Iako se posljednjih dana vrlo često moglo čuti da Bosna i Hercegovina treba, pa i mora, da dobije budžet za 2023. do kraja ove godine, u praksi je to nemoguće izvesti s obzirom na to da se procedura nalazi tek na početku.

“Ministarstvo finansija i trezora izradilo je Nacrt zakona o budžetu institucija BiH za 2023. godinu i uputilo ga Savjetu ministara na usvajanje 16. novembra”, rekli su nam prošle sedmice u Ministarstvu finansija i trezora BiH, dodajući da su oni u skladu sa zakonom uradili svoj posao.

Praktično, Bosna i Hercegovina još nema usvojen ni budžet u nacrtu i gotovo je nemoguće svu proceduru završiti do kraja godine, jer tek nakon što se usvoji u nacrtu, budžet ide pred Predsjedništvo BiH.

“Predsjedništvo BiH onda mora održati sjednicu, utvrditi Prijedlog budžeta za narednu godinu i poslati ga na usvajanje parlamentu Bosne i Hercegovine koji još nije konstituisan, odnosno nema Doma naroda. Od ukupno 15 delegata izabrano ih je samo četiri, a Federacija BiH još nije formirala ni Dom naroda Parlamenta FBiH”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Savjetu ministara BiH.

Problem predstavlja i to što Fiskalni savjet Bosne i Hercegovine još nije usvojio globalni fiskalni okvir za period 2023. do 2025. godine iako su u prethodnih nekoliko mjeseci dva puta pokušali.

Prvi put krajem jula Fiskalni savjet nije postigao dogovor o globalnom fiskalnom okviru, kao ni krajem oktobra, i kako nezvanično saznajemo problem je značajno povećanje budžeta institucija BiH.

“Radi se o povećanju od preko 200 miliona KM, Republika Srpska ne želi da pristane na to i zbog toga još nije usvojen globalni fiskalni okvir. Poslije sjednice u oktobru bilo je nekoliko poziva i pokušaja da se Fiskalni savjet BiH ponovo okupi i usvoji globalni fiskalni okvir, ali sve je završeno bez uspjeha”, ispričao je isti izvor.

Ono što je problem jeste i činjenica da su izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, kao i odlukama Savjeta ministara BiH, značajno povećana primanja zaposlenih u institucijama BiH. Primjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH počela je 1. oktobra, a odluka Savjeta ministara BiH kojom je povećana osnovica za obračun plata počela je 1. jula, i u ovoj godini Savjet ministara BiH uspio je da obezbijedi dodatna sredstva, međutim problem predstavlja naredna godina.

Prema informaciji koju je nedavno razmatrao Savjet ministara BiH, za isplatu uvećanih primanja zaposlenima u narednoj godini neophodno je obezbijediti oko 120 miliona KM, i bez usvojenog budžeta za narednu godinu to će biti jako teško.

“Ukoliko se ne osiguraju sredstva za primjenu zakonskih i podzakonskih akata u 2023. godini, a posebno uzimajući u obzir da se radi o ličnim primanjima te da su obaveze stvorene, izvjesna je mogućnost pokretanja sudskih sporova, što može imati direktnu posljedicu dodatnog izdvajanja budžetskih sredstava”, navedeno je u informaciji koju je nedavno razmatrao Savjet ministara BiH.

Kada je riječ o budžetu za narednu godinu, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, na prethodnim sjednicama Savjeta ministara BiH insistirao je da se ovaj dokument nađe na dnevnom redu, međutim nije imao podršku za to, zbog čega su same sjednice otkazivane jer ministri nisu uspjeli usvojiti ni dnevni red.

“Ministarstvo finansija i trezora BiH dostavilo je Nacrt budžeta za iduću godinu Savjetu ministara na usvajanje, a Fiskalno vijeće BiH na prethodne dvije sjednice nije usvojilo globalni fiskalni okvir jer nije bilo saglasnosti. Trudimo se da u ovim uslovima osiguramo koliko je moguće neometano funkcionisanje institucija i u prvim mjesecima naredne godine, te očekujemo brzo formiranje vlasti”, rekao je Bevanda nedavno nakon sastanka sa delegacijom MMF-a.