Connect with us

Društvo

BIH ZA KAŠNJENJE KRIVI HRVATSKU! Brza cesta kod Gradiške završena, ali granica ostaje zatvorena!

Ministarstvo bezbjednosti BiH je 2021. godine pripremilo Nacrt ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima i uputilo inicijativu Republici Hrvatskoj za otpočinjanje pregovora o novom dokumentu koji bi trebalo da putnicima olakša prelazak zajedničke granice između dvije države.

Ovo je odgovor Ministarstva bezbjednosti na pitanje “Nezavisnih” kada bi se moglo očekivati rješavanje pitanja graničnog prelaza na novoj brzoj cesti u izgradnji kod mosta na Savi kod Gradiške. Prema njihovim riječima, o tome kada će se otvaranje prelaza desiti odlučuje Hrvatska.

“Prema Nacrtu ugovora prelaz za međunarodni drumski robni i putnički saobraćaj bio bi i granični prelaz Gradiška – Stara Gradiška preko novog mosta na Savi. Iz Republike Hrvatske se čeka odgovor za otpočinjanje pregovora”, pojasnili su nam oni.

Podsjećanja radi, važnost otvaranja prelaza je u činjenici da nova brza cesta, koja, kako nam je potvrđeno u “Hrvatskim cestama”, treba da bude završena do kraja maja, uključujući i sam granični prelaz. Oni su nam rekli da će “Hrvatske ceste” do kraja maja završiti svoj dio posla na graničnom prelazu kada njegova izgradnja bude završena. Međutim, cesta ne može biti otvorena dok prelaz ne bude pušten u saobraćaj, a do toga ne može doći dok se Hrvatska i BiH ne dogovore o međusobnom sporazumu.

Da stvari budu komplikovanije, zategnuti su odnosi između Banjaluke i Sarajeva, što sprečava rješavanje problema ovog prelaza, kao i prelaza kod Svilaja, na novoizgrađenom mostu na koridoru 5c. S obzirom na krizu izazvanu pokušajem prekompozicije vlasti na nivou BiH i suđenjem Dodiku, pitanje je postoji li adekvatna atmosfera da se ovo pitanje riješi u samoj BiH, a kamoli na nivou dvije države.

S obzirom na to da ni u Zagrebu ne žele da preciziraju kada će prelaz biti otvoren, očigledno je da će problem morati biti riješen na nivou dvije vlasti: Vlade Republike Hrvatske i Savjeta ministara BiH, odnosno nekom vrstom diplomatske inicijative. Podsjećanja radi, i most na Savi kod Gradiške je čekao gotovo deset godina da krene izgradnja, koja je riješena tek kada su Milorad Dodik, tadašnji član Predsjedništva BiH, i predstavnici hrvatske vlasti postigli dogovor da Republika Srpska iskoristi svoj uticaj i odblokira izgradnju Pelješkog mosta, koji su blokirale stranke u Sarajevu, kao razlog navodeći nepoštovanje gabarita mosta, odnosno potencijalne opasnosti da u Neum neće moći ulaziti brodovi velike tonaže. Tek kada je Narodna skupština RS spriječila odluku Predsjedništva BiH o blokadi Pelješkog mosta, Hrvatska je ubrzala radove na brzoj cesti kod Gradiške. Inače, ova cesta nije bitna samo za Banjaluku, već i za centralnu Bosnu, jer je planirano da konačna saobraćajnica ide od Viteza preko Banjaluke do Virovitice, odnosno granice Mađarske i Hrvatske.

S obzirom na to da ni u Sarajevu ni u Zagrebu niko ne želi više govoriti o ovoj temi moguće je očekivati da granični prelaz, odnosno otvaranje brze ceste, bude čekalo sličnu vrstu diplomatskog dogovora. Na primjer, predmet razgovora bi moglo biti odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, iako Hrvatska, pravno gledano, ne mora čekati na odluku BiH. Druga opcija bi mogle biti ustavne promjene i rješenje problema izbora člana Predsjedništva BiH koji bi predstavljao Hrvate, s obzirom na to da je to pitanje za koje je Hrvatska zainteresovana, a Sarajevo blokira.

Prilikom nedavne studijske posjete Zagrebu u organizaciji Direkcije za evropske integracije BiH i Ministarstva spoljnih poslova Hrvatske, predstavnik Granične policije Hrvatske nam je nezvanično rekao da očekuje da prelaz bude otvoren tokom 2025. godine, ali zvanične potvrde zasad nema.

Društvo

VELIKI POSAO ČEKA FBIH: Deponije moraju da se modernizuju ili zatvore

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.

Federalno ministarstvo okoline i turizma donijelo je novi Pravilnik o uslovima za odlaganje otpada na deponije, koji predstavlja značajan korak ka usklađivanju domaće legislative sa standardima Evropske unije.

Pravilnik detaljno reguliše ne samo tehničke i proceduralne zahtjeve za odlaganje otpada, već i uslove za rad i zatvaranje deponija širom Federacije Bosne i Hercegovine.

Jedna od ključnih novina je jasno razvrstavanje deponija u tri kategorije: za opasni, neopasni i inertni otpad. Za svaku od ovih kategorija propisani su različiti tehnički standardi, kriterijumi za prihvat otpada i operativni zahtjevi.

Dodatno, pravilnik uvodi i potkategorije unutar deponija za neopasni otpad, uzimajući u obzir različit sadržaj organske i anorganske materije.

U fokusu je i stroža kontrola prihvata otpada. Svaki otpad mora da prođe osnovnu kategorizaciju, uzorkovanje i hemijsku analizu prije odlaganja, osim u izuzetno definisanim slučajevima za male količine otpada. Zabranjeno je odlaganje čitavog niza otpada, uključujući medicinski otpad, tečne otpatke, otpadne gume, elektronski otpad, industrijske baterije i neobrađena vozila. Ovim se želi spriječiti nekontrolisano i štetno odlaganje materijala koji se mogu reciklirati ili zahtijevaju posebne tretmane.

Tehnički uslovi za rad deponija znatno su precizirani. Uvedeni su zahtjevi za geološke barijere, sisteme za prikupljanje procijednih voda i kontrolu deponijskog gasa. Pored toga, svaka deponija mora da obezbjedi tačno mjerenje količine otpada pri prijemu, kao i unos svih relevantnih podataka u informacioni sistem za upravljanje otpadom, čime se osigurava veća transparentnost i nadzor.

Da li deponije nastavljaju sa radom ili se zatvaraju?
Postojeće neuređene deponije dobile su rok od godinu dana da prijave svoju namjeru – hoće li nastaviti s radom i prilagoditi se novim uslovima, ili će biti zatvorene. Za one koje nastave s radom, obavezan je plan prilagođavanja, koji mora da bude sproveden u periodu od deset godina, uz obavezu nabavljanja nove dozvole i eventualno dozvole koja se tiče zaštite životne sredine. U slučaju zatvaranja, propisana je detaljna procedura sanacije lokacije, s jasno definisanim mjerama za sprečavanje uticaja na okolinu.

Pravilnik takođe precizira postupak dobijanja dozvole za upravljanje deponijom. Pravna lica koja žele da upravljaju deponijama moraju podnijeti zahtjev kantonalnim organima, uz elaborat o upravljanju otpadom, prostorno-plansku dokumentaciju, dokaz o vlasništvu i druge propisane priloge. Sam rad deponije ne može početi bez dozvole, a propisana je i obaveza imenovanja odgovornih osoba koje nadgledaju prijem i kontrolu otpada na terenu.

Važna komponenta pravilnika odnosi se na obaveze nakon zatvaranja deponije. Rukovodioci deponija dužni su da osiguraju nadzor, održavanje i kontrolu lokacije najmanje 30 godina nakon zatvaranja, kako bi se spriječili potencijalni negativni uticaji na zdravlje ljudi i okolinu. U slučaju da pravno lice prestane s radom, nadzor nad zatvorenom deponijom prelazi na lokalnu samoupravu.

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Društvo

Bomba ispred kafića u Zvorniku aktivirana daljinskim upravljačem: OSUMNJIČENI U BJEKSTVU

Zvornička policija traga za A.M. zbog sumnje da je bacio eksplozivnu napravu na kafić u Zvorniku, zbog čega su ranije uhapšeni S.R. iz Zvornika i M.S. iz Bijeljine.

Bomba je daljinskim upravljačem aktivirana 3. jula ove godine iza ponoći. Srećom tom prilikom niko nije povrijeđen, a u eksploziji je oštećen kafić, butik i dva vozila.

Nakon hapšenja Osnovni sud u Zvorniku je odbio da odredi pritvor S.R. i M.S, te im je izrekao mjere zabrane.

Inače, S.R. je osumnjičen da je napravio eksplozivnu napravu koja je bačena na kafić. Bombu je predao A.M. i M.S. koji su se sutradan dovezli pred kafić gdje su bombu aktivirali daljinskim upravljačem.

”Osumnjičeni A.M. i M.S. su se 2. jula dovezli do kuće S.R. u kojoj je on napravio eksplozivnu napravu koju je dao A.M. i poučio ga na koji način će je aktivirati”, saopštilo je Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini.

Nakon toga su, kako navodi tužilaštvo, zajedno otišli do objekta u Zvorniku kako bi S.R. pokazao A.M. lokaciju na kojoj se objekat nalazi.

”Sutradan, M.S. i A.M. su došli u blizinu objekta i iz vozila u pokretu A.M. je sa mjesta suvozača bacio neopoznatu eksplozivnu napravu prema objektu, koju je potom aktivirao daljinskim upravljačem. Usljed eksplozije došlo je do oštećenja više objekata i vozila u blizini”, navodi OJT Bijeljina.

Pojašnjavaju da je, nakon odbijanja prijedloga za pritvor, sud osumnjičenima S.R. i M.S. odredio mjere zabrane napuštanja boravka, oduzimanja putnih isprava, korištenja lične karte za prelazak granice, kao i mjeru zabrane sastajanja i komuniciranja sa ostalim osumnjičenima, prenosi ATV.

Inače, obojica su osunjičeni da su počinili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i oštećenje tuđe stvari, dok se S.R. na teret stavljaju i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.

Nastavi čitati

Društvo

MALO PROMJENE Danas sunčano i do 37 stepeni, pljuskovi i grmljavina ponegdje, stiže razvedravanje popodne!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru se u prvom dijelu dana očekuju padavine.

Ponegdje će biti jači pljuskovi sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne se na sjeveru očekuje prestanak padavina uz razvedravanje, dok će se od jugozapada ka istoku javiti lokalni razvoji oblačnosti koji će ponegdje donijeti kišu i pljuskove praćene grmljavinom.

Јutarnja temperatura vazduha od 13 u višim predjelima i na istoku do 23 na jugu, a dnevna od 30 na sjeveru do 37 na jugoistoku, u višim predjelima u Krajini od 25 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno pojačan, uglavnom sjevernih smjerova, u Hercegovini južnih.

U Republici Srpskoj i FBiH preovladava sunčano vrijeme uz malu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno