Svijet
Arktik postaje vruća tema, Rusija: BBRANIĆEMO NAŠE INTERESE
Rusija vidi kako NATO pojačava vježbe u vezi sa krizama na Arktiku i spremna je da brani svoje interese, uključujući i vojne, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
“Vidimo kako NATO pojačava svoje vježbe u vezi sa mogućim krizama na Arktiku, naša zemlja je potpuno spremna da brani svoje interese u vojnom, političkom i vojno-tehničkom smislu”, upozorio je ruski ministar spoljnih poslova u intervjuu u okviru dokumentarnog filma “Sovjetski proboj”, a prenosi “RIA Novosti”.
Agencija podsjeća da je Ministarstvo odbrane SAD u julu objavilo ažuriranu verziju Arktičke strategije Pentagona, prema kojoj namjerava da samostalno i sa saveznicima izvede vojne vježbe na Arktiku kako bi demonstriralo svoju borbenu sposobnost i interoperabilnost.
Pored toga, prema dokumentu, SAD namjeravaju da sarađuju sa partnerima i saveznicima na Arktiku, kao i industrijskim kompanijama i lokalnim plemenima na Aljasci kako bi ojačale odvraćanje u regionu.
Iz strategije proizilazi i da SAD i njeni saveznici namjeravaju da do 2030. godine predaju u rad više od 250 savremenih višenamjenskih borbenih aviona sposobnih da izvode operacije na Arktiku.
Pomoćnik ruskog predsjednika, predsjednik Pomorskog kolegijuma Nikolaj Patrušev izjavio je početkom septembra da Vašington i njegovi saveznici eskaliraju situaciju duž perimetra ruskih granica, neprestano testirajući odbrambene sposobnosti Moskve.
Prema njegovim riječima, Vašington je zauzeo kurs za militarizaciju Arktika i ometanje ruskih ekonomskih aktivnosti na sjevernim geografskim širinama, prenosi “Tanjug”.
Svijet
OPASNE IZJAVE TRAMPA “Izrael bi trebalo da napadne iranska nuklearna postrojenja”
Bivši američki predsjednik i republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp smatra da bi Izrael trebalo da izvrši napade na iranska nuklearna postrojenja kao odgovor na nedavni raketni napad Irana
Tramp je to rekao u petak na predizbornom skupu u američkoj državi Sjevernoj Karolini, komentarišući izjavu američkog predsjednika Džozefa Bajdena da neće podržati bilo kakve izraelske napade na iranske nuklearne lokacije kao odgovor na raketni napad Irana na Izrael, prenosi Foks njuz.
– Pitali su ga šta mislite o Iranu, da li biste napali Iran? A on kaže: “Sve dok ne pogode nuklearne objekte”. To je objekat koji želite da pogodite, zar ne? – rekao je Tramp na skupu u gradu Fajetvilu u kojem se nalazi velika američka vojna baza.
Tramp je ocijenio da je Bajden pogrešio kada je rekao da ne treba gađati iranske nuklearne lokacije, navodeći da treba ciljati upravo te lokacije zbog toga što nuklearno oružje predstavlja najveći rizik.
– Kada su mu postavili to pitanje, odgovor je trebalo da bude, prvo izvrši napad na nuklearnu elektranu, a za ostalo se pobrini kasnije – rekao je Tramp.
Bajden je u četvrtak rekao i da SAD razgovaraju sa Izraelom o opcijama za odgovor na napad Irana na Izrael, koji uključuje i napad Izraela na iranska naftna postrojenja, nakon čega je došlo do povećanja cijena nafte.
Iran je u utorak lansirao više od 180 raketa na Izrael, navodeći da je to osveta zbog ubistava lidera Hezbolaha i Hamasa, kao i agresije u Gazi i Libanu.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu obećao je da će Iran “platiti” za napad.
Svijet
ALTERNATIVNE METE Bajden poručio šta bi uradio da je na mjestu Izraela
Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je danas da bi razmislio o alternativama napada na iranska naftna polja da je na mjestu Izraela, dodajući da misli da Izrael još nije zaključio kako da odgovori Iranu.
“Izraelci nisu zaključili šta će da urade u smislu napada. O tome se razgovara. Da sam na njihovom mjestu, razmišljao bih o drugim alternativama osim napada na naftna polja”, rekao je predsjednik SAD, prenio je Rojters.
Bajdena su pitali i da li misli da izraelski premijer Benjamin Netanijahu neangažovanjem u diplomatiji pokušava da utiče na izbore u SAD 5. novembra na kojima se bivši predsjednik SAD i kandidat republikanaca Donald Tramp suočava sa potpredsjednicom SAD i kandidatkinjom demokrata Kamalom Haris, prenosi Tanjug.
“Da li pokušava da utiče na izbore, ne znam, ali ne računam na to. Nijedna administracija nije učinila više da pomogne Izraelu od mene”, istakao je on.
Bajden je rekao novinarima na brifingu u Bijeloj kući, da SAD u ovom trenutku razmatraju uvođenje sankcija Iranu.
On je dodao da su timovi SAD i Izraela konstantno u kontaktu.
Bajden je juče na pitanje novinara da li bi podržao Izrael da napadne iranske rezerve nafte u znak odmazde za masovni raketni napad na Izrael u utorak rekao da se o tome vode razgovori.
Prethodno je izjavio da ne podržava izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja.
Iran je u utorak lansirao više od 180 raketa na Izrael, navodeći da je to osveta zbog ubistava lidera militanata, kao i agresije u Gazi i Libanu.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu obećao je da će Iran platiti za napad.
Svijet
PROGOVORIO PORTUGALSKI GENERAL! “Istina o KiM je drugačija od onoga što zapadni mediji plasiraju”
Knjiga “Kosovo: nečuveno otimanje nezavisnosti” portugalskog generala Raula Kunje predstavljena je danas u Beogradu, a tom prilikom autor je istakao da mu je motivacija za pisanje bilo to što je primjetio da postoji veliki nesklad između onoga što je vidio dok je kao oficir Unmika služio na AP Kosovu i Metohiji i onoga kako su zapadni mediji izvještavali o situaciji u južnoj srpskoj pokrajini.
„Želio sam da pokažem da je istina drugačija od onoga što mediji plasiraju,” rekao je Kunja.
Naveo je da je u knjizi želio da prikaže koji su to politički i ekonomski interesi stajali iza plasiranja negativne slike o južnoj srpskoj pokrajini i ocijenio da ako je jedna strana imala pravo da kaže da joj je nanesena nepravda, to je bila Srbija.
Istakao je da međunarodna pravda, kada je u pitanju AP Kosovo i Metohija, nije ispunjena i ocijenio je da je međunarodni sud koji se bavio pitanjima bivše Jugoslavije bio veoma pristrasan.
Kunja je ukazao da je njegova knjiga u rodnom Portugalu doživjela treće izdanje i dodao da u njemu navodi i posljednja dešavanja u južnoj srpskoj pokrajini.
Napomenuo je da su njegovu knjigu u Portugalu najviše čitali studenti međunarodnih odnosa, kao i da je dosta korišćena u vojnim krugovima.
Bivši potpredsjednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije Nikola Šainović podsjetio je da knjiga Raula Kunje nije samo obična knjiga, već je studija, odnosno predstavlja naučni rad, dio doktorske disertacije s kojom je Kunja doktorirao.
Dodao je da je u knjizi prikazano mnogo dokumenata koje ni on, kao bivši funkcioner države, nije imao prilike da vidi.
„Autor obrađuje ovdje stavove svih velikih i važnih država — Amerike, Njemačke, Francuske. Teško je naći na jednom mjestu to tako dobro sistematizovano,” ocijenio je Šainović.
Karijerni diplomata Zoran Milivojević ocijenio je da je poduhvat pisanja ove knjige veoma hrabar i naveo da se uspješnost knjige vidi po tome da je autor uspio da dokaže svoju tezu, koju je iznio u zaključku svog djela.
„Ako su naivno vjerovali da će se kosovska stvar završiti kako su zamislili, nisu u pravu,” parafrazirao je Milivojević završetak knjige.
Podsjetio je da je u knjizi navedeno više stotina izvora, što po njegovom mišljenju predstavlja naučno-istraživački poduhvat koji je kvalitetniji od običnih knjiga.
Istoričar Mile Bjelajac naveo je da knjiga ide uz bok sa svjedočenjima italijanskih, francuskih, ruskih, njemačkih, kao i portugalskog generala Branka i drugih oficira, koji su se trudili da prikažu pravu sliku o situaciji u južnoj srpskoj pokrajini.
Govoreći o tim vremenima, Bjelajac je podsjetio na riječi bivšeg američkog vojnog komandanta generala Veslija Klarka, koji je rekao da se sukob na Kosovu i Metohiji nije desio zbog prava Albanaca ili zbog tzv. etničkog čišćenja, već da je u pitanju bio dolazak američke vojske na tu teritoriju i kontrola resursa na tom prostoru.
„Autor u dobro strukturiranoj knjizi daje pregled slike stvarnosti ili bolje rečeno, naličje doktrine ‘humanitarne intervencije’ na ovim prostorima. Bavi se propagandom, tu svoje mesto ima Račak…,” rekao je Bjelajac.
Portugalski general Raul Kunja bio je dio posmatračke misije Evropske zajednice u Jugoslaviji od 1991. do 1993. godine, da bi kasnije služio u Unproforu.
Od 2005. godine služio je kao šef vojnih oficira za vezu misije UNMIK na AP Kosovu i Metohiji i na toj poziciji je ostao tri godine, a taj period službovanja ga je motivisao da napiše knjigu „Kosovo: nečujeno otimanje nezavisnosti.”
-
Sport1 dan ago
AKO STE BILI NA ISTOKU NE BACAJTE KARTU! Borac sprema poklone za vjerne navijače!
-
Svijet1 dan ago
IZRAELSKA AVIJACIJA ZASULA BEJRUT: Meta nasljednik vođe Hezbolaha
-
Svijet2 dana ago
IZRAEL BOMBARDOVAO CENTAR BEJRUTA: Poginulo najmanje šest osoba
-
Svijet1 dan ago
MOGUĆE DA SE I NE DODIJELI: Ko su favoriti za Nobelovu nagradu za mir?
-
Hronika1 dan ago
UDES STVORIO GUŽVU: Na raskrsnici kod auto salona “Kramar” došlo je do teške saobraćajne nesreće
-
Hronika1 dan ago
ALARMANTNO STANJE U JABLANICI: Ima povrijeđenih i nestalih, nema ni mobilnog signala
-
Svijet2 dana ago
NOVI IZRAELSKI SMRTONOSNI UDAR: Ubijen šef Hamasove vlade
-
Svijet2 dana ago
NEŠTO SE GADNO SPREMA! Rusija počela evakuaciju svojih građana iz Libana