Connect with us

Društvo

VIDOVIĆ O FINANSISKOJ STABILNOSTI SRPSKE! “Rebalans budžeta neophodan zbog rasta prihoda i ušteda”

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je u intervjuu da će Republika Srpska i dalje održavati finansijsku stabilnost, te istakla da će biti usvojen rebalans budžeta jer su direktni prihodi značajnije rasli nego što je planirano, a ostvareno je dosta ušteda na troškovnoj strani.

– Rebalans budžeta će se donositi. Procijenićemo da li će to biti septembar ili oktobar, ali sigurno će biti donesen – naglasila je Vidovićeva za Srnu.

Ona je navela da je rebalans budžeta potreban jer direktni prihodi imaju značajniji rast nego što je planirano, ima dosta ušteda na troškovnoj strani, a indirektni prihodi su niži od planiranih.

Vidovićeva je rekla da će se sigurno na kraju godine pokazati manji deficit nego što je planiran.
Vidovićeva je istakla da Republika Srpska uspijeva održati fiskalnu stabilnost,te navela da se uredno isplaćuju plate, penzije, socijalna davanja i sve ostalo što je poterebno iz budžeta. Ona je rekla da će se takvo stanje održati do kraja ove godine, ali i u narednom periodu.
– U ovoj godini otplatili smo mnogo više duga nego što smo se zadužili. Zadužili smo se oko 380 miliona KM, a otplatili smo više od 750 miliona KM dugova – precizirala je Vidovićeva.

Ona je rekla da Republika Srpska definitivno ima problem zbog sankcija koje postoje, ali nisu nigdje javno objavljene.

– Nelegalni i nelegitimni takozvani visoki predstavnik poziva da investitori ne dolaze, jer navodno nije naša imovina, pa nemamo čime garantovati, kao i da se u nekim stranim ambasadama preisiptuju banke koje nas finansiraju. To su sve otežavajuće okolnosti za Republiku Srpsku. Bez obzira na sve to, održaćemo fiskalnu stabilnost – poručila je Vidovićeva

STANJE DUGA U DONOSU NA BDP DALEKO MANJE NEGO KRAЈEM 2022. GODINE

Ona je navela da je stanje duga Republike Srpske u odnosu na bruto domaći proizvod /BDP/ sada daleko manje nego na kraju prošle godine jer je više sredstava vraćeno nego što je zaduženo.

– Stanje javnog duga je oko 33 odsto od BDP-a, a ukupnog duga blizu 40 odsto od BDP-a. Na kraju ove godine očekujemo da će ti procenti biti još manji, što znači da Republika Srpska apsolutno nije prezadužena – istakla je Vidovićeva.

Ona je pojasnila da javni dug, prema zakonu, može ići do 55 odsto BDP-a, a da je taj odnos sada 33 odsto, kao i da je zakonski određeno da ukupan dug može ići do 60 odsto BDP-a, a sadašnji nivo je ispod 40 odsto.

Vidovićeva naglasila da se vodi briga u vezi sa zaduženjem Republike Srpske i da se neće dozvoliti ni da se dođe blizu zakonske granice, a kamoli da se ona pređe.

– Mi smo mala ekonomija i na nas utiču mnoge stvari iz okruženja. Uvijek moramo biti u oprezu da ne premašimo dug koji možemo da vraćamo – izjavila je Vidovićeva.

Ministarka finansija Republike Srpske navela je da stopa rasta prihoda od indirektnih poreza sada nešto veća nego na početku godine, kada je bilo daleko manje i od plana na nivou BiH. Vidovićeva je podsjetila da je Republika Srpska dobila veći koeficijent raspodjele prihoda od tih vrsta poreza.

– Od 1. jula ove godine, prema analizi koju je napravila Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH, mi bismo trebali imati koeficijet raspodjele od 34,44 odsto. Takva odluka se ne može donijeti, jer još nije izabran ministar finansija u Savjetu ministara – napomenula je Vidovićeva.

Ona je rekla da Republika Srpska i dalje dobija sredstva po koeficijentu raspodjele od 33,35 odsto, nižem od onog kojeg treba imati, zbog čega Srpska već gubi i dio sredstava od prihoda od indirektnih poreza, ali i dio novca od poravnanja za prvo tromjesječje.

– Računamo da ćemo, ako ovako ostane, /do kraja godine/ izgubiti oko 60 miliona KM. Očekujemo imenovanje novog ministra finansija u Savjetu ministara, kako bi mogla da se održi sjednica Upravnog odbora UIO na kojoj će se donijeti odluka o novim koeficijentima raspodjele – izjavila je Vidović.

Related Topics:

Društvo

Cijene namirnica u BiH KONSTANTNO RASTU, a evo šta su poručili ekonomisti

Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju su u martu rasle za 0,3 % u odnosu na februar, te za 2% u odnosu na mart prošle godine.

Za godinu već visoke cijene hrane porasle su za dodatnih 1,2 %, a pratila su ih i poskupljenja stanovanja, zdravstva, obrazovanja i svih ostalih troškova.

O razmjerama nevolje s kojom su suočeni građani najbolje govore uporedne cijene osnovnih životnih namirnica iz marta ove i istog mjeseca 2020. godine.

Svjedočimo enormnim poskupljenjima praktično svih artikala, od brašna i hljeba, mesa, mlijeka i kafe, do voća i povrća, prenosi Avaz.
– Strateške robe, kao što su energenti i hrana, u posljednje vrijeme postaju preskupi ne samo nama nego i većini stanovnika na planeti. Uz klimatske promjene i geostrateška miješanja, oni koji kontrolišu proizvodnju i distribuciju tih proizvoda, u poziciji su da diktiraju cijene, a te cijene ne prate zarade zaposlenih – kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Dominantan uvoznički lobi
On dodaje da će cijene hrane i dalje rasti, a da za to vrijeme u BiH radimo protiv samih sebe.

– Imamo dominantan uvoznički lobi, neuređen sistem poticaja koji treba preformulisati, jer treba stimulisati obradu nezasijanih površina, mlade ljude da se vraćaju, te primjenjivati nauku i agrotehničke mjere, jer su prinosi koje imamo u odnosu na susjede i do pet puta manji – ističe Ljuboja

Nastavi čitati

Društvo

Mladi sve češće odgađaju brak, a skoro SVAKI PETI ZAVRŠI RAZVODOM

U Republici Srpskoj prošle godine sklopljen je 5.471 brak ili za 56 manje nego u 2022, a evidentno je da mladi sve kasnije stupaju u brak, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Uočava se sve veće približavanje zapadnoevropskom tipu bračnosti koji se odlikuje kasnijim ulaskom u brak i odgađanjem braka, što dovodi do smanjenog nataliteta i sve češćeg negativnog prirodnog priraštaja, te smanjenja broja stanovnika pojedinih područja.

U Srpskoj je u prošloj godini stopa nupcijaliteta iznosila 4,9 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika.

Prema posljednjim raspoloživim podacima Evrostata za 2022. godinu, stopa nupcijaliteta u EU iznosila je 4,2 sklopljena braka na 1.000 stanovnika.

U Srpskoj je najveći broj brakova prošle godine sklopljen između mladoženja i nevjesta sa državljanstvom BiH i iznosio je 5.035 ili 92 odsto.

Prosječna starost pri sklapanju braka u prošloj godini za mladoženju je iznosila 32,3 godine i u odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine, dok je prosječna starost pri sklapanju prvog braka bila 30,4 godine, što predstavlja povećanje od 0,2 godine u odnosu na 2022.

U periodu od 1998. do 2023. godine granica sklapanja prvog braka za mladoženju povećana je za 1,8 godina.

Prosječna starost nevjeste pri sklapanju braka u prošloj godini odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine i iznosila je 29,3 godina, dok je granica sklapanja prvog braka, takođe, povećana za 0,2 godine i iznosila 27,6 godina.

Prosječna starost sklapanja prvog braka za nevjestu u periodu 1998-2023. godine povećana je za 2,9 godina.

Nevjeste u Republici Srpskoj ranije sklapaju brak nego mladoženje.

U starosnom dobu od 15 do 19 godina brak je sklopila 221 nevjesta, dok su u istoj starosnoj grupi brak sklopile 24 mladoženje.

U Republici Srpskoj su u prošloj godini razvedena 974 braka, a prosječno trajanje braka prije razvoda bilo je 13 godina.

Prema posljednjem zajedničkom prebivalištu, najveći broj razvedenih brakova zabilježen je u Banjaluci 206, Bijeljini 125, Prijedoru 80, Zvorniku 45 i Kozarskoj Dubici 45.

U odnosu na posljednje raspoložive podatke Evrostata za stopu divorcijaliteta EU-27, Republika Srpska se nalazi ispod prosjeka. Stopa divorcijaliteta u EU-27, 2022. godine, iznosila je 1,6 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika, a u Republici Srpskoj, u 2023. godini, stopa divorcijaliteta iznosla je 0,9 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika. Na 1 000 sklopljenih brakova razvedeno je 178 brakova.

Od ukupnog broja razvedenih brakova, od prve do četvrte godina braka razvelo se 21,7 odsto parova, dok se 22 odsto parova razvelo između pete i devete godine braka. U toku prve godine braka razvelo se 2,0 odsto parova, a ukupan procenat brakova razvedenih nakon 25 i više godina iznosio je 14,9 odsto

Nastavi čitati

Društvo

DANAS LAZAREVA SUBOTA I VRBICA! Uspomena na posljednje Hristovo čudo pred Nedjelju stradanja

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra praznike Vaskrsenja Lazarevog ili Lazarevu subotu i Vrbicu.

Praznik Lazareva subota uspomena je na posljednje čudo Hristovo pred Nedjelju stradanja, smrt i Vaskrsenje.

Događaj Lazarevog vaskrsenja se, prema jevanđeljima, dogodio u Vitaniji i uvod je u novu vjeru u Vaskrsenje.

Prema jevanđeljskom predanju, Hristos je stigao u Vitaniju četiri dana poslije smrti Lazareve, oživio ga i digao ga iz groba, pa je taj praznik poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog.

U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobjede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vjernika.

Vaskrsenje Lazarevo naljutilo je prvosveštenike i, kako kaže Jevanđelje, neposredan je povod za odluku judejske skupštine o pogubljenju Spasitelja.

Pravoslavni vjernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu Crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvjetne nedjelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dječije radosti, jer je Hristos polazeći u Jerusalim rekao: “Pustite djecu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko”.

Na taj praznik se u pravoslavne hramove unose vrbove grane koje tu ostaju do nedjeljne liturgije, na Cvijeti, kada se obavlja blagosiljanje vrbe.

Vrbove grane, koje se potom dijele narodu, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno