Connect with us

Politika

BAHAĆENJE NA DRŽAVNOM NIVOU Užarene linije u institucijama na nivou BiH

Iako godišnje milioni maraka odlaze iz zajedničke kase, u institucijama BiH rijetko ko analizira telefonske račune koji stižu na naplatu, što opravdano ostavlja dovoljno prostora za sumnju da je sve u skladu sa pravilima ponašanja i promovisanom politikom štednje na svim poljima.

Pokazala je to analiza Kancelarije za reviziju institucija na nivou BiH, a rezultati su sumirani u reviziji učinka “Upravljanje troškovima fiksne i mobilne telefonije”.
Maksimalni iznosi računa za sve institucije, a ima ih više od 70 na nivou BiH, utvrđeni su pravilnikom koji datira iz 2014. godine. Imajući u vidu da se, prema navodima revizora, od tada do danas znatno promijenilo stanje na tržištu telefonije, opšta ocjena je da nadležni nisu pratili kretanja te su tako pogodovali nerealnim izdacima.
– Većina nije analizirala potrebne količine telefonskog saobraćaja i na bazi takvih rezultata planirala troškove. Ni iz Ministarstva finansija i trezora BiH, kao institucije odgovorne za izradu budžeta, nije tražena analiza potreba prilikom izrade tog ključnog finansijskog dokumenta – piše u revizorskom izvještaju.

Njihove analize, s druge strane, pokazuju da je iskorišćenost kupljenih usluga mobilne telefonije – pozivi, internet, poruke, ispod petine.

Institucije iz uzorka

Agencija za javne nabavke

Konkurencijski savjet BiH

Regulatorna agencija za komunikacije

Ministarstvo finansija i trezora

Ministarstvo komunikacija i transporta

– Iako je pravilnikom ostavljena mogućnost Savjetu ministara BiH da može utvrditi proporcionalne promjene iznosa troškova telefonskih usluga za sve institucije, nisu koristili tu mogućnost – upozoravaju revizori.

Ne sporeći da je pravilnik o korišćenju mobilnih telefona doprinio smanjenju troškova, naročito u prvoj godini primjene, ipak su podvukli i da se, između ostalog, na bazi drugih podataka može konstatovati da taj pad u institucijama BiH ne prati pad cijena na tržištu za ove vrste usluga, te da postoji značajan prostor za dodatne uštede.

– Prosječna cijena različitih paketa usluga mobilne telefonije u 2021. godini je niža za oko 60 odsto u odnosu na 2015, a troškovi institucija za usluge mobilne telefonije u 2021. godini niži su za oko 15 odsto u odnosu na 2015. godinu. Pad cijena usluga je za skoro četiri puta veći od pada troškova institucija za usluge mobilne telefonije, a taj jaz mogao bi da se opravda povećanjem broja lica u institucijama BiH sa pravom korišćenja mobilnih telefona. Međutim, on je povećan za manje od dva odsto – navedeno je u izvještaju.

Brojne su, kako kažu, indicije koje upućuju na to da se sredstva iz budžeta za telefonske usluge ne troše na ekonomičan i efikasan način.

– S tim u vezi, izvještaji upućuju na nepravilnosti i neracionalno trošenje novca, a i istraživanja Kancelarije za reviziju su pokazala da postojeći aranžmani korišćenja telefonskih usluga ne obezbjeđuju ekonomičnu potrošnju – pišu revizori uz podsjećanje da se maksimalni godišnji iznosi troškova za službenike sa pravom korišćenja mobilnih telefona kreću od 60 do 6.000 maraka.

Jedan od razloga zbog kojih se ne sprovode analize potreba u institucijama BiH leži, prema navodima revizora, u postojećem pravilniku.

– Institucije se prilikom planiranja troškova telefonije, kao i tokom realizacije plana, nastoje kretati u zadatim okvirima, maksimalnim iznosima – istaknuto je u izvještaju.

Kontrole su pokazale da se, usljed odsustva analize, koriste pretplatnički paketi mobilne telefonije koji su iznad stvarnih potreba, što ima za posljedicu neekonomično trošenje budžetskih sredstava.

– Osim što nisu rađene analize iskorišćenosti kupljenih paketa usluga za lica kojima je dodijeljeno pravo na korišćenje mobilnih telefona, u pet institucija iz uzorka nisu rađene ni procjene radnih mjesta koja imaju potrebe za korišćenjem mobilnih telefona – zaključeno je u izvještaju.

Preporuke

Uz kritike, revizori su Savjetu ministara BiH savjetovali periodično ažuriranje dozvoljenih maksimalnih iznosa troškova na osnovu rezultata analize tržišta, uz stalno nastojanje da se obezbijedi namjenska potrošnja za telefonske usluge.

– Potrebno je razmotriti u kojoj mjeri je potrebno prilagoditi Pravilnik o korišćenju telefona u dijelu korišćenje/nabavke mobilnih telefona, imajući u vidu liberalizaciju tržišta, smanjenje cijena i drugih stavki – navedeno je u revizorskom izvještaju.

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno