Maturanti ovih dana biraju fakultete i pred njima je izbor da li da upišu ono što vole, ono što se traži ili profesiju od koje će moći sutra da žive.

Profesorka prvog univerziteta u svijetu za vještačku inteligenciju (VI) u Abu Dabiju, Nataša Pržulj, izjavila je za RTS da nam vještačka inteligencija daje mogućnost da biramo zanimanje koje volimo, ali i da je uključimo u svoj rad.

Miloš Turinski iz Infostuda kaže da je idealna kombinacija diplome i vještina, kao i da su zanati danas među najtraženijim i najplaćenijim na tržištu rada. Tržište rada se mijenja brže nego ranije. Traže se vještine, a ne samo diplome. Vještačka inteligencija može da zamijeni gotovo svaku profesiju. Postavlja se pitanje koji fakulteti vode ka sigurnijem poslu, a šta ne treba upisivati ako želite da radite u struci.

Nataša Pržulj, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, smatra da maturanti pri izboru zanimanja treba da se „vode srcem“, jer su potrebni posvećenost, požrtvovanost i istrajnost, bez obzira na to da li je riječ o zanatu ili upisu fakulteta.

„Filozofski, najidealnije je da se dobro živi od onoga što se voli. Vještačka inteligencija nam zapravo daje mogućnost da se bavimo onim što volimo, ali i da je uključimo. Istoričar, na primjer, ne mora da razumije fiziku ili matematiku, već da zna alate vještačke inteligencije da bi napisao esej ili pretražio literaturu“, objašnjava Pržulj. Prema njenim riječima, bez diplome u današnjem svijetu ne može se mnogo, kao i da je njen cilj da pokaže da ona svjedoči o istrajnosti, sposobnosti da se ispune dugoročni projekti i snalažljivosti u akademskoj i društvenoj sredini. Naglašava, takođe, da su matematika, statistika i algoritmi fundamentalne nauke.

„Stručno znanje se mijenja mnogo brže nego ranije, ali fakultet daje dubinu da ne bismo bili svašta, odnosno da sve znamo površno, a da ništa zaista ne znamo da uradimo. Moramo da odemo u dubinu, ali i da imamo širinu kako bismo mogli da navigiramo svijetom koji se brzo mijenja“, naglašava profesorka.

Miloš Turinski iz Infostuda slaže se sa profesorkom Pržulj da je zanimanje potrebno „birati srcem“, u kombinaciji sa vještinama i znanjima neophodnim da bi se tim poslom mogli baviti i da bi on bio perspektivan na tržištu rada.

S druge strane, kaže da je danas najveća potražnja na tržištu za tehničkim usmjerenjima i zanatima, dok su do 2022. godine najviše traženi bili IT stručnjaci.
„Zanati u nižekvalifikovanim profesijama se traže u najvećoj mjeri. Zbog uticaja roditelja, koji su potcjenjivali vrijednost zanata, sada nam takvi kadrovi nedostaju“, navodi Turinski.

Dodaje, takođe, da, na primjer, nedostaju kuvari, a plate su im takve da mogu da stanu „rame uz rame“ sa programerima.

Turinski predviđa da će tehničke nauke i dalje imati primat na tržištu rada, ali da diploma više neće moći da nas fiksira za samo jednu struku, piše B92.

„Vještine koje stičete sa strane su važne, jer diploma više nije presudna na tržištu, već kombinacija diplome i vještina. I dalje ne bih odustajao od IT-a, iako je došlo do optimizacije tržišta, a elektrotehničari i mašinski inženjeri i dalje su traženi kada je riječ o visokom obrazovanju“, zaključuje Turinski.

Kladionice, kazina i drugi priređivači igara na sreću u Bosni i Hercegovini nastavili su da bilježe rekordne finansijske rezultate. Finansijski izvještaji za 2025. godinu pokazuju da su najveće kompanije iz ovog sektora ostvarile više od 733 miliona KM prihoda, dok je njihova ukupna dobit premašila 208 miliona KM.

Na vrhu liste nalazi se Premier Sport iz Istočnog Sarajeva, koji je prošle godine ostvario čak 144,9 miliona KM prihoda i impresivnih 85,4 miliona KM dobiti.

Odmah iza njega nalazi se Premier World Sport iz Čitluka, sa 105,1 milion KM prihoda i gotovo 49,6 miliona KM dobiti. Među najvećim igračima na tržištu nalazi se i Elektronska video lutrija (EVL), zajedničko preduzeće Lutrije Republike Srpske i švajcarskog partnera. EVL je tokom 2025. godine ostvario 103,5 miliona KM prihoda, dok je neto dobit iznosila 6,1 milion KM.

Visoko na listi nalazi se i Mozzart Bet, sa 83,3 miliona KM prihoda i 13,4 miliona KM dobiti.

Kompanija RSA Gaming, u čijem sastavu posluje kazino Admiral, ostvarila je 52,6 miliona KM prihoda, uz oko milion KM dobiti. Među najvećim priređivačima nalazi se i Dragičević Company iz Bijeljine, koji je vlasnik kasina “Royal” i drugih priređivača igara na sreću, koja je ostvarila 39,6 miliona KM prihoda, ali je godinu završila sa gubitkom od 2,3 miliona KM.

MaxBet je prihodovao 38,8 miliona KM, dok je Sport Live iz Banjaluke ostvario 30,8 miliona KM prihoda i čak 10,5 miliona KM dobiti.

Slijede Meridian Tech sa 26,1 milion KM prihoda, Volcanobet sa 24,3 miliona KM, Formula sa 21,8 miliona KM, Bet Live sa 19,7 miliona KM, te WWin, koji je uz 18,2 miliona KM prihoda ostvario čak 17,7 miliona KM dobiti, što ga svrstava među najprofitabilnije kompanije u sektoru.

Na listi su još Sport Plus iz Travnika sa 16,4 miliona KM prihoda, kao i Games Service (Xlive) sa 7,1 milion KM prihoda.

Koliko su građani BiH potrošili na klađenje i kockanje?

Iako finansijski izvještaji ne pokazuju ukupan iznos uplata građana, jasno je da prihodi od preko 733 miliona KM predstavljaju samo dio novca koji ostaje priređivačima nakon isplate dobitaka.

Zbog toga ekonomisti upozoravaju da je stvarni promet kroz kladionice, kazina, slot aparate i elektronske igre na sreću višestruko veći od prikazanih prihoda.

Ono što je nesporno jeste da sektor igara na sreću u BiH iz godine u godinu raste, dok pojedine kompanije ostvaruju profite koji ih svrstavaju među najuspješnije firme u zemlji.

Rekordna godina za industriju igara na sreću

Podaci za 2025. godinu pokazuju da su kladionice, kazina i elektronske igre na sreću ostali među najprofitabilnijim djelatnostima u Bosni i Hercegovini.

Sa više od 733 miliona KM prihoda i preko 208 miliona KM dobiti, sektor igara na sreću ostvario je rezultate kakvima se rijetko koja privredna grana u zemlji može pohvaliti.

U Banjaluci svake godine sve više priređivača igara na sreću

Prema podacima Republičke uprave za igre na sreću, u Republici Srpskoj trenutno posluje 20 priređivača kladioničkih igara, koji imaju 766 poslovnih jedinica.

Pored kladionica, na tržištu su prisutne i druge vrste igara na sreću.

„Automate za igre na sreću priređuje 37 priređivača u 892 poslovne jedinice, sa ukupno 11.721 automatom, dok elektronske igre priređuju četiri priređivača sa 1.421 poslovnom jedinicom i 2.851 terminalom“, navode iz Uprave za Aloonline.

Tokom diskusije na jednoj od sjednica Skupštine grada Banjaluka rečeno je da u gradu na Vrbasu postoji čak 620 kladionica, te da su brojne kladionce otvorene u bliozini škola.

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine izvještava javnost da će se, u periodu od 15. do 19. juna 2026. godine, nad našom zemljom obaviti novi planirani posmatrački let u okviru Ugovora „Otvoreno nebo“.

Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH, u saradnji sa Ministarstvom inostranih poslova BiH, Ministarstvom komunikacija i saobraćaja BiH i Međunarodnim aerodromom Sarajevo, realizovaće posmatrački let Republike Turske s Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske i Slovačke Republike iznad Bosne i Hercegovine, u skladu sa odredbama međunarodnog ugovora „Otvoreno nebo“.

Građani se obavještavaju da se radi o najavljenoj aktivnosti, tokom koje će se posadi aviona imeđunarodnim inspektorima pridružiti prateći tim OS BiH i Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH, te da nema potrebe za bilo kakvim uznemiravanjem. Posmatrački let će biti obavljen avionom iz sastava ratnog vazduhoplovstva Republike Turske.

Snimanje teritorije se obavlja senzorima certifikovanim u skaldu sa  odredbama Ugovora, nakon što ih pregledaju nadležni specijalisti Oružanih snaga BiH. Tačno vrijeme realizacije i putanja posmatračkog leta će biti usuglašeni tokom zajedničke pripreme, nakon dolaska delegacije na Međunarodni aerodrom „Sarajevo“.

Ugovor “Otvoreno nebo” predstavlja jedan od bezbjednosnih aranžmana, koji zemljama članicama omogućava snimanje teritorije zemlje iznad koje se obavlja posmatrački let, u cilju pribavljanja podataka o vojnim snagama i njihovim aktivnostima.

Svrha Ugovora je izgradnja i razvijanje povjerenja među članicama. Bosna i Hercegovina je pristupila ovom Ugovoru 2003. godine. Od tada, u saradnji sa ostalim članicama, aktivno učestvuje u realizaciji posmatračkih letova, kako iznad teritorije BiH, tako i iznad teritorije ostalih zemalja članica, saopšteno je iz Ministarstva odbrane BiH.

(BN)