Connect with us

Društvo

BIZNIS IZA REŠETAKA Osuđenici u zatvoru izrađuju od školskog namještaja do traktorskih prikolica

U srpskim zatvorima izrađuju i opremu za dječje parkove, školski namještaj, traktorske prikolice, a obučavaju se i za keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača.

Kupili ste ovih dana jagode u prodavnici, a onda ste pogledali deklaraciju na kutiji i iznenadilo vas je to što piše da su ih uzgojili osuđenici u zatvoru Smederevo. Ne bi trebalo, jer po zatvorskim ustanovama u Srbiji oni mnogo toga proizvode što se koristi svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni.

Resocijalizacija zatvorenika kroz rad – tako bi u najkraćem mogao da se opiše proces u kojem osuđenici tokom izdržavanja zatvorske kazne pronalaze novi smisao života, preispituju svoje mogućnosti i trude se da se pripreme da se po izlasku na slobodu u potpunosti uklope u društvo, ostavljajući iza sebe sve ono loše što ih je dovelo iza rešetaka.

U krojačkoj radionici osuđenici šiju školske rančeve, putne torbe, futrole za lovačke puške i ribolovački pribor (štapove), transportne vreće, ženske sportske torbe.

Takođe se u ovom zavodu izrađuju koverte, kao i ukrasne kutije za nakit.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) navode da su njihovi proizvodi, svojom cijenom i kvalitetom, pridobili veliki broj kupaca. Zavod se često nalazi u situaciji da ne može da podmiri potražnju klijenata.

Azil u Sremskoj Mitrovici
Uzgajivači i dreseri pasa

UIKS je pokrenuo projekat resocijalizacije osuđenih osoba kroz obuku pasa lutalica u zavodu u Sremskoj Mitrovici od 2018. Ponosno ističu da je ovo prvi projekat u kome, u sklopu obuke pasa, postoji takođe i azil za pse, i po tome je zatvor u Mitrovici jedinstven u Evropi. Za godinu i po dana obuku je prošlo oko 80 osuđenika, koji dobijaju sertifikate za rad u uzgajivačnicima pasa, kao dreseri pasa, i u zoo-vrtovima.

– Radno je angažovano više od 50 odsto osuđenih osoba. Rad je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i osuđenici za to dobijaju naknadu (platu) u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. U nekim situacijama je novac koji zarade i jedini izvor prihoda za njihove porodice. Nisu rijetki slučajevi da nam se bivši osuđenici jave i pohvale da su počeli da rade upravo poslove koje su naučili tokom izdržavanja kazne, a to su najčešće varioci, fasaderi, pekari, ili se bave uzgojem povrća u plastenicima i u taj posao uključuju i druge članove svoje porodice – navode iz UIKS za Kurir.

Ekonomija OZ Smederevo
Zatvorske jagode u supermarketima

Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji.

Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dvije komore za povrće, kapaciteta od po osam tona. Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji.

Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk… Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj mjeri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dodaju da se u zavodima osuđenici obučavaju za varioca, bravara, stolara, za rad u sito-štampi, koja je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, na listi deficitarnih zanimanja, keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača, hidroizolatera, štampara na tekstilu, limara, armirača, zatim imaju obuku za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalostrugarskim mašinama. Ističu, međutim, da se tokom boravka u zatvorima osuđenici mogu obučiti i za programera.

KPZ Sremska Mitrovica
– Dobro opremljena štamparija upošljava do 50 osuđenih osoba, koji prave sve vrste obrazaca, blokovsku robu, fascikle, kese i ostalu papirnu konfekciju koju koriste i sudovi u Srbiji, Ministarstvo pravde i drugi državni organi.

– Izlivaju betonske ploče debljine šest centimetara za izradu pešačkih zona.

– U drvnom pogonu proizvode standardne košnice, piknik garniture, režiserske stolice…

– Na oko 700 hektara obradive zemlje gaje pšenicu, kukuruz, soju, lucerku, suncokret, ovas, povrće i voće.

– Zatvorenici prije samog rada prolaze obuku i stiču neophodno iskustvo, nakon čega dobijaju verifikovan sertifikat i bolji tretman u periodu izdržavanja kazne – navode iz UIKS i izdvajaju neke od djelatnosti po kojima su poznati zatvori u Srbiji.

KPZ za maloletnike Valjevo
– U pogonu za proizvodnju ALU i PVC stolarije prave prozore i vrata za potrebe drugih zavoda u sistemu izvršenja krivičnih sankcija. KPZ za žene u Požarevcu

– U krojačkoj radionici šiju posteljinu, peškire, radna odjela, donji veš, stolnjake, zavjese, sobne papuče, tekstilne igračke i slično.

– Radi se i uslužno šivenje, prema zahtjevima kupaca.

Tako u zatvoru u Sremskoj Mitrovici osuđenici proizvode drljače i voćarske prikolice, uključujući i čuvenu prikolicu “dubrava” od četiri, pet, osam i 10 tona. Pogon za krojenje i šivenje je posebno dobio na značaju kada je izbila pandemija koronavirusa, pa su tamo dnevno šili čak 4.000 zaštitnih maski za lice za druga osuđena lica i zaposlene u svim kazneno-popravnim ustanovama u Srbiji. U pogonu se šiju i posteljine, asortiman za hotele, zaštitna radna odela, uniforme za zaposlene u zdravstvu.

Ekonomija OZ Smederevo: Zatvorske jagode u supermarketima
Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji. Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dve komore za povrće, kapaciteta od po osam tona.

Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji. Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk…

Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj meri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dok se u KPZ Požarevac – Zabela uveliko proizvodi školski namještaj, poput klupa, katedri, kompjuterskih stolova, stolica, klupa vezanih sjedišta, osuđenici u Nišu dali su ogroman doprinos tokom pandemije jer su odmah u martu 2020. počeli da šiju makse za lice, skafandere, kape…

KPZ Požarevac – Zabela
– U metalskom odsjeku prave krevete, kasete, dvokrilne ormane, arhivske police, nastrešnice, rešetke, kapije i ostali proizvodi od bravarije po potrebi.

– Proizvodi se i parkovski mobilijar – stubići, lanci, korpe za otpatke i parkovske klupe, kao i oprema za dječja igrališta, odnosno klackalice, ljuljaške, penjalice. KPZ Niš

– U metalsko-drvnom pogonu prave krevete, ormane, stolice, fotelje, police, stolice za hranjenje beba, drvene ograde, police za vrtiće, gravirane čuture, drvene gajbice, košnice, baštenske garniture od ratana, ležaljke od drveta, ukrasne kutije, merdevine, klupe za park, kante za smeće, fenjere, korpe za hleb, bolničke krevete, pijačne tezge sa tendom, stolice za osuđeničke sobe, bolničke kasete.

– U tekstilnom pogonu šiju se ženski mantili, medicinske uniforme, uniforme za sudsku stražu…

Okružni zatvor u Smederevu proizvodi rakiju od šljive, kajsije, jagode. U procesu pravljenja rakije osuđenici su angažovani isključivo na pomoćnim poslovima, poput branja jabuka, njihovog pranja i čišćenja, kao i drugih poslova.

Legenda o “smederevcu” Da li su ga osuđenici pravili
Jedan od najboljih šporeta na čvrsti ogrev, iliti narodski na drva, koji je ikada proizveden na prostoru bivše Jugoslavije jeste čuveni “smederevac”.

A kad je nešto dobro, onda o njemu počnu da se ispredaju razne priče, pa tako i da su ga zapravo pravili osuđenici u Okružnom zatvoru u Smederevu, a da je samo bio utisnut žig fabrike “Milan Blagojević”. Iz UIKS ističu da osuđenici nikada nisu radili u proizvodnji legendarnog šporeta.

Iz UIKS kažu da su ostvarili ogromne uštede u budžetu Srbije: Svi novi paviljoni koji se zidaju u cilju poboljšanja uslova za smještaj osuđenih osoba opremaju se namještajem, dušecima i posteljinom koju prave osuđenici u zavodima u Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Nišu, Valjevu i koji su prethodno prošli obuku za ove poslove.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! “Bućkuriš od vremena”, oblačno i toplo

Meteorolozi iz BiH najavili su za naredne dane “bućkuriš od vremena”, odnosno česte smjene toplo-hladno, a za utorak čak i snijeg, uglavnom na planini.

“Za vikend (15. i 16. novembar) umjereno do pretežno oblačno i toplo vrijeme za ovo doba godine. Uz više oblačnosti rijetko gdje može pasti i malo kiše. Vjetar slab do umjeren južni, u nedjelju lokalno jaki udari juga. Dnevna temperatura za vikend 12 do 18, lokalno do 21 °C. Jutra još uvijek većinom prohladna i hladna uz lokalno mraz i maglu”, napisali su na stranici BHMeteo.ba.

Nastavi čitati

Društvo

STIŽU PROMJENE: BiH uvodi tri nova pravila za registraciju i vozačke dozvole

Ministarstvo komunikacija i saobraćaja Bosne i Hercegovine objavilo je da uvodi tri nova pravila koja se odnose na registracije vozila, vozačke dozvole i izdavanje licenci u profesionalnom prevozu.

Prema izmjenama Pravilnika o registraciji vozila, uvodi se mogućnost redovnog i hitnog izdavanja zamjenske, tzv. treće registarske tablice.

Ovo omogućava prevoznicima da nastave s radom i u slučaju gubitka ili krađe tablice, bez zastoja i dodatnih troškova.

Ukida se obaveza objavljivanja gubitka ili krađe registarskih oznaka u Službenim glasnicima, čime se smanjuju troškovi i administracija. Ujedno su pojednostavljeni obrasci i komunikacija s Ministarstvom kako bi se izbjegla višestruka dopisivanja.

Izmjene u Pravilniku o vozačkoj dozvoli odnose se na profesionalne vozače kojima je izrečena zabrana upravljanja samo jednom kategorijom vozila. U takvim slučajevima izdaje se zamjenska vozačka dozvola s evidentiranom zabranom, dok se originalna dozvola ne deponuje do završetka postupka izrade nove.

Nadležni MUP određuje početak trajanja mjere zabrane, uvažavajući vrijeme potrebno za izradu dokumenta, što je važno za kompanije koje ne mogu dozvoliti da vozač bude privremeno bez dozvole. I u ovom pravilniku pojednostavljena je komunikacija prevoznika s organima nadležnim za izdavanje dokumenata.

Najveće promjene predviđene su u Pravilniku o uslovima izdavanja licenci i kvalifikacionih kartica vozača, gdje se prvi put uvodi model centara izvrsnosti. Prevoznici koji ispunjavaju uslove za Centar izvrsnosti A – najmanje 20 vozila i 10 godina posjedovanja licence – moći će unutar vlastite firme organizovati teorijsku i praktičnu obuku vozača, dok će ispite sprovoditi ovlaštene stručne institucije. Prevoznici s najmanje 10 vozila i pet godina licence dobiće status Centra izvrsnosti B, uz mogućnost organizacije dijela obuke.

Ministarstvo je potvrdilo da se priznaje kvalifikaciona kartica vozača (KOD 95) stečena u državama Evropske unije ili državama članicama Povelje kvaliteta, za preostali period važenja, čime se izbjegava ponovna obuka i polaganje ispita. U saradnji s IDDEEA-om uveden je brži sistem izdavanja kvalifikacionih kartica te unaprijeđen vizuelni i bezbjednosni standard dokumenta. Ukinuta je obaveza dostavljanja CIPS prijave i kopije vozačke dozvole, čime je skraćen postupak izdavanja.

Od 2027. godine uvodi se obavezna individualna praktična vožnja kao dio obuke, kako bi se stručno osposobili centri i institucije za potpuni prelazak na evropski model obrazovanja vozača. U slučaju gubitka ili krađe licence ili izvoda, više neće biti potrebna objava u Službenim glasnicima, već će dovoljno biti prijaviti slučaj putem službenog portala Ministarstva.

Istovremeno je završen prijedlog za pristupanje e-CMR protokolu i upućen Savjetu ministara BiH. Očekuje se da će usvajanje ove tačke omogućiti digitalizaciju međunarodnih tovarnih listova, olakšati rad prevoznicima i smanjiti količinu papirologije.

“Ovim paketom smanjujemo administrativna opterećenja, ubrzavamo procedure i usklađujemo se s evropskim standardima u profesionalnom prevozu”, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH.

Nastavi čitati

Društvo

AKO VAM BRAT IMA GARSONJERU, neće vam biti vraćen PDV za stan

Iako je nova zakonska odredba o povratu PDV-a pri kupovini prvog stana predstavljena kao olakšica za građane, njena primjena kroz pravilnik značajno sužava broj onih koji to pravo mogu ostvariti, pa tako na nju neće moći računati oni čiji, na primjer, brat ima garsonjeru.

Kako piše Gerila, u tekstu Pravilnika navodi se da pravo na povrat PDV-a ima osoba koja, u posljednjih sedam godina, nije imala stan, kuću ili apartman u svom vlasništvu – ni samostalno, ni u zajedničkom ili suvlasništvu.

Još problematičnije, ovaj kriterijum ne odnosi se samo na kupca, već i na članove njegovog porodičnog domaćinstva, u koje su sada uključeni i braća i sestre. Drugim riječima, ako vam brat ima garsonjeru, vi ne možete ostvariti pravo na povrat PDV-a pri kupovini svog prvog stana.

Transparency International BiH, koji je učestvovao u javnim konsultacijama o Nacrtu Pravilnika, upozorio je da je ovakav pristup u direktnoj suprotnosti sa samim zakonom, koji se ne poziva na prethodni period vlasništva, već se fokusira isključivo na trenutni status kupca.

Pravilnik sužava pravo
“Pravilnik sužava pravo koje je Zakon omogućio, i to kroz uslove koje Zakon ne propisuje – što je ne samo pravno sporno, već i nepravedno”, upozoravaju iz TI BiH.

Transparency International u BiH upozorava da je član 105a stav 5. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u u nesaglasnosti sa samim Zakonom, jer se njime pravo na povrat PDV-a ograničava na način koji Zakon ne poznaje.

Dok Zakon jasno kaže da “punoljetno fizičko lice – državljanin BiH sa prebivalištem u BiH – ima pravo na povrat PDV-a” prilikom kupovine prvog stambenog objekta, Pravilnik uvodi dodatne uslove, među kojima je i retroaktivno ispitivanje vlasništva u periodu od sedam (ranije deset) godina, ne samo za kupca, već i za članove njegovog domaćinstva.

Prema riječima Ene Kljajić Grgić, rukovodioca Centra za pružanje pravne pomoći u Transparency International BiH, pravo na povrat PDV-a za kupovinu prvog stambenog objekta je jasno definisano Zakonom.

Članovi domaćinstva
“Zakonom nije propisano da lice ne smije imati stan u vlasništvu u prethodnom periodu, niti se spominju površina stana, članovi domaćinstva, status prodavca ili način plaćanja. Sve to su dodatni uslovi koje je Pravilnik naknadno uveo, čime se zapravo mijenja suština prava koje garantuje Zakon. Pravilnik ne bi smio ići iznad Zakona, a ovdje je to očigledno slučaj”, navodi Kljajić Grgić.

Kako su “Nezavisne novine” ranije objavile, u procesu e-konsultacija zaprimljeno je 140 prijedloga, primjedaba i komentara na Nacrt pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost (PDV), a kojim će biti precizirana pravila koja se odnose na povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu.

“Sve pristigle primjedbe su razmatrane i sadržane u Izvještaju o sprovedenim konsultacijama koji sadrži više od 100 stranica. Pored ovih primjedaba razmatrane su i primjedbe zaprimljene od entitetskih organa koje su dostavljene prema UIO mimo platforme javnih konsultacija”, rekli su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Otežavajuće okolnosti
Podsjetimo, nakon što je prije perioda e-konsultacija objavljen nacrt pravilnika ispostavilo se da kupci prve nekretnine u Banjaluci, Sarajevu i ostalim većim gradovima neće moći da računaju na povrat kompletnog PDV-a koji su uplatili.

Naime, u tom dokumentu je navedeno da je maksimalna cijena na koju se može odobriti povrat PDV-a zapravo prosječna cijena stana sa PDV-om u BiH, koju je u zadnjem kvartalnom izvještaju objavila Agencija za statistiku BiH.

U praksi to znači da će na prosječnu cijenu uticati i cijene stanova u izrazito malim sredinama, gdje su nekretnine mnogo, pa i višestruko jeftinije nego u većim gradovima.

Ili da budemo još precizniji – prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа po metru kvadratnom u drugom kvartalu 2025. godine u BiH iznosila je 3.147 KM, a u Banjaluci 3.649 maraka.

Dakle, onome ko je u Banjaluci kupio stan u aprilu, te po svakom kvadratu platio 530,20 KM PDV-a, biće vraćeno 456,40 KM po kvadratu.

I to nije sve: nacrt pravilnika predviđa povrat PDV-a u maksimalnom iznosu od 24.557,74 KM, što znači da kupci komfornijih stanova, u većim gradovima, neće moći računati na kompletan iznos PDV-a ni po tom osnovu.

Nastavi čitati

Aktuelno