Connect with us

Svijet

AUSTRIJANCI U PANICI! Zbog enormno visokih cijena GRIJE SE SAMO JEDNA SOBA

U Austriji, čija je ekonomija od početka rata u Ukrajini jedna od najpogođenijih u Еvropskoj uniji, svašta će se promijeniti u ovoj, 2025. godini.

Mnogo toga na gore, jer najavljena je nova eksplozija cijena i poskupljenje struje, gasa, grijanja…, što Austrijance posebno zabrinjava. Sve se glasnije i u medijima žale da nikada dosad nisu teže živjeli. A i u strahu su da to nije sve, da ih još gora stvarnost tek čeka. I dok političari smiruju narod da nije sve tako sivo kako izgleda, austrijski mediji pišu da je situacija “kritična”, te da je 1,5 miliona ljudi u devetomilionskoj Austriji “akutno zahvaćeno siromaštvom”.
“Čak 40 posto austrijskih građana više ne može da priušti popravku mašine za veš, već moraju da traže ko će za to da ih kreditira”, piše austrijski dnevni list Hojte (Heute).
Uz opasku kako je tužno da mnogi moraju da se odluče hoće li prati veš ili se grijati. A neki od njih i hoće li jesti ili se grijati. Zabrinutost pojačava najavljena energetska lavina koja prijeti da zatrpa Austrijance i mnogi se od njih pitaju hoće li 2025. za njih uopšte biti izdrživa. Svima je, naime, jasno da se energetski troškovi većim dijelom gotovo uvijek prelivaju na krajnjeg potrošača.

“Ljudi su u strahu da neće moći da plate svoje račune. Neki od briga više ne mogu mirno da spavaju. Dolaze nam i starije osobe koje su već ugasile grijanje ili griju samo jednu prostoriju, kako bi im trošak bio što manji”, rekla je medijima Doris Ancengruber, koja vodi Karitasovo savjetovalište za socijalna pitanja u Beču.

Odlazak u restoran postao je zbog porasta cijena u ugostiteljstvu pravi luksuz koji više ne može da priušti baš svako u toj alpskoj zemlji.
Austrijanci su u protekle dvije godine visoke inflacije morali prilično da stegnu kaiš i broje svaki evro kako im bankovni računi ne bi došli do opasno niskih nivoa. Izbombardovani su alarmantnim vijestima o eksploziji cijena struje, gasa i grijanja od 1. januara 2025. Ali i stanarina, vode, odvoza smeća, hrane, goriva, prevoza, vinjeta, zdravstvenog osiguranja, osiguranja automobila, CO2 poreza, parkiranja…

Da je riječ i o “strujnom udaru”, potvrđuje i podatak da je i uz dosadašnje tzv. vladno “kočenje” porasta cijene električne energije, prosječno austrijsko domaćinstvo moralo za struju godišnje da izdvoji 435 evra više nego prije uvođenja te kočnice.

Ako se sva prethodno navedena poskupljenja zbroje, Austrijanci moraju u 2025. godini da računaju s dodatnim troškovima od 1003,70 evra. Međutim, to nije sve. Tome još treba dodati poskupljenje odvoza smeća, vodu i parkiranje, te druge naknade za gotovo šest posto. To znači da će dvočlano domaćinstvo 2025. morati iz kućne blagajne da izdvoji još dodatnih 257 evra godišnje. A gdje su još ostala poskupljenja, hrane, stanarina.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno