Connect with us

Banjaluka

Banjaluka pamti 1969. godinu: Katastrofalan zemljotres iza sebe ostavio pustoš

Banjaluku, najveći grad Republike Srpske, prije 53 godine pogodio je katastrofalan zemljotres koji je iza sebe ostavio pustoš, život je izgubilo 15 ljudi, dok 1.117 bilo lakše ili teže povrijeđeno.

U zgradi “Titanik”, koja je pretrpjela teška konstruktivna oštećenja, smrtno je stradalo 13 lica, jedna djevojčica je stradala u Ulici Braće i sestara Kapor kada se obrušio dio kuće i usmrtio je dok se igrala u dvorištu.

Jedan muškarac stradao je ispred tadašnjeg restorana “Kozara” gdje ga je usmrtila cigla kad je u panici istrčao ispred restorana, prilikom jednog od naknadnih udara.

Prema podacima seizmologa Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banjaluku su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila četiri jaka zemljotresa.

Glavni udar desio se u nedjelju ujutru, 27. oktobra, u 8.10 časova jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, a ranije prethodila su mu dva jaka zemljotresa u 15.36 časova jačine 5,6 stepeni po Rihterovoj skali i u nedjelju u 2.55 časova jačine 4,8 stepeni po Rihteru.

Poslije glavnog udara 27. oktobra uslijedio je naknadni udar u 8.53 časova jačine 4,7 jedinica Rihterove skale.

Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.

Banjaluka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i oslobađala zatrpane. Pomoć je stizala sa svih strana, ljudi su danima bili na ulicama, mnogi su ostali bez svojih domova.

Zemljotresi su ostavili katastrofalne posljedice na području 15 opština Bosanske Krajine – Banjaluke, Čelinca, Laktaša, Gradiške, Prnjavora, Kotor Varši, Kneževa, Srpca, Ključa, Jajca, Prijedora, Sanskog Mosta, Ključa, Kozarske Dubice i Novog Grada.

Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i pomoći iz Evrope i svijeta, Banjaluka je ponovo stala na noge, razvijala se i postala savremen i moderan grad, univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni centar.

Načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Snježana Cvijić Amulić je povodom 53 godina od razornog zemljotresa rekla Srni da se Banjaluka nalazi u vrlo ozbiljnoj seizmogenoj zoni gdje su se desili jaki zemljotresi i gdje se mogu očekivati čak do sedam stepeni po Rihteru.

“Treba vrlo ozbiljno shvatiti u kojoj zoni živimo. Kad će se to desiti mi ne znamo, ali postoji vjerovatnoća na osnovu naših karata koje smo pravili gdje se procjenjuje mogućnost pojave zemljotresa u određenom vremenskom periodu”, rekla je Amulićeva.

Ona je navela da je vrlo moguće da se takav zemljotres ponovi, ali da se ne zna tačno kad.

“Priprema jakog zemljotresa traje nekoliko desetina godina, otprilike oko 80 godina, što znači u nekom periodu narednih 20 do 25 godina se može očekivati ozbiljniji zemljotres na ovom području”, navela je Amulićeva.

Ona je istakla da se potresi ne mogu predvidjeti, ali da se može utvrđivati vjerovatnoća njihovog pojavljivanja na određenom prostoru na osnovu hazarda, statističkih podataka i istorijskih činjenica.

Amulićeva je pojasnila da BiH pripada evromediteranskoj zoni, odnosno zoni sa najvećim seizmičkim hazardom gdje se sudaraju afrička i evroazijska tektonska ploča.

Ona je dodala da se u dijelu zone, gdje se spajaju Dinaridi sa Panonskom nizijom, nalazi banjalučki rasjed, koji je vrlo aktivan, a pruža se od Banjaluke i ulazi u Hrvatsku.

“Na tom rasjedu se i desio petrinjski zemljotres u decembru 2020. godine koji je slika banjalučkog iz 1969. godine, kao da se tamo ponovio. Taj rasjed predstavlja zonu gdje je debljina zemljine kore prilično različita i zbog tih naponskih stanja koji se javljaju dolazi i do pojave jačih zemljotresa”, pojasnila je Amulićeva.

Ona je rekla da je seizmički hazard u Banjaluci potcijenjen zbog nedostatka podataka iz prošlosti i dodala da ne postoji akcelometrijska mreža u Republici Srpskoj osim par širokopojasnih i kratkoperiodičnih stanica.

“Mora se ozbiljnije shvatiti postojanje seizmološke službe, trebalo bi da imamo i akcelometrijsku mrežu”, navela je Amulićeva.

Prema njenim riječima, zemljotres ne ubija ljude već seizmički neotporne građevine zbog čega je potrebno poštovati propise pri projektovanju i građenju.

“Propisi o protivtrusnoj zaštiti se moraju poštovati jer ako je sve urađeno onako kako zakon nalaže onda nema potrebe da se zemljotres doživljava kao nešto strašno”, navela je Amulićeva.

Poslije serije zemljotresa tokom 1969. godine u Banjaluci se desio još jedan jači naknadni udar 31. decembra 1969. godine u 14.18 časova jačine 5,3 Rihterova stepena.

Jači zemljotresi nakon 1969. godine desili su se 20. oktobra 1970. godine u 14.45 časova jačine 4,5 stepeni po Rihteru, isti dan u 21.19 jačine 4,6 stepeni Rihterove skale, 17. februara 1975. godine u 15.24 časa jačine četiri stepena po Rihteru.

Zemljotres je zabilježen i 21. aprila 1975. godine u 1.31 čas magnitude 4,7 stepeni po Rihteru, te 13. avgusta 1981. godine u 3.58 časova sa magnitutom od 5,4 Rihtera.

Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, nakon 30 godina zatišja, sljedeći jači zemljotresi na području banjalučkog regiona desili su se 29. aprila 2011. godine u 1.30 časova magnitude 4,3 jedinice Rihterove skale, 28. januara 2014. godine u 1.38 časova magnitude 4,2 jedinice Rihterove skale i 3. novembra 2016. godine u 15.04 časa magnitude četiri jedinice Rihterove skale.

(Srna)

Related Topics:

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ se sastao sa OTPRAVNIKOM POSLOVA Ambasade SAD-a u BiH

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sastao se danas sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Džonom Ginkelom.

-Razgovarali smo o jačanju odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i o unapređenju saradnje u brojnim oblastima. Tema razgovora bila je i aktuelna politička situacija u Republici Srpskoj i BiH, te izazovi sa kojima se susreću naše institucije- kazao je Stanivuković i dodao:

-Važno je bilo čuti jasnu poruku da je Dejtonski mirovni sporazum temelj mira i stabilnosti, te da sva buduća dešavanja i koraci moraju biti u potpunoj saglasnosti sa njegovim odredbama. Otvoren i konstruktivan dijalog ostaje najbolji put za očuvanje stabilnosti, razvoja i bolje budućnosti svih naših građana.

Nastavi čitati

Banjaluka

RADIMO NA VIŠE SAOBRAĆAJNICA U GRADU: Uslovi radada su otežani, ali ne odustajemo od projekata

U Banjaluci se trenutno realizuje mnogo projekata kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi. Nedavno su završeni radovi na rehabilitaciji i modernizaciji u Kninskoj ulici, jednoj od najfrekventnijih ulica u užem centru grada.

-Uspješno smo okončali ove radove i pored izazova u smislu izvođenja građevinskih radova i paralelnog odvijanja i regulisanja saobraćaja. Trenutno radimo u Ulici Tešana Podrugovića u Debeljacima, gdje će saobraćajnica biti izgrađena u punom profilu sa obostranim trotoarima i pratećom komunalnom infrastrukturom – navela je ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za saobraćaj i puteve Valentina Balaban.

Takođe, kako je navela – radi se hidrotehnička infrastruktura u Ulici Jasimira Malčića, gdje će se nakon završetka radova na vodovodnoj mreži pristupiti rekonstrukciji samog kolovoza.

-U narednim danima počeće i rekonstrukcija Šargovačke ulice. Nedavno smo završili i modernizaciju ulica Vasilija Ostroškog, Subotičke, kao i sanaciju trotoara u Ulici Franca Šuberta. Jedna novina u gradu, a koju smo realizovali ovih dana, je i pješačka platforma u zoni raskrsnice ispred Gimnazije. Cilj izgradnje jedne ovakve pješačke platforme je unapređenje bezbjednosti pješaka, a samim tim i svih učesnika u saobraćaju. Ovo je prva ovakva platforma ovog tipa po uzoru na evropske zemlje i izazvala je pozitivne reakcije javnosti – kazala je Balaban.

Paraleleno se, kako ističe, radi i na rekonstrukciji i sanaciji lokalnih i nekategorisanih puteva, pa su tako nedavno sanirani lokalni putevi u Racunama, u Radosavskoj, kao i u mjesnim zajednicama Rekavice 1 i 2 gdje je sanirano više putnih pravaca.

-Trenutno se izvode radovi na lokalnom putu u Donjim Kolima. Takođe želim i da napomenem da smo najveći dio radova na obilježavanju horizontalne saobraćajne signalizacije završili, a kontinuirano i u skladu sa vremenskim uslovima, vršimo sanaciju udarnih rupa. Takođe, u okviru redovnog održavanja saobraćajnica, ekipe čiste kanale i propuste i kose uz putni pojas kako na gradskom, tako i na seoskom području – istakla je Balaban.

Navodi da se u radu susreću sa brojnim izazovima kako zbog kasnog donošenja budžeta, tako i zbog umanjenih sredstava za redovno održavanje.

-Radimo u otežanim i gotovo nemogućim uslovima, jer kada smo trebali biti u jeku građevinske sezone nismo imali operativan budžet i bili smo u modelu privremenog finansiranja. Dakle, imali smo operativan budžet u junu, a dok smo proveli procedure javnih nabavki, već smo se našli u avgustu i septembru. Praktično, bili smo primorani da radove počinjemo u jesen, što je apsolutno nepovoljno za nas kao investitora i nezahvalno sa aspekta dinamičkog plana izvođenja radova i samih rokova, jer ulazimo u sezonu nepovoljnih vremenskih prilika – kazala je Balaban.

Napominje i da je na prijedlog budžeta skupštinska većina djelovala amandmanima, kojima su značajno smanjena sredstva za redovno održavanje i gradskih saobraćajnica i lokalnih i nekategorisanih puteva.

-Želim da napomenem da je naša zakonska obaveza da redovno održavamo saobraćajnice koje se nalaze na teritoriji Grada Banjaluka, a gdje smo mi upravljač puta. A na ovakav način, umanjenjem sredstva za redovno održavanje saobraćajnica dovedeni smo u vrlo nezahvalnu situaciju – navela je Balaban i dodala da je usvojenim budžetom za 2025 godinu planirano samo 1.240.000 KM za redovno održavanje gradskih i lokalnih i nekategorisanih puteva, što nije dovoljno za realne potrebe održavanja.

Kako je istakla – ovo je skoro tri puta manje sredstava nego npr. 2012. godine kada je za potrebe tekućeg održavanja bilo izdvojeno 3.200.000 KM.

-Dakle, radimo u otežanim uslovima, ali gradonačelnik i mi u Odjeljenju za saobraćaj i puteve dajemo sve od sebe da građani to u što manjoj mjeri osjete. Bez obzira na sve ove izazove, tražimo najbolja rješenja i ispunjavamo svoje zakonske obaveze – zaključila je Balaban.

Nastavi čitati

Banjaluka

PLATE SU POVEĆANE NEKOLIKO PUTA: Skupštinska većina želi da uništi “Vodovod” i ugrozi vodosnabdijevanje Banjaluke

Kada gradonačelnik i mi koji želimo da gradska Skupština zasjeda i rješava probleme tražimo redovnu sjednicu, onda dobijemo odgovor da on nije predsjednik skupštine i da ne odlučuje o njenom radu i da nema skupštinsku većinu. Sve tačno. Pa upravo zbog toga to i tražimo od njih. Da možemo bez predsjednika i većine zakazati sjednice Skupština bi bila mnogo produktivnija, imali bismo redovne sjednice i ne bismo imali ni blizu problema koje sad imamo.

Izjavio je ovo odbornik PDP Dragan Milanović, iz Sigurne Srpske komentarišući izjave koje je šef Kluba odbornika SNSD Dragan Lukač rekao u jutarnjem programu RTRS-a.

-Što se tiče Vodovoda a.d. i zahtjeva za poskupljenje vode stvari stoje ovako. Istine radi, jer od njih ne čujemo ni jedan egzaktan podatak ni činjenicu nego samo paušalno negiranje i osuđivanje. Struja je u poljednjih par godina poskupljivala tri puta. 2021. godine godišnji račun za električnu energiju je bio 2.3 miliona, a za 2025. 4,11 miliona. Dakle, skoro 2 miliona godišnje se izdvaja više sredstava. Nismo od njih čuli kritiku za poskupljenje struje i brigu o građanima- kaže Milanović.

Plate su, podsjeća on, povećavane, takođe nekoliko puta, što je povećalo izdvajanje za lične dohotke za oko 1.5 miliona godišnje.

-Institut za javno zdravstvo, (republička institucija) je cijene svojih usluga povećao nekoliko puta. Izgrađeno je oko 200 kilometara novih vodovoda. Odlukom Ustavnog suda ponovo je ukunuta naknada za mjerno mjesto (iako je Vodovodi i opštinama gdje je SNSD na vlasti nesmetano primjenjuju). To je dodatnih 1,3 miliona smanjenih prihoda. Po osnovu novog povećanja plata koje nas očekuje od Nove godine, to će biti dodatno izdvajanje za oko 1,5 miliona- jasan je Milanović.

Elektrodistribucije, kaže, najavljuju poskupljenje mrežarine, što će po njihovom priznanju povećati račune za 18-22%. Dakle, novih 800 hiljada godišnje.

-A sada da vidimo koliko je cijena jednog kubika vode u Banjaluci, a koliko u susjednim opštinama i gradovima gdje je SNSD na vlasti. Cijena kubika vode u Banjaluci je 0,94 KM.

Laktaši – 1,36 KM

Gradiška – 1,25 KM

Čelinac – 1,35 KM

Prijedor – 1,28 KM

Prnjavor – 1.30 KM

Iz ovih podataka, za one koji su dobronamjerni i koji želi da vide, je jasno vidljivo da je namjera skupštinske većine da se uništi ovo preduzeće i ugrozi redovno i normalno vodosnabdijevanje u Banjaluci kako bi oni imali političku temu – zaključio je Milanović.

Nastavi čitati

Aktuelno