Povodom Dana grada, prvi put je dodijeljena nagrada za „Majku godine“, a priznanje je pripalo Mira Komljen, ženi koja je otvorila vrata svog doma i srca dvojici dječaka, blizancima sa Daun sindromom, pruživši im ljubav, sigurnost i porodicu kada im je to bilo najpotrebnije.

– Svaka majka je svom djetetu centralna figura života. Prva sigurnost, prva ljubav, prvi svijet. Rijetke su one koje to nisu, a tamo gdje majka izostane, posljedice ostaju duboko urezane, za cijeli život. Tu prazninu je teško, često i nemoguće, ispuniti. Zato birati Majku godine nikada nije samo formalnost. To je odluka koja nosi težinu stvarnih života. Ove godine imali smo pet prijava. Pet priča koje zaslužuju poštovanje. Pet žena koje svakodnevno daju sebe, bez buke, bez reflektora, bez potrebe da ih neko vidi. Ali jedna priča je posebno zaustavila sve – poručila je ovim povodom ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara.

Kako je istakla, Komisija je, sagledavajući i majčinsku ulogu i doprinos zajednici, odlučila da priznanje „Majka godine“ ponese Mira Komljen.

– Mira je majka troje odrasle djece. Ali ono što njenu priču čini izuzetnom jeste ono što je uradila kada nije morala. Otvorila je vrata svog doma i svog srca dvojici dječaka, Daliboru i Draganu, blizancima sa Daun sindromom. Djeci koja su ostala bez roditeljske brige. Djeci koju je život prerano stavio na iskušenje. U svijetu u kojem često tražimo izgovore da ne pomognemo, ona je pronašla razlog da pomogne. Postala je njihova hraniteljka. Njihova sigurnost. Njihova majka, ne po krvi, nego po izboru. Jer majčinstvo nije samo biološka činjenica. Majčinstvo je odluka. Svakodnevna. Teška. Tiha. I ogromna. To je spremnost da voliš i kada je najteže. Da ostaneš kada bi mnogi otišli. Da pružiš ruku kada je najpotrebnije. Zato ova odluka nije bila samo izbor jedne žene. Ovo je poruka kakve vrijednosti želimo da njegujemo kao društvo – poručila je Basara.

Praksa koja se nastavlja

Pozvala je sve građane da naredne godine predlože još više majki koje svojim djelima zaslužuju priznanje.

– Jer naš grad ima mnogo tihih heroina koje ne traže priznanje, ali ga zaslužuju. Jer, majke poput Mire ne mijenjaju samo jedan život. One mijenjaju svijet, počevši od jednog djeteta. Hvala mnogo Dnevnom centru “Dajte nam šansu-Zvjezdice” koji su kandidovali Miru Komljen – zaključila je Basara.
BLink

Subvencije za privatne vrtiće biće povećane na 200 KM.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković predstavio je novi set mjera podrške građanima, koji obuhvata povećanje subvencija za privatne vrtiće, veća izdvajanja za srednjoškolce i studente, kao i dodatnu podršku porodicama.

Kako je naveo, subvencije za privatne vrtiće biće povećane na 200 KM, dok će iznos za proslave maturskih večeri porasti sa dosadašnjih 80 na 100 KM.

Kako je rekao, od juna je planirano i povećanje sredstava za vantjelesnu oplodnju na 5.000 KM, dok će od oktobra stipendije za srednjoškolce i studente biti uvećane za 50 odsto.

Gradonačelnik je istakao da će od avgusta subvencije za privatne vrtiće biti dodatno povećane za 30 odsto, a od septembra je predviđena i novčana podrška za prvačiće.

Stanivuković je naglasio da je u gradu trenutno aktuelan veliki broj projekata koji se privode kraju, ali da je za pojedine infrastrukturne poduhvate neophodna podrška Vlade Republike Srpske.

-Za određene projekte potrebna je saradnja sa republičkim institucijama, kao što je izgradnja mosta u Docu – poručio je Stanivuković.

Generalni sekretar PSS-a, Nebojša Drinić, poručio je da obilježavanje Dana grada ne smije biti svedeno samo na svečanosti u urbanom dijelu, već mora obuhvatiti sve građane – posebno one koji žive i rade na selu.

„Dan grada nije samo svečanost u centru. To je dan svih naših ljudi, i onih u svakom selu, na svakom imanju, u svakoj kući koja živi od svog rada“, istakao je Drinić.

On je, zajedno sa saradnikom Peđom Polićem, posjetio Piskavicu, gdje je razgovarao sa mještanima o svakodnevnim problemima sa kojima se suočavaju.

Posebno je izdvojio razgovor sa bračnim parom Kovačević, koji, kako kaže, predstavljaju tipičan primjer vrijednih ljudi koji traže samo osnovne uslove za život i rad.

„To su ljudi koji ne traže mnogo, samo fer uslove da rade i žive od svog труда. A danas? Svako domaćinstvo je pod udarom poskupljenja. Cijene energenata divljaju, troškovi rastu, a podrška izostaje“, naglasio je Drinić.

View this post on Instagram

A post shared by Небојша Дринић (@nebojsa.drinic)

Prema njegovim riječima, najveći problem je izostanak reakcije onih koji bi trebalo da budu oslonac ruralnim sredinama.

„Oni koji bi trebalo da budu oslonac selu – ćute. To nije politika koju prihvatamo. Zato ćemo je mijenjati. Selo nije teret, selo je temelj“, poručio je Drinić.