Connect with us

Politika

BiH NE RADI NIŠTA! Datum za pregovore moguć zbog interesa EU

Iako je Evropska komisija početkom novembra preporučila otvaranje pregovora sa BiH, uz uslov sprovođenja reformi, do danas na tom pitanju u BiH nije urađeno ništa, a s obzirom na to da ulazimo u izbornu godinu, gotovo je sigurno da će evropske integracije biti u drugom planu, što opet ne mora da znači da će BiH u martu ostati bez datuma za početak pregovora jer će EU gledati prije svega svoj interes.

“Da je do nas i političara u BiH, te reforme ne bi dočekali ni naši praunuci, a ovako je realno očekivati da se zbog samog postupka širenja, i geopolitičkih dešavanja, evropskih, a samim tim i američkih interesa, da bi EU mogla da nas ‘proguta'”, rekao je Nebojša Tojagić, analitičar, dodajući da su u BiH sljedeće godine izbori i da tema sasvim sigurno neće biti EU i integracije.

Kao i u BiH, izbori će biti održani i u samoj Evropskoj uniji i to za Evropski parlament, tako da će fokus administracije u Briselu, sasvim sigurno, biti na tome, a ne na proširenju.

Inače, Evropska komisija u svom godišnjem izvještaju početkom novembra poručila je da će, kada ocijeni da je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a posebno da je ispunila ključne prioritete, preporučiti otvaranje pregovora o pristupanju EU. Rok koji je na neki način postavljen pred BiH je mart naredne godine, a Evropska komisija će se fokusirati na implementaciju 14 ključnih prioriteta BiH.

“SNSD je postavio neke svoje uslove, traži da se u paketu rješavaju zakon o sudovima i zakon o sprečavanju pranja novca. Uz zakon o sprečavanju sukoba interesa, smatram da bi to bio dovoljan iskorak koji bi nam omogućio da dobijemo odluku Evropske komisije o otvaranju pregovora. Imamo situaciju da u ovoj varijanti sada mi blokiramo. Zavisi iz kojeg ugla gledate. Nije iscurilo vrijeme za dogovor koji bi nam osigurao pozitivan odgovor iz Brisela. Ako bismo to napravili što prije, vjerujem da bi se u ovoj godini otvorila vrata za pregovore. Ako ne, mi ćemo i dalje nastaviti da radimo, do marta bi se to moglo. Imamo zaista prijatelje u EU koji se bore kao da se radi o njima samima”, rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

Podsjećanja radi, BiH je prije više od tri godine dobila 14 prioriteta koje treba da riješi kako bi napredovala na putu u EU, ali do prije nekoliko mjeseci ništa nije radila na tom pitanju. I pored toga, krajem prošle godine dobila je status kandidata za članstvo u EU, što potvrđuje izjavu Tojagića da EU odluke o proširenju donosi zbog geopolitičkih interesa.

U ovoj godini BiH je uspjela da usvoji pet zakona koji se odnose na 14 prioriteta, što je bilo dovoljno da dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije nedavno u Briselu. O putu BiH ka EU biće govora i na predstojećem sastanku koji će okupiti lidere vladajućih stranaka u Briselu, ali do tada vjerovatno ništa novo neće biti dogovoreno kada je riječ o 14 prioriteta.

Karoline Edštadler, ministarka za Evropsku uniju i ustavna pitanja Austrije, rekla je nakon sastanka sa Josipom Brkićem, zamjenikom ministra spoljnih poslova BiH, da je izvještaj Evropske komisije o proširenju jedan od najboljih i da su u njemu navedeni jasni ciljevi, a to je kako da se dođe do sljedeće faze, odnosno otvaranja pregovora o članstvu.

“Na evropskom nivou predstoje jako važna savjetovanja. Evropski ministri i ministarke koje ja zastupam u Briselu pripremiće zaključke za šefove država i vlada i tu ćemo se savjetovati o daljem postupanju u kontekstu pristupnih pregovora sa BiH, ali i sa Ukrajinom i Moldavijom. Sada je trenutak u kojem je ključno da BiH još jednom dokaže da želi da ispuni reforme, da će kontinuirano nastaviti reformske aktivnosti kako bi postigla zacrtane ciljeve”, kazala je Edštadlerova.

Ona je navela da se na nivou EU proširila podrška proširenju, te da je važno da se “suverenitet i teritorijalni integritet i ustavni poredak u BiH zadrži”, ali da tempo reformi određuje sama BiH.

Related Topics:

Politika

DOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”

Doktor Milorad Maran, član Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i predsjednik Savjeta zdravstva PDP Banjaluka, uputio je javno pitanje Društvu doktora medicine Republike Srpske povodom afere koja potresa najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – UKC RS, a čiji je akter sada već bivši direktor prof. dr Vlado Đajić.

Maran podsjeća da je isto Društvo 2021. godine reagovalo istog dana kada je on, kao građanin, van radnog vremena iznio politički stav. Tada je, kaže, bio žestoko kritikovan pod obrazloženjem da narušava ugled profesije.

„Postavljam pitanje: da li će Društvo doktora medicine jednako promptno reagovati i sada, kada je riječ o aferi koja direktno narušava ugled zdravstvenog sistema i ljekarske profesije? Ako se to ne dogodi brzo kao tada, biće jasno da to Društvo ne predstavlja struku, nego produženu ruku vladajuće partije“, poručuje Maran.

Ističe da je afera daleko ozbiljnija od jednog privatnog političkog stava i da pogađa cijeli sistem, pacijente i povjerenje u ljekare.

„Zbog ugleda profesije i zaštite časnih ljudi koji obavljaju ovaj posao, očekujem da Društvo doktora medicine pokaže dosljednost i profesionalni integritet“, zaključio je Maran.

Nastavi čitati

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆ PROZVAO DODIKA ZBOG ĐAJIĆA: “Rekao sam ti da će se otkriti KO JE ZAISTA KARTEL I KO RADI DROGU!”

Predsjednik Naroda i pravde i ministar inostranih poslova BiH, Elmedin Konaković poručio je lideru SNSD Miloradu Dodiku da mu je još ranije rekao kako će se na kraju otkriti ko „radi s drogom“.

Rekao sam ja tebi da će se na kraju otkriti ko je zaista kartel i ko radi drogu – napisao je Konaković aludirajući na sporni snimak koji od jutros kruži društvenim mrežama, a zbog kojeg je sa svih funkcija smijenjen generalni direktor UKC RS i šef banjalučkog gradskog odbora SNSD Vlado Đajić.

Na snimku se vidi navodno dogovaranje o prodaji narkotika i cjenkanje između Đajića i osuđivanog kriminalca Nenada Radinkovića.

Na snimku se vidi kako muškarac pred Đajića stavlja kesu s bijelom praškastom materijom, nakon čega se razgovara o ciframa od 30.000 i 40.000 evra, interventnoj policiji i “maloj”.

Đajić s druge strane tvrdi da je snimak montiran.

Podsjetimo, Dodik je ranije optužio Konakovića da je „zaštitnik i politički pokrovitelj jednog od najvećih narko-klanova koji vode njegov drug Tito (a nije maršal) i imenjak Dino“.

– Ne znam je li Konaković obavijestio komesare EU i evropske ministre da je SDA pokrenula postupak za njegovu smjenu upravo zbog tih veza –  napisao je Dodik ranije na društvenoj mreži X.

On kaže da je Konaković vjerovatno prešutio i da se njegovo ime nalazi pri vrhu piramide korisnika Sky aplikacije koje je dešifrirao EUROPOL.

Konaković negira bilo kakvu povezanost s narko kartelima, piše Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno