Connect with us

Banjaluka

Banjaluka pamti 1969. godinu: Katastrofalan zemljotres iza sebe ostavio pustoš

Banjaluku, najveći grad Republike Srpske, prije 53 godine pogodio je katastrofalan zemljotres koji je iza sebe ostavio pustoš, život je izgubilo 15 ljudi, dok 1.117 bilo lakše ili teže povrijeđeno.

U zgradi “Titanik”, koja je pretrpjela teška konstruktivna oštećenja, smrtno je stradalo 13 lica, jedna djevojčica je stradala u Ulici Braće i sestara Kapor kada se obrušio dio kuće i usmrtio je dok se igrala u dvorištu.

Jedan muškarac stradao je ispred tadašnjeg restorana “Kozara” gdje ga je usmrtila cigla kad je u panici istrčao ispred restorana, prilikom jednog od naknadnih udara.

Prema podacima seizmologa Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banjaluku su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila četiri jaka zemljotresa.

Glavni udar desio se u nedjelju ujutru, 27. oktobra, u 8.10 časova jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, a ranije prethodila su mu dva jaka zemljotresa u 15.36 časova jačine 5,6 stepeni po Rihterovoj skali i u nedjelju u 2.55 časova jačine 4,8 stepeni po Rihteru.

Poslije glavnog udara 27. oktobra uslijedio je naknadni udar u 8.53 časova jačine 4,7 jedinica Rihterove skale.

Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.

Banjaluka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i oslobađala zatrpane. Pomoć je stizala sa svih strana, ljudi su danima bili na ulicama, mnogi su ostali bez svojih domova.

Zemljotresi su ostavili katastrofalne posljedice na području 15 opština Bosanske Krajine – Banjaluke, Čelinca, Laktaša, Gradiške, Prnjavora, Kotor Varši, Kneževa, Srpca, Ključa, Jajca, Prijedora, Sanskog Mosta, Ključa, Kozarske Dubice i Novog Grada.

Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i pomoći iz Evrope i svijeta, Banjaluka je ponovo stala na noge, razvijala se i postala savremen i moderan grad, univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni centar.

Načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Snježana Cvijić Amulić je povodom 53 godina od razornog zemljotresa rekla Srni da se Banjaluka nalazi u vrlo ozbiljnoj seizmogenoj zoni gdje su se desili jaki zemljotresi i gdje se mogu očekivati čak do sedam stepeni po Rihteru.

“Treba vrlo ozbiljno shvatiti u kojoj zoni živimo. Kad će se to desiti mi ne znamo, ali postoji vjerovatnoća na osnovu naših karata koje smo pravili gdje se procjenjuje mogućnost pojave zemljotresa u određenom vremenskom periodu”, rekla je Amulićeva.

Ona je navela da je vrlo moguće da se takav zemljotres ponovi, ali da se ne zna tačno kad.

“Priprema jakog zemljotresa traje nekoliko desetina godina, otprilike oko 80 godina, što znači u nekom periodu narednih 20 do 25 godina se može očekivati ozbiljniji zemljotres na ovom području”, navela je Amulićeva.

Ona je istakla da se potresi ne mogu predvidjeti, ali da se može utvrđivati vjerovatnoća njihovog pojavljivanja na određenom prostoru na osnovu hazarda, statističkih podataka i istorijskih činjenica.

Amulićeva je pojasnila da BiH pripada evromediteranskoj zoni, odnosno zoni sa najvećim seizmičkim hazardom gdje se sudaraju afrička i evroazijska tektonska ploča.

Ona je dodala da se u dijelu zone, gdje se spajaju Dinaridi sa Panonskom nizijom, nalazi banjalučki rasjed, koji je vrlo aktivan, a pruža se od Banjaluke i ulazi u Hrvatsku.

“Na tom rasjedu se i desio petrinjski zemljotres u decembru 2020. godine koji je slika banjalučkog iz 1969. godine, kao da se tamo ponovio. Taj rasjed predstavlja zonu gdje je debljina zemljine kore prilično različita i zbog tih naponskih stanja koji se javljaju dolazi i do pojave jačih zemljotresa”, pojasnila je Amulićeva.

Ona je rekla da je seizmički hazard u Banjaluci potcijenjen zbog nedostatka podataka iz prošlosti i dodala da ne postoji akcelometrijska mreža u Republici Srpskoj osim par širokopojasnih i kratkoperiodičnih stanica.

“Mora se ozbiljnije shvatiti postojanje seizmološke službe, trebalo bi da imamo i akcelometrijsku mrežu”, navela je Amulićeva.

Prema njenim riječima, zemljotres ne ubija ljude već seizmički neotporne građevine zbog čega je potrebno poštovati propise pri projektovanju i građenju.

“Propisi o protivtrusnoj zaštiti se moraju poštovati jer ako je sve urađeno onako kako zakon nalaže onda nema potrebe da se zemljotres doživljava kao nešto strašno”, navela je Amulićeva.

Poslije serije zemljotresa tokom 1969. godine u Banjaluci se desio još jedan jači naknadni udar 31. decembra 1969. godine u 14.18 časova jačine 5,3 Rihterova stepena.

Jači zemljotresi nakon 1969. godine desili su se 20. oktobra 1970. godine u 14.45 časova jačine 4,5 stepeni po Rihteru, isti dan u 21.19 jačine 4,6 stepeni Rihterove skale, 17. februara 1975. godine u 15.24 časa jačine četiri stepena po Rihteru.

Zemljotres je zabilježen i 21. aprila 1975. godine u 1.31 čas magnitude 4,7 stepeni po Rihteru, te 13. avgusta 1981. godine u 3.58 časova sa magnitutom od 5,4 Rihtera.

Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, nakon 30 godina zatišja, sljedeći jači zemljotresi na području banjalučkog regiona desili su se 29. aprila 2011. godine u 1.30 časova magnitude 4,3 jedinice Rihterove skale, 28. januara 2014. godine u 1.38 časova magnitude 4,2 jedinice Rihterove skale i 3. novembra 2016. godine u 15.04 časa magnitude četiri jedinice Rihterove skale.

(Srna)

Related Topics:

Banjaluka

ZIMSKA BAJKA U SRCU GRADA: Pridružite se sutra otvaranju “Zimzobala”

Sve je spremno za početak najčarobnijeg doba godine i još jednog sjajnog izdanja „Banjalučke zime“.

Pridružite se u nedjelju, 30. novembra od 18.00 časova u Parku „Petar Kočić“ i budite dio najtoplije zimske priče, koja vas očekuje na svečanom otvaranju „Zimzobala“!

Praznične dekoracije, puštanje lampiona, sjajan muzički i zabavni program, ali i brojna iznenađenja samo su dio zimske bajke koja vas očekuje u srcu našeg grada. Neizostavan dio večeri svakako je i dolazak Djeda Mraza koji će i ovoga puta doći na jedan neobičan način i naše najmlađe obradovati poklonima.

Inače, sugrađane i sve posjetioce tokom cijelog decembra, ali i u januarskim danima očekuje bogat program „Banjalučke zime“ u okviru kojeg će biti organizovan i spektakularan doček Nove godine.

Podsjećamo, Banjaluka priprema i spektakularnu proslovu Nove godine. Tako će banjalučku publiku u najveselijoj noći, 31. decembra zabavljati pop zvijezda Nataša Bekvalac, dok će slavlje biti nastavljeno i prvog dana nove 2026. godine,uz koncert Ace Pejovića.

Nastavi čitati

Banjaluka

REKORDNA GODINA! Aerodrom Banjaluka imao više od 443.000 putnika, čekaju se nove rute

Direktor Aerodroma Banjaluka Valentina Kecman izjavila je da je izvjesno da će ova godina biti završena sa rekordnim brojem putnika i da će biti nadmašena 2023. godina kada ih je registrovano 460.000.

“Sa 24. novembrom već imamo 443.441 putnika i jasno je da će ova godina biti rekordna od vremena kada su ‘Rajaner’ i ‘Vizer’ počeli da saobraćaju sa banjalučkog aerodroma. Prošlu godinu smo završili sa 391.000 putnika i taj broj smo prešli već početkom oktobra ove godine”, naglasila je Kecmanova, za Srnu.

Ona je navela da trenutno saobraća jedna linija za Beograd sa “Er Srbijom”, šest linija sa “Rajanerom”, odnosno šesta linija za Brisel saobraća samo ljeti, a ostalih pet linija cijele godine.

“Kada je riječ o ‘Vizeru’, saobraćaju dvije linije, za Bazel i Dortmund i tokom ljetnog perioda bilo je drastično povećanje broja putnika na tim linijama”, rekla je Kecmanova.

Ona je naglasila da postoji smanjenje kod “Rajanera” tokom zimskog perioda, ali je bilo drastičnog povećanja tokom ljeta u odnosu na prethodnu godinu što i jeste pokazatelj da je bilo mnogo više putnika jer je kapacitet bio veći na svim letovima.

Kecmanova je navela da tokom ovog ljeta nije bilo novih linija, ali da se tokom zimskog perioda pregovara o novim ljetnim linijama iduće godine i krajem januara bi trebalo da bude više informacija o tome.

“Želimo nove linije i nije uvijek do nas. Avio-kompanije na osnovu svoje procjene rizika na tim linijama, odosno kakva će biti popunjenost putnika na letovima odlučuju da li žele da je uvedu”, rekla je Kecmanova.

Kako je istakla, ne zavisi sve samo od volje avio-kompanija već i od visine taksa i svega onoga što plaćaju na destinacijama.

“Kada su u Beču uveli veće takse ‘Vizer’ je povukao bazu, ‘Rajaner’ smanjio kapacitete što se odrazilo i na nas. Ono što je bilo planirano za zimsku sezonu drastično je smanjeno zbog taksa u Njemačkoj i Austriji jer su kompanije procijenile da im te linije neće biti toliko isplative pa su kapaciteti smanjeni”, rekla je Kecmanova.

Ona je navela da se između 15. decembra i 15. januara očekuje intenzivan period kada će sve linije da se udvostruče ili utrostruče.

Kecmanova je dodala da je na aerodromu riješen i sistem parkinga na koji su se putnici često žalili.

“Za razliku od manuelne naplate koja je bila prethodnih godina, putnici sada imaju mogućnost da plate putem parkomata, na naplatnoj kućici, te preko aplikacije na svom mobilnom telefonu”, pojasnila je ona.

Kecmanova je naglasila da su cijene parkinga ove godine drastično smanjene i da su najniže u odnosu na sve aerodrome u regionu – umjesto daosadašljih pet KM po satu sada putnici plaćaju tri KM, umjesto 15 KM koliko su plaćali za prvi dan i 10 KM za svaki naredni dan to sada iznosi pet KM i za prvi i za svaki naredni dan.

“Drastično smo smanjili ove cijene kako bi to bilo pristupačnije putnicima i omogućili im da svoje vozilo ostave ovdje na nekoliko dana, da niko ne mora da ih dovozi i odvozi sa aerodroma. Gužve su smanjene jer sistem prepoznaje tablicu i nema više potrebe da se skeniraju kju-ar kodovi ili bilo šta drugo što je pravilo zastoj”, rekla je Kecmanova.

Kecmanova je podsjetila i da je Aerodrom Banjaluka već imao ulaganja u ovoj godini, a riječ je o preuzimanju kontradiverzione kontrole.

“Morali smo da obučimo i zaposlimo nove ljude i već šest mjeseci uspješno radimo posao koji je do sada bio u nadležnosti Granične policije BiH”, rekla je Kecmanova, Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Banjaluka

Stanivuković ponovo zove odbornike: “GRAĐANI SU UMORNI OD PRAZNIH OBEĆANJA!”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio je novi poziv rukovodstvu Skupštine grada i svim odbornicima da se odazovu sastanku zakazanom za ponedjeljak, 1. decembra, u 11 časova u Gradskoj upravi, s ciljem, kako je naveo, uspostavljanja punog funkcionisanja gradskih institucija.

Stanivuković je istakao da je u prethodnim mjesecima više puta pokušavao okupiti predstavnike svih političkih subjekata kako bi se osigurao rad Skupštine, ali da do toga nije došlo zbog izostanka volje da se zakaže redovna sjednica.

“Uvjeren sam da se svaki izazov može riješiti isključivo razgovorom. Na neke sastanke su došli, na neke nisu, ali ishod je ostao isti, redovna sjednica nije zakazana i rad Skupštine stoji”, poručio je Stanivuković.

Osvrnuo se i na nedavne poruke iz SNSD-a o spremnosti za saradnju.

“Pozdravljam svaku najavu saradnje, ali građani su odavno umorni od praznih obećanja koja ne prate konkretni koraci. Zato upućujem novi, jasan i otvoren poziv svim političkim subjektima da u ponedjeljak dođu na sastanak. Moramo obezbijediti da institucije našeg grada rade u punom kapacitetu”, istakao je Stanivuković.

Kako je naglasio, građani Banjaluke očekuju da njihovi predstavnici preuzmu odgovornost i omoguće normalno funkcionisanje gradske administracije.

Nastavi čitati

Aktuelno