mittal je 2019. uhapšen u Lukavcu zbog sumnje da je organizovao kriminalnu grupu koja je iz GIKIL-a nezakonito izvukla više od 21 milion KM.

Iako je kasnije pušten, određene su mu mjere zabrane djelovanja u kompaniji, a za osiguranje postupka određeno je jemstvo u vrijednosti od tri miliona KM i dodatnih 21 milion kroz imovinsko-pravni zahtjev.

Međutim, Mittal i njegovi saradnici su ubrzo nakon puštanja na slobodu napustili Bosnu i Hercegovinu te su postali nedostupni pravosudnim organima naše zemlje.

Nakon toga, GSHL i Mittal su, sudskim i tužilačkim odlukama, potpuno isključeni iz GIKIL-a. Upravne i nadzorne funkcije preuzeli su predstavnici koje je imenovala domaća strana, uglavnom povezani s tadašnjom političkom strukturom u kantonu.

Smatrajući da su nepravedno izbačeni iz upravljanja firmom u koju su, kako tvrde, najviše ulagali, Mittal i GSHL su se odlučili na međunarodnu arbitražu. Pozivaju se na bilateralni investicioni sporazum (BIT) između BiH i Indije, koji je, prema njihovim navodima, grubo prekršen.

Mittal tvrdi da je tokom godina finansijski održavao GIKIL, čak i u periodima velike krize kada je jedino zahvaljujući njegovim garancijama kompanija opstala.

No, kako tvrdi njegov pravni tim, kada je GIKIL konačno počeo poslovati pozitivno, isključen je iz procesa odlučivanja, uprkos činjenici da GSHL i dalje ima 51 posto upravljačkih prava upisanih u sudskom registru.

Situacija je dodatno zakomplikovana dugovima GIKIL-a prema firmi Stemcor (danas Moorgate). Naime, nakon što GIKIL nije ispunio ugovorne obaveze, arbitražni sud je 2017. godine naložio isplatu više od 166 miliona dolara.

Kako dug nije plaćen, britanski Visoki sud pravde je 2018. presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je odvelo u stečaj.

Mittalovi advokati sada tvrde da je sve ovo posljedica neodgovornog i nezakonitog ponašanja KHK-a, koji je, pod kontrolom Vlade TK, pokušao izbjeći odgovornost i prebaciti finansijski teret na GSHL.

U tužbi protiv BiH navode da je GSHL izbačen iz GIKIL-a upravo kada je firma postala profitabilna, a da nova uprava raspolaže dobiti mimo znanja i saglasnosti vlasnika.

Pošto GIKIL sada funkcioniše bez učešća GSHL-a u upravi, iako se oni formalno i dalje vode kao većinski partner, Mittal smatra da je odgovornost na državi Bosni i Hercegovini, koja je, kako tvrdi, dopustila ovakvo postupanje.

Iz Vlade TK su prošle godine naveli da se tužba u osnovi, neutemeljeno i bez validne argumentacije, poziva da je Bosna i Hercegovina prekršila, odnosno povrijedila obaveze iz Sporazuma između naše zemlje i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija.

Kako se u Zaključku samog odgovora navodi, od strane države Bosne i Hercegovine ne postoje kršenja, niti povrede Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija od 12. septembra 2006. godine.

“Bosna i Hercegovina i njeni državni organi nisu se ni na koji način uplitali u rad i poslovanje GIKIL-a i da su sva ulaganja evidentirana od strane nadležnog Ministarstva i kod Registarskog suda, kao i u knjizi udjela u Privrednom društvu GIKIL”, dio je teksta odgovora Vlade TK.

BiH štetu već osjeti

U konačnici, ostaje da se vidi kako će arbitražni postupak završiti i hoće li BiH biti obavezana na isplatu stotine miliona dolara, što bi predstavljalo ogroman udar. Takođe, finansijski gubici se već osjete.

Naime, Savjet ministara BiH je na prijedlog Pravobraniteljstva BiH, koncem 2023. godine donio odluku o izvorima finansiranja obaveza u svrhu vođenja međunarodnog investicionog arbitražnog postupka u predmetu tužbe Pramoda Mittala, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine.

Savjet ministara BiH odobrio je do 800.000 KM iz budžeta s ciljem zaštite pravnih i imovinskih interesa BiH u ovom arbitražnom postupku.

Related Topics:

Društvo

Suša prepolovila prinos kukuruza – STOČNI FOND PRED KOLAPSOM

Suša koja je ove godine stigla mjesec dana ranije nego obično prepolovila je prinose kukuruza u cijeloj Republici Srpskoj, a poljoprivrednici strahuju da će se to odraziti i na ionako skroman stočni fond. Zbog visokih temperatura i nedostatka vlage, silaža kukuruza u Semberiji i Lijevču polju krenula je već početkom avgusta, znatno prije uobičajenog roka. Poljoprivrednici upozoravaju da je riječ o usjevima lošeg kvaliteta, jer je suša “spalila” kukuruz prije nego što je dostigao punu zrelost, pa nedostaje i zrna i biljne mase.

Iako silaža najčešće počinje tek krajem avgusta ili početkom septembra, ove sezone sječa je startovala gotovo mjesec ranije, što najbolje pokazuje koliko je suša uzela maha. Poljoprivrednici se slažu da je ovo jedna od najekstremnijih godina, a visoki troškovi navodnjavanja i nedostatak zaštite domaće proizvodnje dodatno otežavaju situaciju. Ako se ovako nastavi, gubici u ratarstvu i stočarstvu, upozoravaju, biće neminovni.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić kazao je za “Glas Srpske” da je u Semberiji pod kukuruzom ove godine 26.000 hektara, a usjev je trenutno u fazi zalijevanja zrna i prelaska u završno stanje.

“Prinos će podbaciti više od 50 odsto, a kvalitet je nikakav. Vidim da dosta poljoprivrednika kukuruz siječe u silažu, ali ni ona nije nekog kvaliteta zbog manjka zrna i mase. Zbog toga će, nažalost, doći i do gašenja stočnog fonda. Najbolja slika je uz Savu i Drinu, ali u prosjeku je godina jako loša”, istakao je Bakajlić za “Glas Srpske”.

On dodaje da su silosi prazni, jer suše traju već nekoliko godina, dok su i zalihe pšenice i ječma minimalne.

“Moramo nastaviti sijati kukuruz i pšenicu, ma koliko to bilo neisplativo, jer kad ostanemo bez poljoprivrede, oslanjaćemo se samo na uvoz, a to će na kraju najviše platiti građani”, poručio je Bakajlić.

Slična je situacija i u Lijevču polju gdje je, prema riječima poljoprivrednika Darka Ilića, pod kukuruzom blizu 10.000 hektara, uglavnom na pjeskovitim zemljištima.

“Svaki kvadrat zavisi od navodnjavanja. Bez toga, berbe nema. Sa navodnjavanjem možemo očekivati sedam do osam tona po hektaru, ali to je daleko od onoga što bi bilo u normalnim uslovima. Ove godine smo sistem uključili već 1. juna, dok je lani bilo tek početkom jula”, ističe Ilić.

On kaže da će zbog rizika sve više poljoprivrednika birati strna žita.

“Sa pšenicom smo ove godine imali rekordan prinos, pa planiram povećati površine pod njom. Ko nema mogućnost navodnjavanja, radije će sijati pšenicu, ječam ili zob”, naglašava Ilić.

Da će i u Lijevču polju prinos biti prepolovljen, potvrđuje i poljoprivrednik Duško Banjac.

“Samo pet odsto površina se navodnjava. Odavno nije bilo ovako rane suše koja je uhvatila kukuruz u najvećem rastu. I debela zemljišta su stradala. Nadam se da će bar biti za stoku, jer za prodaju ne vjerujem”, kaže Banjac, dodajući da planira povećati površine pod strnim žitima.

(Glas Srpske) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Vrućina ne popušta

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti vruće i pretežno sunčano sa maksimalnom temperaturom do 38 stepeni Celzijusovih.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od 13 do 19 stepeni Celzijusovih.

Poslije podne na jugu i jugoistoku razvoj oblaka ponegdje će usloviti kišu ili kratkotrajne pljuskove sa grmljavinom, dok se uveče i u narednoj noći očekuje naoblačenje od juga i istoka koje će se širiti ka svim predjelima. Prije podne duvaće slab do umjeren vjetar, u nastavku dana umjeren uz pojačane udare, sjevernih smjerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

OLAKŠANJE! Djevojčica iz UDESA u Čelincu VAN ŽIVOTNE OPASNOSTI

Sedmogodišnja djevojčica A.B. koja je povrijeđena u četvrtak u saobraćajnoj nezgodi u mjestu Grabovica kod Čelinca skinuta je sa aparata i u stabilnom je stanju.

Kako nam je rečeno u Univerzitetsko- kliničkom centru Republike Srpske djevojčica je skinuta sa aparata, za sada stabilno i ostaje na daljem liječenju i praćenju.

Podsjećamo, ona je danima nakon udesa bila u komi, a u toj teškoj nezgodi povrijeđeno je ukupno pet osoba, potvrđeno je “Nezavisnim novinama“. Saobraćajna nezgoda se desila 7. avgusta a učestvovala su dva vozila, saopšteno je ranije iz Policijske uprave Banjaluka.

U saobraćajnoj nezgodi učestvovao je Banjalučanin čiji su inicijali D. Š, upravljajući vozilom “pežo” i S. B. iz Čelinca upravljajući automobilom “folksvagen”.

Nastavi čitati

Aktuelno