Connect with us

Politika

BiH NE RADI NIŠTA! Datum za pregovore moguć zbog interesa EU

Iako je Evropska komisija početkom novembra preporučila otvaranje pregovora sa BiH, uz uslov sprovođenja reformi, do danas na tom pitanju u BiH nije urađeno ništa, a s obzirom na to da ulazimo u izbornu godinu, gotovo je sigurno da će evropske integracije biti u drugom planu, što opet ne mora da znači da će BiH u martu ostati bez datuma za početak pregovora jer će EU gledati prije svega svoj interes.

“Da je do nas i političara u BiH, te reforme ne bi dočekali ni naši praunuci, a ovako je realno očekivati da se zbog samog postupka širenja, i geopolitičkih dešavanja, evropskih, a samim tim i američkih interesa, da bi EU mogla da nas ‘proguta'”, rekao je Nebojša Tojagić, analitičar, dodajući da su u BiH sljedeće godine izbori i da tema sasvim sigurno neće biti EU i integracije.

Kao i u BiH, izbori će biti održani i u samoj Evropskoj uniji i to za Evropski parlament, tako da će fokus administracije u Briselu, sasvim sigurno, biti na tome, a ne na proširenju.

Inače, Evropska komisija u svom godišnjem izvještaju početkom novembra poručila je da će, kada ocijeni da je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a posebno da je ispunila ključne prioritete, preporučiti otvaranje pregovora o pristupanju EU. Rok koji je na neki način postavljen pred BiH je mart naredne godine, a Evropska komisija će se fokusirati na implementaciju 14 ključnih prioriteta BiH.

“SNSD je postavio neke svoje uslove, traži da se u paketu rješavaju zakon o sudovima i zakon o sprečavanju pranja novca. Uz zakon o sprečavanju sukoba interesa, smatram da bi to bio dovoljan iskorak koji bi nam omogućio da dobijemo odluku Evropske komisije o otvaranju pregovora. Imamo situaciju da u ovoj varijanti sada mi blokiramo. Zavisi iz kojeg ugla gledate. Nije iscurilo vrijeme za dogovor koji bi nam osigurao pozitivan odgovor iz Brisela. Ako bismo to napravili što prije, vjerujem da bi se u ovoj godini otvorila vrata za pregovore. Ako ne, mi ćemo i dalje nastaviti da radimo, do marta bi se to moglo. Imamo zaista prijatelje u EU koji se bore kao da se radi o njima samima”, rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

Podsjećanja radi, BiH je prije više od tri godine dobila 14 prioriteta koje treba da riješi kako bi napredovala na putu u EU, ali do prije nekoliko mjeseci ništa nije radila na tom pitanju. I pored toga, krajem prošle godine dobila je status kandidata za članstvo u EU, što potvrđuje izjavu Tojagića da EU odluke o proširenju donosi zbog geopolitičkih interesa.

U ovoj godini BiH je uspjela da usvoji pet zakona koji se odnose na 14 prioriteta, što je bilo dovoljno da dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije nedavno u Briselu. O putu BiH ka EU biće govora i na predstojećem sastanku koji će okupiti lidere vladajućih stranaka u Briselu, ali do tada vjerovatno ništa novo neće biti dogovoreno kada je riječ o 14 prioriteta.

Karoline Edštadler, ministarka za Evropsku uniju i ustavna pitanja Austrije, rekla je nakon sastanka sa Josipom Brkićem, zamjenikom ministra spoljnih poslova BiH, da je izvještaj Evropske komisije o proširenju jedan od najboljih i da su u njemu navedeni jasni ciljevi, a to je kako da se dođe do sljedeće faze, odnosno otvaranja pregovora o članstvu.

“Na evropskom nivou predstoje jako važna savjetovanja. Evropski ministri i ministarke koje ja zastupam u Briselu pripremiće zaključke za šefove država i vlada i tu ćemo se savjetovati o daljem postupanju u kontekstu pristupnih pregovora sa BiH, ali i sa Ukrajinom i Moldavijom. Sada je trenutak u kojem je ključno da BiH još jednom dokaže da želi da ispuni reforme, da će kontinuirano nastaviti reformske aktivnosti kako bi postigla zacrtane ciljeve”, kazala je Edštadlerova.

Ona je navela da se na nivou EU proširila podrška proširenju, te da je važno da se “suverenitet i teritorijalni integritet i ustavni poredak u BiH zadrži”, ali da tempo reformi određuje sama BiH.

Related Topics:

Politika

BEOGRAD UPUTIO PROTESTNU NOTU SARAJEVU zbog Konakovićevih izjava (VIDEO)

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je Beograd uputio protestnu notu Sarajevu zbog izjave ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića i poručio da je ozbiljan trenutak da se EU pozabavi tim pitanjem.

– Mislim da je ovo ozbiljan trenutak da EU razmotri svoje postavljanje prema ovakvim pokušajima da se potkopa dijalog u našem regionu i da se potkopaju nacionalni i međuetnički odnosi – rekao je Đurić.

On je dodao da je Konakovićeva izjava da neće uputiti izvinjenje građanima Srbije zbog sramnog skandiranja u Sarajevu na košarkaškoj utakmici reprezentacija Srbije i BiH nezamisliva u političkom, ljudskom i profesionalnom smislu.

Đurić je naglasio da nikada neće odgovarati u istom kapacitetu i istom mjerom zato što ima ogromno poštovanje i osjećaj odgovornosti prema građanima druge nacionalnosti, kako u Srbiji, tako i u BiH.

– Mislim da cijeli svijet danas treba da vidi da je politika Konakovića politika povratka u prošlost, politika produbljivanja podjela, uvreda cijele zemlje i cijelog jednog naroda – rekao je Đurić.

Prema njegovim riječima, to što Konaković, ne samo da nije osudio uvredljivo skandiranje na račun Srbije i srpskog naroda, nego tvrdi da su oni koji su to činili bili u pravu, postavlja pitanje kako će uopšte da se razgovara u budućnosti.

Đurić je naveo da je njegova odgovornost da uvijek bude spreman na razgovor, ali da neko treba da kaže kako može sa ovakvim pristupom da se ide naprijed.

– To je, prije svega, pitanje za EU, pošto je dosta bilo tetošenja, ljudi koji na sastancima u Briselu glume građaniste i tolerantne ljude, a onda u praksi rade sve da posvađaju narod, posiju mržnju – rekao je Đurić.

On je poručio da nikada neće biti prihvatljivo ni vrijeđanje predsjednika Srbije, ni države Srbije ni srpskog naroda.

 

 

– Nikada nećemo da se služimo tim metodama i odgovaramo istom mjerom, a vi ako hoćete svojoj zemlji stabilnost morate da se ponašate mnogo, mnogo drugačije – poručio je Đurić.

Nastavi čitati

Politika

PROŠLI IZBORI oglasio se Petrović “Moraćemo da POVEĆAMO CIJENU STRUJE”

“Vlada Republike Srpske spremna je da ukoliko RiTE Ugljevik i MH Elektroprivreda Republike Srpske ne budu u stanju da isplate zateznu kamatu “Elektrogospodarstvu Slovenije”, da preuzme obaveze na sebe i taj dug izmiri slovenačkoj strani.” Rekao je to Petar Đokić, minsitar energetike i rudarstva nakon sjednice Vlade Republike Srpske na kojoj je bilo riječi o stanju u RiTE Ugljevik.

On je dodao da još ranije dogovoreno da se Slovencima plati 67 miliona evra glavnice duga i 65 miliona evra odštete za neisporučenu električnu energiju.

Đokić je rekao da je ostalo neriješeno još 67 milinoa evra po osnovu kamata i da su Slovenci pristali da otpišu 30 miliona KM.

“Tek poslije ove sjednice treba da nastavimo razgovore sa slovenačkom stranom i vidimo da li bi to za njih bilo prihvatljivo”, rekao je Đokić.

On je rekao da se nakon zaključenja sporazuma po osnovu kamata stvaraju uslovi da se trajno prekine sa arbitražama u vezi” Elektrogospodarstva iz Slovenije” i Elektropvirede Republike Srpske, odnonsno RiTE Ugljevik.

Naglasio je da je aktivan još jedan spor u Vašingtonu od 629 miliona evra i da tu nisu tuženi ni Republika Srpska ni Elektropirvreda ni RiTE Ugljevik, već BiH i da se još ranije vodio spor u Beogradu po tom pitanju težak 770 miliona evra.

Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske je naveo da je Elektroprivreda već isplatila Slovencima 20 miliona evra na ime duga, tj. sporazuma koji su potpisani.

Petrović je rekao da je cilj da RiTE Ugljevik funkcioniše, da će biti očišćeni arbitražni procesi, ali da ostaje obaveza da se jedna trećina energije mora isporučivati Sloveniji.

Petrović je naveo da je cijena te isporuke nepovoljnija u odnosu na cijenu isporuke ERS-u, odnosno 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra.

“To nije dovoljno za normalno funkcionisanje RiTE i zato ćemo bar mi, kao matično preduzeće koje otkupljuje dvije trećine električne energije, morati da povećamo cijenu”, rekao je Petrović.

Petrović je dodao da se već sutra očekuje povratak RiTE “Ugljevik” na mrežu, a koji je bio pet dana van pogona.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

SDS: I CIK se uvjerio u NEREGULARNOSTt održanih izbora

Centralna izborna komisija je slučajnom kontrolom utvrdila da je na biračkom mjestu Tabanci u Zvorniku u Centralnom biračkom spisku 504 potpisa, dok su u zapisnik unijeta 532 glasa od kojih Siniša Кaran ima fantastičnih 415 glasova. Dakle, kroz zapisnik su samo na jednom mjestu ukrali 28 glasova, a sigurni smo da bi grafološka analiza utvrdila da je na tom mjestu i mnogo lažnih potpisa i da nisu glasala 504 birača. Takvih je 112 od 2.164 biračka mjesta u Republici Srpskoj” Ovo je saopštila Aleksandra Pandurević iz SDS.

Analizom je dalje utvrđeno da, kada se izuzmu ta sumnjiva biračka mjesta, profesor Branko Blanuša ima 204.344 glasa (50,04%), dok Siniša Кaran ima 198.191 glas (48,53%) .

U Tabancima je, navodi Pandurevićeva, izlaznost birača bila nevjerovatnih 66,67%, od čega je Кaran osvojio čak 78,01%. ”U Zvorniku je 38 biračkih mjesta na kojima je izlaznost značajno odudara od gradskog prosjeka, i gdje Кaranovi procenti idu čak do 97% i potpuno odudaraju od procenata glasova koje je osvojio na ostalim biračkim mjestima u Zvorniku. Takođe, identifikovali smo identičnu situaciju u Doboju na 36 biračkih mjesta, u Laktašima na 29 biračkih mjesta, Bratuncu pet i na jednom mjestu u Višegradu”, kaže ona.

Na ukupno 70 biračkih mjesta u Zvorniku, Doboju i Laktašima, Кaran ima 2.881 glas više nego Milorad Dodik, što je čista naučna fantastika, tvrdi ona i dodaje:

”U ostalim gradovima u Republici Srpskoj postoji dvadesetak biračkih mjesta gdje Кaran ima više glasova nego Dodik. Riječ o biračkim mjestima gdje je npr. Dodik imao jedan glas, a Кaran sada ima pet ili je u par slučajeva značajno povećan broj birača na tom biračkom mjestu. Izlaznost na tim biračkim mjestima nije povećana u odnosu na prosječnu, i Кaran nema naglih skokova, te na najvećem broju njih je imao manje glasova od profesora Blanuše. Ako na 663.381 birača u ostalim gradovima u Republici Srpskoj (Banja Luka, Bijeljina, Prijedor, Istočno Sarajevo, Mrkonjić Grad, Prnjavor i Trebinje) imamo 20 takvih biračkih mjesta, onda na 77.808 birača u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu ne može biti više od pet takvih biračkih mjesta, a ima ih 70. Matematika i matematička logika kažu – krađa”. Centralna izborna komisija, ističe ona, ima zakonsku obavezu da zaštiti transparentnost i zakonitost izbornog procesa.

”S obzirom na to da 112 biračkih mjesta koje smo identifikovali utiču na konačan izborni rezultat, CIК ima obavezu da prekontroliše svako od tih mjesta, uključujući i grafološku analizu. Bez borbe im nećemo dozvoliti da ukradu volju naroda kako bi onda krali milione. Očekujemo od CIК-a da svoj posao radi u skladu sa zakonom, a ako bude trebalo tjeraćemo se i sa CIК-om”, saopštila je Pandurevićeva.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno