Connect with us

Društvo

BiH GRADI ČAK ČETIRI granična prelaza i 28 pograničnih

U ovom trenutku u različitim fazama realizacije su procesi pripreme za izgradnju četiri međunarodna granična prelaza, kao i 28 graničnih prelaza za pogranični promet, a u planu je i adaptacija postojeća dva saznaje Večernji List.
Ratko Kovačević, šef Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za indirektno oporezivanje, potvrdio je aktivnosti na projektima ulaganja u granične prelaze, ukazavši pritom na najznačajnije procese koji se u ovom trenutku provode.

Kada je riječ o stepenu realizacije izgradnje, najdalje se otišlo u kontekstu izgradnje graničnog prelaza Osoje – Vinjani Gornji, pri čemu je potpisan ugovor s izvođačem radova, a u toku je postupak za odabir ponuđača za vršenje usluge nadzora na izvođenju radova. Odobrena sredstva iznose 5,85 miliona maraka. Ovaj projekt imat će veliki značaj za protok ljudi i roba s prostora zapadne Hercegovine, a posebne koristi mogu očekivati poslovni subjekti koji djeluju na području Posušja, što svakako valja spomenuti i u kontekstu poslovnih zona Osrdak i Vlake, koje su i najperspektivnije lokacije koje su na raspolaganju domaćim i stranim investitorima.

Česti zastoji i kolone

Istovremeno, veliki dio građana BiH koji svakoga ljeta odlučuju posjetiti neko od jadranskih ljetovališta često koristi magistralni put M-17 te granični prelaz Doljani, a svima su vjerovatno u sjećanju i česti zastoji i kolone na tom južnom izlazu iz Bosne i Hercegovine. No, planovi nadležnih uključuju realizaciju projekta kojim bi gužve otišle u prošlost ili bi pak u značajnoj mjeri bile smanjene. Plan je izgradnja graničnog prelaza Doljani – Metković, a u ovom je trenutku u toku postupak pribavljanja urbanističko-tehničkih uslova i odobrenja za građenje od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Pritom su odobrena sredstva u iznosu od 3,2 miliona KM.

U kontekstu saobraćajne povezanosti na jugu zemlje valja svakako navesti i kako se planira izgradnja graničnog prelaza Trebimlja – Čepikuće, a trenutno se provode aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa. Odobrena sredstva iznose milion maraka. Na drugom kraju zemlje, na krajnjem sjeveru, planirana je izgradnja graničnog prelaza Brod – Slavonski Brod – i u ovom slučaju u toku su aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa, dok su odobrena sredstva u iznosu od milion KM.

28 graničnih prelaza

U planu je i adaptacija objekata dva postojeća granična prelaza Sitnica – Zupci, Klobuk – Ilijino brdo, zajedničku lokaciju kontrolnih tijela BiH i Crne Gore, a odobrena sredstva za ova dva projekta iznose 5,5 miliona KM. Kada pak govorimo o vazdušnom saobraćaju, treba navesti projekt izgradnje objekta za kontrolna tijela BiH u aerodromu Banjaluka, pri čemu se provode aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa. Za ovaj projekt odobrena su sredstva od 3,65 miliona KM.

Planira se izgradnja 28 graničnih prelaza za pogranični promet. U toku su aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa, UIO će u vrijednosti od 2,15 miliona KM finansirati nabavku zemljišta i pribavljanje dozvola i suglasnosti za izgradnju, a izgradnja prelaza biće finansirana iz IPA fondova, navodi Večernji list.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Aktuelno