Connect with us

Politika

BIH IZGUBILA 108,5 MILIONA EURA: Curi vrijeme do nove kazne

Evropska komisija obavijestila je Savjet ministara BiH da će sredstva koja su nam namijenjena u okviru Plana rasta za zapadni Balkan biti umanjena za deset odsto, odnosno za 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM), zbog kašnjenja u dostavljanju konačne verzije Reformske agende.

To, međutim, nije konačan iznos koji bismo mogli izgubiti, jer curi vrijeme do nove potencijalne kazne, a rok je 30. septembar.

Odluka, koja stiže iz Brisela, znači da će BiH u okviru Regionalnog garantnog fonda sada raspolagati sa 976,6 miliona evra, umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi.

S obzirom na to da do samita u Skoplju 1. jula Evropska komisija nije dobila Reformsku agendu, Komisija navodi da nema drugog izbora osim da počne postepeno umanjenje sredstava.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos u pismu poziva vlasti BiH da bez odlaganja dostave konačnu verziju Reformske agende da bi Komisija, uz mišljenje država članica Evropske unije, mogla pristupiti njenom ocjenjivanju i eventualnom odobravanju. Ukoliko to ne bude učinjeno do 30. septembra ove godine, navodi se u pismu, Komisija će dodatno umanjiti sredstva za još deset odsto.

Novinar Dejan Šajinović kaže da je važno reći da EU neće uskratiti novac zapadnom Balkanu, ali zbog sve većih problema finansiranja svih potreba – kad je u pitanju Ukrajina, potom jačanje odbrambenog sektora, upravljanje granicama i priprema novog budžetskog okvira – novac će biti sve teže dobiti onim zemljama u procesu proširenja koje se zaista ne budu trudile da poštuju rokove i usvajaju reforme.

“Jednostavno, novca u EU će biti sve manje, dijelom i zbog novih carinskih ratova, reindustrijalizacije u Evropi i drugih globalnih izazova, i ako BiH ne bude ozbiljno počela da radi na ispunjavanju uslova, bez ikakve sumnje će ostati i bez ostatka sredstava predviđenih Planom rasta, a novac će biti usmjeren drugima. U to ne treba imati nikakve sumnje, ovo nije neki pokušaj da se BiH ‘preplaši’ pa da joj se ipak dodijeli novac i važno je da to ljudi znaju”, ističe Šajinović.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, podsjeća da bh. vlasti nisu dostavile usvojenu Reformsku agendu usaglašenu s komentarima Evropske komisije, a ako se ništa ne promijeni, nova smanjenja slijede na jesen.

“Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Brčko distrikta i Vijeća ministara – koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu. Prave žrtve su građani i privreda: ostali su bez reformi koje bi donijele konkretne koristi i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana”, kaže Ćerimagić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ova odluka dio je šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u BiH.

“Bez usvojene Reformske agende, BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta – projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog uticaja u regiji. Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu. Zbog toga sve češće dolazi pitanje: šta EU danas zapravo može postići u BiH? Sve više odgovora glasi: premalo i presporo”, ističe Ćerimagić.

Kako dodaje, očekivanje EU je da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno – ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak.

“Slične situacije viđene su i ranije. Nakon što su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija 2009. godine dobile bezvizni režim, vlasti u BiH su se ubrzano angažovale, nadoknadile propušteno i za godinu dana sustigle ostale. Hoće li se isto desiti i sada – ostaje da se vidi”, kaže Ćerimagić.

Premijer FBiH Nermin Nikšić rekao je da Brisel više neće gledati kroz prste BiH, što se vidi po smanjenju sredstva namijenjenih BiH u okviru Plana rasta.

“Neshvatljivo je, mi smo bili kooperativan dio ekipe koja je trebala završiti taj posao i da dođemo do pristupa fondovima EU. Nažalost, neki ljudi koji odlučuju o tome opet su se poigrali, računajući da su nam do sada iz Brisela gledali kroz prste i da će opet to uraditi, iako smo imali jasne signale da to neće biti slučaj”, rekao je Nikšić.

Plan rasta za zapadni Balkan je, inače, najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Politika

PREKRETNICA: Hoće li SDS birati predsjednika ili će Radulović ostati u v.d. mandatu?

Izborni rezultat Branka Blanuše i iščekivanje šta će Centralna izborna komisija (CIK) BiH odlučiti na žalbe SDS-a o, kako tvrde, brojnim malverzacijama na prijevremenim biralištima, drže na okupu najveću opozicionu stranku u Republici Srpskoj, ali kad se taj posao okonča, pred SDS-om je još važniji, a to je izbor novog predsjednika stranke, jer je aktuelni Jovica Radulović u v.d. mandatu već mjesecima.

Ipak, sudeći po porukama iz SDS-a, izbor novog predsjednika mogao bi da bude vrlo škakljiva tema, jer su jedni uvjerenja da nema potrebe da se bira novo rukovodstvo, dok drugi zastupaju stav da unutarstranački izbori treba da budu raspisani što prije.

U ovom momentu znaju se dvije stvari.

Jedna je da se apsolutno ne nazire da li će i kada biti raspisani unutarstranački izbori za predsjednika SDS-a, a druga je da, ukoliko izbori i budu raspisani, Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, na nedavno održanim prijevremenim izborima, ne želi da se njegovo ime uzima u obzir kao jednog od potencijalnih kandidata.

Blanuša: Ne razmišljam o kandidaturi
Naime, odgovarajući na pitanje “Nezavisnih novina” da li će se kandidovati za predsjednika SDS-a, Blanuša je odgovorio odrično.

“Lično ne razmišljam o kandidaturi za predsjednika SDS-a, pošto mislim da tu ima drugih kandidata koji su više uključeni u politiku same stranke. Mogu slobodno reći da ja neću biti jedan od kandidata”, poručio je Blanuša.

Raspisivanje unutarstranačkih izbora, Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva SDS-a, prokomentarisala je riječima da “SDS funkcioniše”.

“I to je pokazao ovaj izborni rezultat. Mjesecima slušam kako je SDS obezglavljen, da nema rukovodstvo. Imamo i Predsjedništvo, imamo i v.d. predsjednika koji po Statutu obavlja sve obaveze predsjednika i koji je sjajno odradio ovaj posao. Hoćemo li uopšte ići u unutarstranačke izbore ili ćemo nastaviti na ovaj način, da gospodin Radulović vodi do 2026 – bogami ne vidim zašto bismo mijenjali nekog ko je uradio ovakav posao, koji je napravio logističke uslove da profesor Blanuša ostvari ovaj sjajan rezultat”, kazala je Pandurevićeva.

Naglašava da sada nije vrijeme da se iko bavi SDS-om, već isključivo prijevremenim izborima.

“O svemu što nas čeka i slično ćemo odlučiti. Ne želimo da se sada bavimo SDS-om, već time da profesoru Blanuši obezbijedimo ono što mu je dao narod”, dodala je Pandurevićeva.

Ipak, ove stavove ne dijele svi u Predsjedništvu najveće opozicione stranke.

Milićević: Ići što prije u unutarstranačke izbore
Đorđe Milićević, član tog tijela i aktuelni načelnik Šamca, na prvom mjestu takođe poručuje da se moraju utvrditi sve izborne nepravilnosti i ispraviti nepravda prema Branku Blanuši, čiji rezultat na izborima ocjenjuje kao izuzetno dobar. Međutim, kada se to završi, Milićević smatra da SDS što prije mora raspisati unutarstranačke izbore.

“Građani su jasno rekli da žele promjene u Srpskoj, a SDS mora izgraditi infrastrukturu da im to omogući. Gospodin Radulović je v.d. predsjednika SDS-a i s aspekta pozicije koja je privremena, on radi odličan posao. Ali, privremene pozicije SDS ne prepoznaje u dugoročnom periodu, što znači da SDS, a to sam rekao u avgustu i kažem i danas, mora u što hitnijem roku sazvati sjednicu Glavnog odbora i raspisati izbore za predsjednika SDS-a. Na toj sjednici GO moraju se naći analiza izbornih rezultata, a druga tačka treba da bude hitno raspisivanje unutarstranačkih izbora za predsjednika”, kaže Milićević za “Nezavisne”.

Komentar na cjelokupnu situaciju pokušali smo dobiti i od Jovice Radulovića, v.d. predsjednika SDS-a, ali nije odgovorio na naš poziv.

Momić: Svi osim Blanuše žele na čelo SDS-a
Darko Momić, novinar, navodi da je najveća želja svakog člana SDS-a, ali sa izuzetkom Branka Blanuše, da bude predsjednik SDS-a.

“Aktuelnom v.d. rukovodstvu je uspjelo da tu želju malo potisne, ali naprosto nije prirodno da stranka bez predsjednika ide u izbore. Međutim, trenutno stanje unutar SDS-a je takvo da bi demokratski izbori koji su svojstveni samo ovoj stranci, neminovno doveli da podjele, jer se ne nazire čovjek oko koga bi se okupile sve unutarstranačke struje”, kaže Momić.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi u SDS-u uspjeli da prevaziđu razlike, imali bi kapacitet da 2026. od ostatka opozicije traže podršku za svoje kandidate za obje inokosne funkcije.

“A ako ne uspiju, onda će biti ranjiviji i podložni kompromisu koji bi značio prihvatanje drugih opozicionih kandidata za predsjednika ili srpskog člana Predsjedništva BiH. U svakom slučaju, treba sačekati okončanje ovog izbornog ciklusa, jer eventualno ponavljanje izbora u Doboju, Zvorniku ili Laktašima, moglo bi izazvati političke potrese koji će u drugi plan baciti pitanje unutarstranačkih izbora u najstarijoj stranci u Republici Srpskoj”, rekao je Momić za “Nezavisne novine”.

Radulović v.d. predsjednika SDS-a od jula 2025.
Podsjetimo, Jovica Radulović, imenovan je za vršioca dužnosti predsjednika SDS-a nakon što je Milan Miličević podnio neopozivu ostavku 13. jula ove godine.

Iako je od tada više puta navedeno da će unutarstranački izbori biti raspisani i održani prije prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, Glavni odbor SDS-a je 7. septembra odlučio da to odgodi nakon 23. novembra.

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ PORUČIO ELEKU “Nedopustivo je prijetiti radnicima i privrednicima zbog računa u banci” (VIDEO)

Član Pokreta Sigurna Srpska Dragan Milanović reagovao je na, kako navodi, potpuno neprihvatljive pritiske koji se vrše na radnike i privrednike zbog odnosa pojedinih institucija prema jednoj banci.

Prema njegovim riječima, prijetnje radnicimaod strane Nedjeljka Eleka  da neće primiti platu ukoliko ne zatvore račun u banci koja, iz njima nejasnih razloga, ima problem sa OC Jahorina predstavljaju grubo kršenje radničkih prava.

„Slušam par puta i ne vjerujem. Prijetiti radnicima da neće primiti platu ako ne zatvore račun u banci koja iz ko zna kojih razloga ima problem sa OC Jahorina je nedopustivo. Radnik pravo na platu ostvaruje iz radnog odnosa i niko, pa ni poslodavac, nema pravo da naredi u kojoj banci će imati otvoren račun, a još manje da obustavi isplatu ličnog dohotka. Šta ako neko od zaposlenih ima stambeni kredit u toj banci?“ poručio je Milanović.

On navodi da su slične prijetnje upućene i hotelijerima, kojima se sugeriše da neće moći koristiti usluge Olimpijskog centra ukoliko imaju poslovne aranžmane sa spornom bankom.

„Takođe, prijetiti hotelijerima da neće moći koristiti usluge OC Jahorina je strašno. Možda ti privrednici takođe imaju kredit ili koriste neke od usluga kao što su garancije, overdraft i slično kod banke koja nije po volji gospodina Eleka. Treba li uništiti te hotelijere? Oni nemaju Vladu da im preuzme dugove kad dođu u problem, kao što je preuzela Olimpijskom centru“, naglasio je on.

 

Nastavi čitati

Politika

TRAŽILI STE, GLEDAJTE! Sljedeće godine POSKUPLJUJE STRUJA u Republici Srpskoj

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da se može očekivati povećanje cijene električne energije u narednoj godini. – Kao što je već najavio direktor matičnog preduzeća Luka Petrović u nekim prethodnim javnim izjavama i svi smo govorili o tome da su povećani troškovi proizvodnje električne energije i distribucije električne energije – rekao je Đokić.

On je istakao da sam proces snabdjevanja ima jako vidljive troškove koji svake godine iz mjeseca u mjesec rastu.

– Logično je očekivati da će u narednoj godini treba da dođe do povećanja cijena. Na kom će to nivou biti, to u ovom trenutku nije moguće govoriti – rekao je Ćokić.

On je istakao da će, uprkos tome, cijene u Republici Srpskoj ostati najniže u regionu.

– Politika Republike Srpske je bila svih ovih godina, ja sam o tome marljivo brinuo, i bile su zaista niske cijene i ostaće u odnosu na naše okruženje – rekao je Đokić.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Aktuelno