Ministarstvo bezbjednosti BiH je 2021. godine pripremilo Nacrt ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima i uputilo inicijativu Republici Hrvatskoj za otpočinjanje pregovora o novom dokumentu koji bi trebalo da putnicima olakša prelazak zajedničke granice između dvije države.

Ovo je odgovor Ministarstva bezbjednosti na pitanje “Nezavisnih” kada bi se moglo očekivati rješavanje pitanja graničnog prelaza na novoj brzoj cesti u izgradnji kod mosta na Savi kod Gradiške. Prema njihovim riječima, o tome kada će se otvaranje prelaza desiti odlučuje Hrvatska.

“Prema Nacrtu ugovora prelaz za međunarodni drumski robni i putnički saobraćaj bio bi i granični prelaz Gradiška – Stara Gradiška preko novog mosta na Savi. Iz Republike Hrvatske se čeka odgovor za otpočinjanje pregovora”, pojasnili su nam oni.

Podsjećanja radi, važnost otvaranja prelaza je u činjenici da nova brza cesta, koja, kako nam je potvrđeno u “Hrvatskim cestama”, treba da bude završena do kraja maja, uključujući i sam granični prelaz. Oni su nam rekli da će “Hrvatske ceste” do kraja maja završiti svoj dio posla na graničnom prelazu kada njegova izgradnja bude završena. Međutim, cesta ne može biti otvorena dok prelaz ne bude pušten u saobraćaj, a do toga ne može doći dok se Hrvatska i BiH ne dogovore o međusobnom sporazumu.

Da stvari budu komplikovanije, zategnuti su odnosi između Banjaluke i Sarajeva, što sprečava rješavanje problema ovog prelaza, kao i prelaza kod Svilaja, na novoizgrađenom mostu na koridoru 5c. S obzirom na krizu izazvanu pokušajem prekompozicije vlasti na nivou BiH i suđenjem Dodiku, pitanje je postoji li adekvatna atmosfera da se ovo pitanje riješi u samoj BiH, a kamoli na nivou dvije države.

S obzirom na to da ni u Zagrebu ne žele da preciziraju kada će prelaz biti otvoren, očigledno je da će problem morati biti riješen na nivou dvije vlasti: Vlade Republike Hrvatske i Savjeta ministara BiH, odnosno nekom vrstom diplomatske inicijative. Podsjećanja radi, i most na Savi kod Gradiške je čekao gotovo deset godina da krene izgradnja, koja je riješena tek kada su Milorad Dodik, tadašnji član Predsjedništva BiH, i predstavnici hrvatske vlasti postigli dogovor da Republika Srpska iskoristi svoj uticaj i odblokira izgradnju Pelješkog mosta, koji su blokirale stranke u Sarajevu, kao razlog navodeći nepoštovanje gabarita mosta, odnosno potencijalne opasnosti da u Neum neće moći ulaziti brodovi velike tonaže. Tek kada je Narodna skupština RS spriječila odluku Predsjedništva BiH o blokadi Pelješkog mosta, Hrvatska je ubrzala radove na brzoj cesti kod Gradiške. Inače, ova cesta nije bitna samo za Banjaluku, već i za centralnu Bosnu, jer je planirano da konačna saobraćajnica ide od Viteza preko Banjaluke do Virovitice, odnosno granice Mađarske i Hrvatske.

S obzirom na to da ni u Sarajevu ni u Zagrebu niko ne želi više govoriti o ovoj temi moguće je očekivati da granični prelaz, odnosno otvaranje brze ceste, bude čekalo sličnu vrstu diplomatskog dogovora. Na primjer, predmet razgovora bi moglo biti odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, iako Hrvatska, pravno gledano, ne mora čekati na odluku BiH. Druga opcija bi mogle biti ustavne promjene i rješenje problema izbora člana Predsjedništva BiH koji bi predstavljao Hrvate, s obzirom na to da je to pitanje za koje je Hrvatska zainteresovana, a Sarajevo blokira.

Prilikom nedavne studijske posjete Zagrebu u organizaciji Direkcije za evropske integracije BiH i Ministarstva spoljnih poslova Hrvatske, predstavnik Granične policije Hrvatske nam je nezvanično rekao da očekuje da prelaz bude otvoren tokom 2025. godine, ali zvanične potvrde zasad nema.