Connect with us

Banjaluka

“BIĆE BORBA NEPRESTANA”: Gradska administracija predvođena DRAŠKOM STANIVUKOVIĆEM uspjela sačuvati ključnu imovinu

Lokalitet Sokolskog doma u Banjaluci je prije dolaska nove gradske administracije trebalo da trajno završi u privatnom vlasništvu.

U proteklom periodu, gradska administracija Banjaluke, predvođena gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, ostvarila je značajne uspjehe u očuvanju ključnih gradskih lokaliteta i imovine.

Ovi napori obuhvatali su širok spektar oblasti, od kulturne baštine do pravne zaštite gradskih dobara, postavljajući čvrste temelje za budući razvoj najvećeg grada Srpske.

Od “Kajak terase” preko povratka Sokolskog doma u vlasništvo Grada pa sve do zemljišta kina Kozara detaljno analiziramo ključna postignuća i izazove koji su obilježili ovaj period, predstavljajući kako su gradske vlasti intervenisale u nekim od najvažnijih pitanja za građane.

Sokolski dom

Lokalitet Sokolskog doma u Banjaluci je prije dolaska nove gradske administracije trebalo da trajno završi u privatnom vlasništvu. Borba oko imovine koja je po pravu pripadala gradu Banjaluci je uspješno okončana krajem prošle godine i danas ovaj lokalitet krasi moderno igralište i sportski tereni.

BLINK.BA

Gradonačelnik Draško Stanivuković je nakon što je Grad povratio Sokolski dom najavio ulaganje u iznosu od 700.000 KM a danas na ovim obnovljenim terenima se održavaju brojna sportska takmičenja i turniri, ali kako Stanivuković poručuje ovo svakako neće biti jedino ulaganje u sport.

-Igralište kod Prirodno-matematičkog fakulteta je u novom ruhu, Mocartovo igralište u Parku „Mladen Stojanović“ je takođe obnovljeno, dok obnavljamo igralište kod K4. To je ukupno pet sportskih terena, koji su presvučeni i obučeni ili nanovo izgrađeni. To je dobar znak da sada treba da organizujemo neke nove događaje i da Banjaluka bude puna i sportskih, ali i svih drugih vrsta događaja i manifestacija – kazao je nedavno gradonačelnik.

Kino Kozara: Umjesto nebodera grad dobija park

Na lokaciji bivšeg kina Kozara biće izgrađen veliki park u kojem će moći da uživaju svi građani grada na Vrbasu. Osim parka u planu je izgradnja i amfiteatra kao i kina na otvorenom.

Na ovaj način je stavljena tačka na teme da će na tom mjestu biti izgrađena četrnaestospratnica.

Kada je u pitanju ovaj lokalitet, gradonačelnik je dobijao brojne kritike, a organizovani su i protesti građana koji su se bunili protiv izgradnje zgrade. Protesti su organizovani zbog regulacionog plana iz 2018. godine i koji je usvojen za vrijeme bivšeg gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića.

Ovim Regulacionim planom bilo je planirano da na mjestu Kina Kozara bude zgrada koja je prema planovima investitora trebalo da ima 14 spratova. Samo idejno rješenje dugo vremena bilo je predmet spora koji je na kraju presuđen u korist Grada što je i sam investitor na kraju priznao.

-I dalje smatramo da je najljepši od svih projekata neopravdano protjeran iz centra grada, a pet godina našeg napornog rada bačeno je niz vjetar”, rekao je direktor firme “Cinema Tower” – Vedran Savić.

To, zapravo, znači da je zeleno svjetlo dobila nagodba gradonačelnika sa tom firmom da se novi stambeno – poslovni kompleks umjesto na lokaciji nekadašnjeg kina Kozara u centru Banjaluke gradi u neposrednoj blizini zgrade Vlade i Gradskog stadiona.

– Ipak, zahvaljujemo Gradu i Skupštini na inicijativi i volji da se za ovaj višegodišnji problem nađe koliko-toliko prihvatljivo rješenje. Ovim su zaustavljeni veliki sudski sporovi za odštetu koju bi Grad morao da plati – priznao je tada Savić.

Radnički univerzitet vraćen u vlasništvo Grada

Presudom Vrhovnog suda Republike Srpske potvrđeno je da preduzeće „Naš dom“ nije vlasnik zgrade Radničkog univerziteta, čime je Grad stekao uslove za vlasnički upis ove vrijedne nekretnine u centru Banjaluke.

Podsjećamo da je Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio da „Naš dom“ nije dokazao da je vlasnik objekta Radničkog univerziteta, odnosno da je objekat u Grčkoj ulici stekao na nezakonit način, te da je upis prava svojine posljedica izvršenog krivičnog djela.

Grad Banjaluka je tokom trajanja postupka isticao i na kraju dokazao da objekat u Grčkoj ulici nije bio predmet izvršene privatizacije, jer se radi o objektu koji je spomenik kulture, a što su potvrdili i nadležni sudovi u ranijim postupcima koji su vođeni po tužbi ovog preduzeća.

Srušena Kajak terasa

Krajem prošle godine, Kajak terasa u Banjaluci našla se u fokusu javnosti. Naime ugostiteljski objekat izgrađen je nelegalno na gradskom zemljištu.

Nakon duže pravne borbe, Grad je uspio da povrati ovo zemljište u svoje vlasništvo i Kajak terasa je srušena pred velikim brojem građana i medija.

Stanivuković se tada prije početka rušenja obratio medijima te naglasio da je ovim ispravljena dugogodišnja nepravda koju su, prema njegovim riječima, pojedinci počinili gradu, i poručio da je grad veći od bilo kojeg pojedinca. Saradnici gradonačelnika smatraju da je upravo rušenje “Kajak terase” bio jedan od najvećih trijumfa nove administracije iz razloga što kako tvrde i samo ministarstvo je bilo na strani vlasnika ovog ugostiteljskog objekta.

Sud potvrdio da je Đoko Ekvator nezakonito skinuo 2 miliona KM sa računa Grada

“Kriminal u našem gradu je opet uhvaćen kao zec!” Ovim je započeo objavu gradonačelnik Banjaluke, Draško Staniuvković u predmetu koji je vođen protiv privrednika Đorđa Davidovića poznatijeg pod imenom Đoko Ekvator.

Nakon spora koji se vodio duže vrijeme, prvo je Okružni sud, a kasnije i Viši sud potvrdio da je banjalučki biznismen nezakonito skinuo dva miliona maraka sa računa Grada na svoju, kako je napisao tada Stanivuković, fiktivnu firmu, čime je oštetio Grad.

-Sporna firma na koju su trebalo da budu uplaćena dva miliona je bila dužna Gradu, a računi su joj bili blokirani. Tako je Đoko Ekvator napravio firmu “Banigo građenje”, a sudija Gordana Vojvodić je odobrila ovaj proces”, objasnio je Stanivuković.

Borba sa Autoprevozom oko parkinga u centru grada

Po odluci ustavnog suda BiH, grad Banjaluka je izgubio zemljište u centru grada vrijedno nekoliko desetina miliona maraka. Tako je spor, između preduzeća „Autoprevoz” i grada, okončan nakon 16 godina.

Ustavni sud je tako poništio presudu Višeg privrednog suda u Banjaluci, kojom su gradu ranije bili dodijeljeni ovo zemljište i zgrada ove kulturne institucije, a na snazi ostavio presudu Okružnog privrednog suda u Banjaluci iz oktobra 2017. godine, koja ide u korist “Autoprevoza”, a prema kojoj se ugovor o zamjeni nekretnina između tog preduzeća i grada iz 1979. godine ne prihvata.

Stanivuković je rekao da je ovo gradska imovina i da će se još bolje organizovati ako „Autoprevoz“ i dalje bude pokušavao da preuzme ovo zemljište.

– Od ovog sudskog izvršenja danas nema ništa. Sudovi Republike Srpske su rekli da je ovo naše, a Ustavni sud BiH da nije. I sad će ova ulica da bude „Autoprevozova“ i da on može da odluči da je proda nekom drugom. Ne može tako – rekao je Stanivuković.

Kazao je da on i građani poštuju pravnu državu, da je Grad doveden pred svršen čin i da je spreman praviti i masovne proteste ako „Autoprevoz“ ne odustane od Vidovdanske ulice i parka u kojem se nalazu spomenik „12 beba“.

Od prethodne administracije naslijeđeni brojni izazovi:

Gradski menadžer Bojan Kresojević u razgovoru za portal Insajder.in ističe da je aktuelna administracija naslijedila brojne probleme od prethodne administracije gradonačelnika Igora Radojičića.

– Čak je i prethodni gradonačelnik govorio metaforički da je gradska imovina kokošinjac okružen lisicama. Tu je metaforu iskoristio da objasni kako su pojedinci vrebali gradsku imovinu i kako su imali definitivno podršku od određenih lica – naglašava Kresojević.

Gradski menadžer ističe da su uloženi veliki napori pri povratku imovine dok su istovremeno građeni mostovi, dječija igrališta i pokrenute brojne besplatne politike.

– To su bili veliki izazovi i definitivno je povrfatak “Kajak terase” bio najveći izazov jer smo imali očiglednu opstrukciju ministarstva zaduženog za građevinu, ali i u svim drugim predmetima koji su bili možda manje pod budnim okom javnosti imali smo pomogače koji su onu drugu stranu na neki način pomagali, ali ono što je važno da je ipak pobijedila iskrenost i borba za gradsku imovinu – poručio je Kresojević.

Gradski menadžer ističe da čvrsto vjeruje u podrušku naroda kada su u pitanju predmeti kao što je parking Stare autobuske stanice, Muzej savremene umjetnosti ali i spomenik ”12 beba”.

– Tu nam je svakako potrebna podrška naroda, jer kako što vidimo policija primjenjuje odluke Ustavnog suda kada su one na štetu Grada, a kada idu u prilog političkim stavovima na nivou Republike Srpske onda ne primjenjuju te odluke. Tako da ćemo se uz podršku naroda boriti i možemo se izboriti – zaključio je Kresojević.

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “Podrška Banjaluke našem Sergeju koji je sinoć PROSLAVIO ROĐENDAN”

Priča mladog Sergeja i njegove majke Svjetlane ujedinila je cijelu regiju, podsjetivši sve koliko su upornost, ljubav i zajedništvo moćni čak i u najtežim trenucima. Njihova borba, puna straha, neizvjesnosti, ali i nevjerovatne snage, postala je simbol nade za mnoge porodice koje se suočavaju sa sličnim izazovima.

Nakon dugog puta, Svjetlana je nedavno osnovala udruženje „Korak do buđenja“, želeći da pruži oslonac svim roditeljima i djeci koji prolaze isti put kao ona i Sergej – put koji je rijetko ravan, ali pokazuje da je svaka pobjeda moguća kada zajednica stoji uz vas.

Grad Banjaluka, kao i do sada, ostaje uz njih.

„Sergejeva priča ujedinila je regiju, a njegova majka nas je naučila životnu lekciju o tome kako nikada ne treba odustajati, čak i kada se čini da ne postoji izlaz. Oni su primjer da u zajedništvu ne postoji nemoguće.

Zbog svega toga, Sergejeva majka Svjetlana nedavno je osnovala udruženje ‘Korak do buđenja’, koje će biti oslonac ljudima koji prolaze ono što su ona i njena porodica prošli, i na tom putu ima moju iskrenu podršku, kao i za sve do sada.

Segi, srećan rođendan, a svaki sljedeći ćemo dočekivati sa još više radosti – znam da će tako biti”, kazao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

VODA U BANJALUCI! Neradnik Ninković glumi brižnost, a ćuti o ENORMNOM POSKUPLJENJU STRUJE

Dok gotovo svi gradovi Republike Srpske već odavno imaju znatno više cijene vode – od 1,36 KM u Laktašima, 1,49 KM u Trebinju, 1,50 KM u Tesliću, pa do 1,55 KM u Doboju – Banjaluka je godinama držala nerealno nisku cijenu od 0,94 KM, što je ozbiljno potkopavalo stabilnost najvećeg vodovodnog sistema u Srpskoj. Povećanje cijene na 1,56 KM, koje “Vodovod” predlaže, nije luksuz, nego nužan korak da preduzeće preživi.

I dok gradonačelnik Draško Stanivuković i “Vodovod” argumentima i brojkama objašnjavaju zašto je korekcija opravdana, najpoznatiji neradnik Srpske – Ljubo Ninković – ponovo glumi brigu za građane.

Obezglavljen bez svog vođe Đajića, koji se zabavio samim sobom, Ninković sada kuka oko vode, dok o poskupljenju već preskupe struje svojih stranačkih kolega ne smije ni da pisne.

Činjenice koje Ninković uporno ignoriše, kao što ignoriše i svoj posao na koji mjesecima ne dolazi su da “Vodovod” jasno navodi da su troškovi preduzeća porasli za 5,1 milion KM, i to zbog: drastičnog rasta cijena struje koje nam slijedi, viših cijena hemikalija za preradu vode, skupljeg održavanja cjevovoda, troškova Instituta za javno zdravstvo, PTT usluga i distribucije računa, rasta minimalca.

Istovremeno, Ustavni sud je ukinuo distributivni trošak, što je dodatno pogodilo sistem. “Vodovod” ne traži poskupljenje da bi ostvario profit, nego da bi preživio, nastavio stabilno da radi i obezbijedio uredno vodosnabdijevanje u Banjaluci i okolnim opštinama.

Da se banjalučki “Vodovod” nalazi u istim uslovima kao vodovodi u drugim gradovima, imao bi dobit od 12 miliona KM, što je gradonačelnik i naglasio.

Stanivuković: Banjaluka ima najnižu cijenu u Srpskoj

– „Mi samo usklađujemo cijenu najvećeg vodovoda u Republici Srpskoj sa cijenama vodovoda u opštinama koje su veličine jednog banjalučkog naselja. Ne vidim šta tu nije logično.“ – poručio je Stanivuković.

Dodao je i da ljudi u “Vodovodu” rade izuzetno težak posao, ali odgovorno i profesionalno, odbacujući tvrdnje o lošem poslovanju.

A šta radi Ninković?

Umjesto da se bavi zakazivanjem Skupštine, Ninković mlati praznu slamu i traži „potpune informacije“, iako su i brojke i razlozi već više puta iznijeti u javnost.

Nema reakcije na poskupljenje struje, koje će direktno pogoditi sve građane Srpske. Nema reakcije na odluke svojih partijskih kolega. Nema ni elementarnu hrabrost da građanima kaže istinu – da je Banjaluka godinama imala najjeftiniju vodu i da se ovakav nivo cijene više ne može održavati.

Ali zato ima hrabrosti da glumi populistu svaki put kada treba napasti gradonačelnika ili javna preduzeća koja za razliku od njegovih stranačkih podobnika zaista rade svoj posao, a nema problem ni sa tim da mjesečno uzima od 5000 do 10 000 KM za posao koji ne radi.

Poskupljenje vode je – htio to Ninković priznati ili ne – potpuno opravdano i neminovno, kao i u svim drugim lokalnim zajednicama širom Srpske.

Jedino što je neodrživo jeste Ninkovićeva politička predstava. Kako voda poskupi, on počne da glumi spasitelja, ali čim struja poskupi, a njegovim partijskim kolegama to odgovara – onda zavlada muk.

I možda građani još malo trpe poskupljenja, ali sve manje trpe – Ninkovića.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

NEVJEROVATNA ISTORIJA! Banjaluka i Sarajevo ispijali kafu decenijama prije Evrope!

Prva kafana u Banjaluci otvorena je još davne 1617. godine.

Držao ju je izvjesni Seid na desnoj obali Vrbasa, naspram Kastela. Bila je odmah pored puta koji je preko mosta vodio kroz Tvrđavu, a imala je doksate nad vodom-

Dakle Banjaluka , ali i Sarajevo (1592. godine) imali su kafane prije Pariza (1671) i Beča (1683).

Sam čin prženje “kahve” je u Osmanskom carstvu bio državni monopol, tako da ni kafedžije a ni privatnici nisu smjeli pržiti kafu.

Prženje se obavljalo u državnim pržionicama zvanim tahmis. Prihode tahmisa država je izdavala u zakup.

Poznato je da je 1866. godine izdan banjalučki tahmis u visini od 6 500 groša za godinu dana, piše bosnae.

Najveću potrošnju kafe u Bosanskom ejaletu imalo je Sarajevo, Bijeljina i Banjaluka. Obzirom da je u navedenim mjestima propisana količina uvijek bila ispijena pije kraja godine, kao surogat kafi, koristio se nohut ili leblebija, koja se pržila i mljela.

Blink

Nastavi čitati

Aktuelno