Društvo
BANKE U SRPSKOJ SVE BOGATIJE! Sedam od osam povećalo profit, zaradile 267 miliona KM
Od osam banaka kojima je sjedište u Republici Srpskoj, njih sedam je povećalo svoju dobit u prošloj godini u odnosu na 2024, pokazuju finansijski izvještaji banaka koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi.
Šta treba da znate?
Ukupna dobit banaka u Republici Srpskoj iznosila je 267 miliona KM
Sedam od osam banaka povećalo je profit tokom 2025. godine
Podsjećamo, kako je ranije objavila Agencija za bankarstvo Republike Srpske, dobit banaka u Srpskoj je u odnosu na 2024. godinu povećana za 20 miliona KM, te je iznosila ukupno 267 miliona KM.
Nova banka ostvarila najveći profit
Najveću dobit je imala Nova banka, koja je povećala dobit za više od devet miliona KM u odnosu na 2024. godinu.
Dobit najveće banke u RS je 2025. godine iznosila 95.363.244 KM, dok je 2024. godine bila 86.042.057 KM.
NLB i Atos banka takođe povećale zaradu
Slijedi NLB banka, koja je tokom prošle godine uvećala dobit za nešto manje od milion KM, jer je 2025. godine imala dobit 57.346.075 KM, a 2024. godine 56.401.770 KM.
Atos banka je tokom prošle godine imala dobit od 35.032.629 KM, dok je 2024. godine imala dobit od 34.063.162 KM.
Ovo znači da je ova banka za godinu dana povećala zaradu za skoro milion KM.
UniCredit jedina banka sa padom dobiti
Jedina banka koja je smanjila dobit tokom prošle godine je UniCredit, i to za oko 450.000 KM.
Ipak, kada se pogleda da je dobit ove banke prošle godine iznosila 32.809.559 KM, ne radi se o značajnijem gubitku.
Rast dobiti kod Addiko, MF i drugih banaka
Slijedi Addiko Bank, koja je za godinu dana povećala dobit za više od 5,5 miliona KM.
Tako je ova banka prošle godine imala dobit 26.872.661 KM, a 2024. godine 21.257.633 KM.
MF banka je u prošloj godini takođe povećala zaradu za više od dva miliona KM.
Sa 12.460.644 KM, koliko su imali 2024. godine, dobit u 2025. godini je povećana na 14.710.282 KM.
Naša banka je prošle godine imala dobit od 2.432.872 KM, a 2024. godine 2.218.587 KM, što znači da je povećala zaradu za oko 200.000 KM.
Banka Poštanska štedionica imala je 2025. godine zaradu od 2.359.699 KM, a 2024. godine 1.449.445 KM.
Ova banka je povećala zaradu za oko 900.000 KM.
Bankarski sektor među najprofitabilnijim u privredi
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da banke vjerovatno najviše zarađuju od svih sektora.
“Kod nas generalno privreda je slaba, i kada imate bankarski sektor koji je zahvaljujući konzervativnim investicijama visoko likvidan i sa niskim nekvalitetnim kreditima, onda dođete u situaciju da praktično bankarski sektor odudara od svih drugih sektora. Na primjer, kada pogledate plate, vidite da su one mnogo veće u bankarskom sektoru nego u trgovini, koja je najveći sektor u privredi Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. U trgovini je plata bliska minimalnoj, a u bankarstvu iznad prosjeka, a daleko iznad minimalne. Bankarstvo je jedna od najzdravijih privrednih grana u RS i BiH i ova dobit to pokazuje”, objasnio je Đogo.
Društvo
Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?
Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.
Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.
I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.
Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.
SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.
Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.
“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.
Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.
“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.
Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.
On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.
Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.
“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.
Društvo
NEDOSTAJE KADRA: Prazne stolice za tužioce u Srpskoj
Okružnim javnim tužilaštvima u Republici Srpskoj već godinama nedostaje najvažnijeg kadra, a takva je situacija i sada – na brojne stolice, rezervisane za tužioce, nema ko da sjedne.
Manje-više situacija je ista ili slična od Prijedora, preko Banjaluke, pa sve do Istočnog Sarajeva, s tim što će se spisku uskoro pridružiti i Trebinje.
U skladu sa odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, ukupan broj sistematizovanih tužilačkih pozicija u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor je 14 i to 13 okružnih javnih tužilaca i glavni tužilac. Nedostaje im pet tužilaca.
“Trenutno u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor tužilačku funkciju obavlja ukupno devet okružnih javnih tužilaca, odnosno osam okružnih javnih tužilaca i glavni okružni tužilac”, rečeno je iz prijedorskog tužilaštva.
Banjalučko tužilaštvo
U Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, kako nam je potvrđeno, zaposleno je ukupno 33 tužilaca.
“Ovaj broj uključuje glavnog okružnog javnog tužioca, dva zamjenika glavnog okružnog javnog tužioca te 30 okružnih javnih tužilaca. Prema sistematizaciji radnih mjesta, u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka nedostaju dva tužioca”, rekla je Maja Đaković Vidović, rukovodilac odnosa sa javnošću u banjalučkom tužilaštvu.
Kakvo je stanje u Doboju?
Sve tužilačke pozicije nisu popunjene ni u Doboju.
“U Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju trenutno radi 12 okružnih javnih tužilaca, uključujući i glavnog okružnog javnog tužioca, a nedostaje pet tužilaca”, rekla je službenik za informisanje dobojskog tužilaštva Slobodanka Lukić.
U Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini sistematizovano je 17 radnih mjesta za nosioce tužilačke funkcije, a u taj broj je uvršteno i radno mjesto glavnog okružnog javnog tužioca.
Čekaju kolege mjesecima
“Tužilačku funkciju u ovom tužilaštvu trenutno obavlja 13 tužilaca uključujući glavnog okružnog javnog tužioca, koji je privremeno udaljen od vršenja dužnosti. Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH održanoj 12. i 13. maja 2026. godine imenovana su tri tužioca, koji još nisu stupili na dužnost”, rekao je Milan Malivojević, portparol bijeljinskog tužilaštva.
Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, kako nam je potvrđeno, nedostaju tri tužioca.
Svi na broju, ali ne zadugo
“U Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu trenutno je na funkciji 10 tužilaca, dok ih je sistematizovano 13”, rekao je Neven Kramer, sekretar tužilaštva.
U Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju, kako saznaju, prema sistematizaciji, treba da radi šest tužilaca i svi su na broju. Međutim, ne zadugo.
Naime, jedna njihova tužiteljka je imenovana za sudiju Okružnog suda u Bijeljini, tako da ona odlazi na rad u Semberiju, dok u trebinjskom tužilaštvu čekaju popunjavanje te pozicije, koja će uskoro biti upražnjena.
Društvo
NEVJEROVATAN ZAHTJEV: Kupac tražio višnje bez koštica, voćar ostao u šoku!
Dok većina kupaca samo pita za cijenu i kvalitet, jedan voćar iz Novog Travnika doživio je potpuno neočekivan zahtjev. Penzioner Namik Duzan otkrio je da je jedan kupac pristao da kupi njegove višnje samo pod uslovom da im prethodno izvadi sve koštice.
Namik je vrsni uzgajivač malina, višanja, jabuka i krušaka, a ovih je dana uspješno priveo kraju berbu višanja.
Na tridesetak stabala ovog veoma cijenjenog voća, idealnog za pripremu džemova, likera, sokova i pekmeza, očekuje se urod od 400 do 500 kilograma vrhunskih, potpuno neprskanih plodova.
Ipak, Namik ističe da prodaja nije problem, već sama berba.
Zbog hroničnog nedostatka radne snage, uprkos visokim dnevnicama, u pomoć mu priskaču rođaci, prijatelji i svastika.
Ali, kupci znaju imati prilično neobične zahtjeve.
“Dolaze mi različiti kupci i nakupci. Jedan je bio toliko zahtjevan da je tražio da mu prodam višnje samo ako im prethodno izvadim koštice. Drugi je pak ponudio da otkupi sve, pod uvjetom da plodove sortiram u tri različite veličine. Srećom, ima i onih koji jednostavno zakupe cijeli voćnjak, plate i sami obave posao”, kroz smijeh objašnjava ovaj penzioner, koji je inače poznat i kao odličan proizvođač malina.
Novu reportažu donio je Srećko Stipović:
-
Politika2 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Politika3 dana agoOD JAVNE OSUDE DOGAĐAJA NA PALAMA DO ISKLJUČENJA IZ SNSD-a: Šta je prethodilo smjeni Nedeljka Eleka?
-
Društvo3 dana agoOTKAZAN KONCERT ALENA ISLAMOVIĆA: Zavidovići povukli nastup zbog pjevanja 11. jula u Srbiji
-
Društvo2 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Društvo3 dana agoZDRAVSTVO PRED SLOMOM: Čak 23 ljekara napustila ovu bolnicu
-
Politika2 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Politika1 dan agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Politika3 dana agoBOŽOVIĆ PODRŽAO KOJIĆA: Umjesto prebacivanja odgovornosti, javnost zaslužuje jasne odgovore
