Connect with us

Politika

BiH NE RADI NIŠTA! Datum za pregovore moguć zbog interesa EU

Iako je Evropska komisija početkom novembra preporučila otvaranje pregovora sa BiH, uz uslov sprovođenja reformi, do danas na tom pitanju u BiH nije urađeno ništa, a s obzirom na to da ulazimo u izbornu godinu, gotovo je sigurno da će evropske integracije biti u drugom planu, što opet ne mora da znači da će BiH u martu ostati bez datuma za početak pregovora jer će EU gledati prije svega svoj interes.

“Da je do nas i političara u BiH, te reforme ne bi dočekali ni naši praunuci, a ovako je realno očekivati da se zbog samog postupka širenja, i geopolitičkih dešavanja, evropskih, a samim tim i američkih interesa, da bi EU mogla da nas ‘proguta'”, rekao je Nebojša Tojagić, analitičar, dodajući da su u BiH sljedeće godine izbori i da tema sasvim sigurno neće biti EU i integracije.

Kao i u BiH, izbori će biti održani i u samoj Evropskoj uniji i to za Evropski parlament, tako da će fokus administracije u Briselu, sasvim sigurno, biti na tome, a ne na proširenju.

Inače, Evropska komisija u svom godišnjem izvještaju početkom novembra poručila je da će, kada ocijeni da je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a posebno da je ispunila ključne prioritete, preporučiti otvaranje pregovora o pristupanju EU. Rok koji je na neki način postavljen pred BiH je mart naredne godine, a Evropska komisija će se fokusirati na implementaciju 14 ključnih prioriteta BiH.

“SNSD je postavio neke svoje uslove, traži da se u paketu rješavaju zakon o sudovima i zakon o sprečavanju pranja novca. Uz zakon o sprečavanju sukoba interesa, smatram da bi to bio dovoljan iskorak koji bi nam omogućio da dobijemo odluku Evropske komisije o otvaranju pregovora. Imamo situaciju da u ovoj varijanti sada mi blokiramo. Zavisi iz kojeg ugla gledate. Nije iscurilo vrijeme za dogovor koji bi nam osigurao pozitivan odgovor iz Brisela. Ako bismo to napravili što prije, vjerujem da bi se u ovoj godini otvorila vrata za pregovore. Ako ne, mi ćemo i dalje nastaviti da radimo, do marta bi se to moglo. Imamo zaista prijatelje u EU koji se bore kao da se radi o njima samima”, rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

Podsjećanja radi, BiH je prije više od tri godine dobila 14 prioriteta koje treba da riješi kako bi napredovala na putu u EU, ali do prije nekoliko mjeseci ništa nije radila na tom pitanju. I pored toga, krajem prošle godine dobila je status kandidata za članstvo u EU, što potvrđuje izjavu Tojagića da EU odluke o proširenju donosi zbog geopolitičkih interesa.

U ovoj godini BiH je uspjela da usvoji pet zakona koji se odnose na 14 prioriteta, što je bilo dovoljno da dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije nedavno u Briselu. O putu BiH ka EU biće govora i na predstojećem sastanku koji će okupiti lidere vladajućih stranaka u Briselu, ali do tada vjerovatno ništa novo neće biti dogovoreno kada je riječ o 14 prioriteta.

Karoline Edštadler, ministarka za Evropsku uniju i ustavna pitanja Austrije, rekla je nakon sastanka sa Josipom Brkićem, zamjenikom ministra spoljnih poslova BiH, da je izvještaj Evropske komisije o proširenju jedan od najboljih i da su u njemu navedeni jasni ciljevi, a to je kako da se dođe do sljedeće faze, odnosno otvaranja pregovora o članstvu.

“Na evropskom nivou predstoje jako važna savjetovanja. Evropski ministri i ministarke koje ja zastupam u Briselu pripremiće zaključke za šefove država i vlada i tu ćemo se savjetovati o daljem postupanju u kontekstu pristupnih pregovora sa BiH, ali i sa Ukrajinom i Moldavijom. Sada je trenutak u kojem je ključno da BiH još jednom dokaže da želi da ispuni reforme, da će kontinuirano nastaviti reformske aktivnosti kako bi postigla zacrtane ciljeve”, kazala je Edštadlerova.

Ona je navela da se na nivou EU proširila podrška proširenju, te da je važno da se “suverenitet i teritorijalni integritet i ustavni poredak u BiH zadrži”, ali da tempo reformi određuje sama BiH.

Politika

ZAKON TRAŽI TRANSPARENTNOST, BUDŽET NUDI MAGLU! Režim opet poseže u džep građana, pod krinkom “stručnih usluga”!

Narodna skupština Republike Srpske u srijedu 26.11. ove godine održaće posebnu sjednicu, na čijem dnevnom redu je drugi rebalans budžeta za 2025. godinu.

U okviru tog rebalansa ima jedna budžetska stavka koja je naročito važna, jer pokazuje kako vladajući režim u višemilionskim iznosima troši novac za svoje interese, a ne u interesu naroda i Republike Srpske.

Da bi se razumjela ta bahatost režima koja je, suštinski gledano, kriminal (zloupotreba službenog položaja) pokriven odlukama Narodne skupštine, treba se vratiti u budžet Republike Srpske za 2025. godinu, koji je Narodna skupština usvojila krajem 2024. godine.

Tim budžetom Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju odobrena je budžetska stavka “stručne usluge” u iznosu od 2.150.000 KM. Ono što odmah pada u oči je što je toliki novac građana namijenjen da se potroši za krajnje neodređen pojam “stručne usluge”, koji ne znači ništa, jer se ne zna šta su stručne usluge, od koga su one niti za koga.

Stoga je takvo postupanje u normiranju neustavno, protivno ustavnom principu vladavine prava, koje nema kada se ovako važno pitanje trošenja narodnog novca propisuje potpuno neodređenim pojmovima, čime se polaže temelj za kasnije brojne i raznovrsne zloupotrebe u vršenju vlasti prilikom trošenja budžetskog novca.

Nakon tako usvojenog budžeta za 2025. godinu, Narodna skupština je tokom ove godine već usvojila jedan (prvi) rebalans budžeta, kojim je navedenu budžetsku stavku Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju sa 2.150.000 KM uvećala za više od deset puta, i to na 21.683.800 KM.

Dakle, za (s)mutne “stručne usluge” režim je sebi dao toliki novac, za koji ni tim rebalansom budžeta nije propisano na koje, odnosno kakve i čije stručne usluge ga režim može trošiti.

A onda nas je nakon usvajanja tog prvog rebalansa budžeta nedavno obavijestio The New York Times kako je Vlada Republike Srpske u dužem vremenskom periodu mjesečno plaćala tristo hiljada američkih dolara lobistima povezanim sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Drugim riječima, Milorad Dodik i njegov režim suludom politikom donošenja neustavnih zakona u Narodnoj skupštini naprave problem narodu i Republici Srpskoj, a onda posljedice te sulude politike i zloupotrebe vlasti od strane Dodikovog režima bivaju plaćane narodnim parama u milionskim iznosima, i to kojekakvim lobistima kako bi oni svojim vezama omogućili da SAD ukinu sankcije Dodiku i pripadnicima njegovog režima.

Sav taj protivpravni poduhvat režim je plaćao upravo onom višemilionskom i neustavnom budžetskom stavkom Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju, pod firmom “stručnih usluga”, koja je zbog toga uvećana do vrtoglavih milionskih iznosa narodnog novca.

No, ni to nije dovoljno režimu, jer je za 26.11. ove godine zakazao još jednu posebnu sjednicu Narodne skupštine, da bi nametnuo i drugi rebalans budžeta za tekuću 2025. godinu, i u njemu povećanje navedene stavke za tzv. “stručne usluge” sa 21.683.800 KM na 42 miliona KM, kako izvještava domaći internet portal Capital u članku od 24.11. ove godine.

Očigledno je da milioni koje je ovdašnji režim već platio narodnim novcem da bi sebe, a ne Republiku Srpsku, iskupio od posljedica svoje bezglavosti, nisu bili dovoljni nego se ko zna kojim sve lobistima mora platiti još za njihove prljave “stručne usluge”.

Tako se, dakle, pljačka narodni novac iz budžeta Republike Srpske, što je teška zloupotreba vlasti aktuelnog režima.
I niko ne ustaje protiv te zloupotrebe, već se samo nijemo posmatra kako režim za lične potrebe troši narodni novac u ogromnim količinama.

Da poraz svih nas bude još snažniji, podsjetiću na ironiju sadržanu u važećem Zakonu o budžetskom sistemu Republike Srpske, čime završavam ovaj tekst.

Naime, članom 60. tog zakona je propisano da su svi budžetski korisnici dužni da transparentno troše budžetskih novac, a članom 61. tog zakona je propisano da budžetski korisnici moraju namjenski trošiti javni novac.

Međutim, kako će se budžetski novac trošiti transparentno i namjenski ako se u budžetu na neustavan način odredi da se višemilionski iznosi javnog novca troše za krajnje neodređene namjene, pod opskurnim izrazom “stručni usluge”.

Naravno da tu nema niti može biti namjenskog trošenja narodnog novca, već samo njegove zloupotrebe u privatne svrhe.
Protiv takvog neustavnog normiranja budžeta, upotrebom krajnje neodređene odredbe “stručne usluge” koja je antipod pravnoj sigurnosti i vladavini prava, Ustavni sud Republike Srpske nikada nije pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti. Niti će, iako ima pravo na to.

A to što ministar finansija Republike Srpske (aktuelna Zora Vidović) po članu 61. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske treba da donese rješenje o inspekcijskoj kontroli NAMJENSKOG korištenja sredstava budžetskih korisnika, je prava ironija.

Jer sve će se u toj kontroli pokriti izrazom “stručne usluge”, pošto taj izraz nije poništio Ustavni sud, niti će, tako da će pod njega budžetski inspektor po nalogu ministra finansija podvesti antinarodno trošenje javnog novca za potrebe režima, s tim što po žalbi (koju može izjaviti samo budžetski korisnik koji je predmet kontrole) protiv rješenja inspektora odlučuje ministar finansija, a Zora Vidović sigurno neće uvažiti žalbu u kojoj bi se budžetski korisnik odvažio da napiše da budžetom Republike nije propisano, kao što nije, da je javnim novcem dozvoljeno plaćanje lobiranja za Milorada Dodika i SAD. Zora bi sasvim izvjesno u tom slučaju sav narodni novac potrošen u te svrhe podvela pod “stručne usluge”.

Eto, tako se odrađuje posao za aktuelni autokratski režim u Republici Srpskoj.

Piše: prof. dr Milan Blagojević

BN TV

Nastavi čitati

Politika

KARAN SLAVIO PRERANO? Stižu glasovi iz inostranstva koji bi mogli sve okrenuti!

Na u nedjelju održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, pravo glasa, kao što je poznato imalo je ukupno 1.264.364 birača.

Od toga broja, njih 20.269 mogli su glasati putem pošte i to su glasači koji žive van BiH, a od kojih se 258 prijavilo da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu.

S obzirom na to da je CIK BiH glasačima koji glasaju putem pošte, glasačke pakete uputio ranije, do subote, 22. novembra, u poštanski pretinac CIK-a pristigao je 3.191 glasački paket iz inostranstva. Od toga je 1.031 glasački paket stigao s obavijesti da je neuručen.

To znači da je ispunjene glasačke listiće CIK-u iz inostranstva vratilo 2.160 glasača.

CIK BiH će glasačke listiće za glasanje putem pošte primati pet dana nakon održavanja izbora s tim da datum na kovertama kada su poslate mora biti sa žigom na kojem je najkasnije dan održavanja izbora, odnosno 23. novembar.

Glasovi pristigli putem pošte brojaće se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu i prvo brojanje, kako je rečeno Raportu počet će u srijedu, 26. novembra.

Takođe, u Glavnom centru za brojanje biće prije tih glasova prebrojani i glasovi na nepotvrđenim glasačkim listićima, zatim glasački listići birača koji su glasali u odsustvu, te listići onih glasača koji su glasali putem mobilnog tima.

Inače, na svakim izborima u BiH, određen broj birača ima pravo glasati putem pošte ako ispuni propisane procedure. Godinama je interes za glasanje putem pošte daleko manji od broja birača koji na to imaju pravo ili se registruju za izbore.

No, s obzirom na još uvijek neizbrojane glasačke listiće kojih je nekoliko hiljada, te imajući u vidu da je razlika između kandidata Siniše Karana i Branka Blanuše za predsjednika RS oko deset hiljada, kao i da se traži ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima, pitanje je mogu li ti listići promijeniti izborni rezultat ili će Karan ostati u vodstvu i postati i zvanično predsjednik RS, piše Raport.

Nastavi čitati

Politika

“ZABRINJAVAJUĆE I OPASNO!” Radojičić o sinoćnjem napadu na Stanivukvića i mogućem haosu u 2026.!

Potpredsjednik pokreta Sigurna Srpska, Igor Radojičić, najoštrije je osudio sinoćnji napad na gradonačelnika Banjaluke i predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, poručivši da se više ne radi o izolovanom incidentu, već o obrascu ponašanja koji prijeti da postane svakodnevica u Republici Srpskoj.

– Prvo moram da kažem da sinoćnji napad predstavlja čin najveće osude. Ovo nije individualno pitanje , ovo je pitanje za čitav naš pokret, za građane Banjaluke i sve ostale građane – istakao je Radojičić.

 

Dodaje da je potpuno neprihvatljivo da bilo ko, a posebno istaknuta politička ličnost, bude fizički napadnuta zbog svojih političkih stavova. Prema njegovim riječima, ovo je još jedan u nizu napada na opozicione prvake koji, kako kaže, uglavnom nisu razjašnjeni i nisu dobili nikakav epilog.

– Ti događaji prijete da postanu matrica ponašanja u Republici Srpskoj. To nas sve zajedno treba zabrinuti – poručio je Radojičić.

Radojičić je naglasio da se napad dogodio odmah nakon završetka jedne izborne kampanje, dok ulazimo u novu.

– Zabrinjavajući je izlazak iz jedne kampanje, a još više zabrinjavajući ulazak u novu, jer smo za jedanaest mjeseci u opštim izborima. Ako je ovakav početak, ne daj Bože, na šta će ličiti izbori 2026. godine – upozorio je Radojičić.

Šta je još rekao, možete da pogledate u videu koji se nalazi u okviru teksta.

Blink

Nastavi čitati

Aktuelno