Connect with us

Društvo

BIZNIS IZA REŠETAKA Osuđenici u zatvoru izrađuju od školskog namještaja do traktorskih prikolica

U srpskim zatvorima izrađuju i opremu za dječje parkove, školski namještaj, traktorske prikolice, a obučavaju se i za keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača.

Kupili ste ovih dana jagode u prodavnici, a onda ste pogledali deklaraciju na kutiji i iznenadilo vas je to što piše da su ih uzgojili osuđenici u zatvoru Smederevo. Ne bi trebalo, jer po zatvorskim ustanovama u Srbiji oni mnogo toga proizvode što se koristi svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni.

Resocijalizacija zatvorenika kroz rad – tako bi u najkraćem mogao da se opiše proces u kojem osuđenici tokom izdržavanja zatvorske kazne pronalaze novi smisao života, preispituju svoje mogućnosti i trude se da se pripreme da se po izlasku na slobodu u potpunosti uklope u društvo, ostavljajući iza sebe sve ono loše što ih je dovelo iza rešetaka.

U krojačkoj radionici osuđenici šiju školske rančeve, putne torbe, futrole za lovačke puške i ribolovački pribor (štapove), transportne vreće, ženske sportske torbe.

Takođe se u ovom zavodu izrađuju koverte, kao i ukrasne kutije za nakit.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) navode da su njihovi proizvodi, svojom cijenom i kvalitetom, pridobili veliki broj kupaca. Zavod se često nalazi u situaciji da ne može da podmiri potražnju klijenata.

Azil u Sremskoj Mitrovici
Uzgajivači i dreseri pasa

UIKS je pokrenuo projekat resocijalizacije osuđenih osoba kroz obuku pasa lutalica u zavodu u Sremskoj Mitrovici od 2018. Ponosno ističu da je ovo prvi projekat u kome, u sklopu obuke pasa, postoji takođe i azil za pse, i po tome je zatvor u Mitrovici jedinstven u Evropi. Za godinu i po dana obuku je prošlo oko 80 osuđenika, koji dobijaju sertifikate za rad u uzgajivačnicima pasa, kao dreseri pasa, i u zoo-vrtovima.

– Radno je angažovano više od 50 odsto osuđenih osoba. Rad je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i osuđenici za to dobijaju naknadu (platu) u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. U nekim situacijama je novac koji zarade i jedini izvor prihoda za njihove porodice. Nisu rijetki slučajevi da nam se bivši osuđenici jave i pohvale da su počeli da rade upravo poslove koje su naučili tokom izdržavanja kazne, a to su najčešće varioci, fasaderi, pekari, ili se bave uzgojem povrća u plastenicima i u taj posao uključuju i druge članove svoje porodice – navode iz UIKS za Kurir.

Ekonomija OZ Smederevo
Zatvorske jagode u supermarketima

Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji.

Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dvije komore za povrće, kapaciteta od po osam tona. Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji.

Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk… Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj mjeri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dodaju da se u zavodima osuđenici obučavaju za varioca, bravara, stolara, za rad u sito-štampi, koja je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, na listi deficitarnih zanimanja, keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača, hidroizolatera, štampara na tekstilu, limara, armirača, zatim imaju obuku za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalostrugarskim mašinama. Ističu, međutim, da se tokom boravka u zatvorima osuđenici mogu obučiti i za programera.

KPZ Sremska Mitrovica
– Dobro opremljena štamparija upošljava do 50 osuđenih osoba, koji prave sve vrste obrazaca, blokovsku robu, fascikle, kese i ostalu papirnu konfekciju koju koriste i sudovi u Srbiji, Ministarstvo pravde i drugi državni organi.

– Izlivaju betonske ploče debljine šest centimetara za izradu pešačkih zona.

– U drvnom pogonu proizvode standardne košnice, piknik garniture, režiserske stolice…

– Na oko 700 hektara obradive zemlje gaje pšenicu, kukuruz, soju, lucerku, suncokret, ovas, povrće i voće.

– Zatvorenici prije samog rada prolaze obuku i stiču neophodno iskustvo, nakon čega dobijaju verifikovan sertifikat i bolji tretman u periodu izdržavanja kazne – navode iz UIKS i izdvajaju neke od djelatnosti po kojima su poznati zatvori u Srbiji.

KPZ za maloletnike Valjevo
– U pogonu za proizvodnju ALU i PVC stolarije prave prozore i vrata za potrebe drugih zavoda u sistemu izvršenja krivičnih sankcija. KPZ za žene u Požarevcu

– U krojačkoj radionici šiju posteljinu, peškire, radna odjela, donji veš, stolnjake, zavjese, sobne papuče, tekstilne igračke i slično.

– Radi se i uslužno šivenje, prema zahtjevima kupaca.

Tako u zatvoru u Sremskoj Mitrovici osuđenici proizvode drljače i voćarske prikolice, uključujući i čuvenu prikolicu “dubrava” od četiri, pet, osam i 10 tona. Pogon za krojenje i šivenje je posebno dobio na značaju kada je izbila pandemija koronavirusa, pa su tamo dnevno šili čak 4.000 zaštitnih maski za lice za druga osuđena lica i zaposlene u svim kazneno-popravnim ustanovama u Srbiji. U pogonu se šiju i posteljine, asortiman za hotele, zaštitna radna odela, uniforme za zaposlene u zdravstvu.

Ekonomija OZ Smederevo: Zatvorske jagode u supermarketima
Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji. Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dve komore za povrće, kapaciteta od po osam tona.

Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji. Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk…

Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj meri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dok se u KPZ Požarevac – Zabela uveliko proizvodi školski namještaj, poput klupa, katedri, kompjuterskih stolova, stolica, klupa vezanih sjedišta, osuđenici u Nišu dali su ogroman doprinos tokom pandemije jer su odmah u martu 2020. počeli da šiju makse za lice, skafandere, kape…

KPZ Požarevac – Zabela
– U metalskom odsjeku prave krevete, kasete, dvokrilne ormane, arhivske police, nastrešnice, rešetke, kapije i ostali proizvodi od bravarije po potrebi.

– Proizvodi se i parkovski mobilijar – stubići, lanci, korpe za otpatke i parkovske klupe, kao i oprema za dječja igrališta, odnosno klackalice, ljuljaške, penjalice. KPZ Niš

– U metalsko-drvnom pogonu prave krevete, ormane, stolice, fotelje, police, stolice za hranjenje beba, drvene ograde, police za vrtiće, gravirane čuture, drvene gajbice, košnice, baštenske garniture od ratana, ležaljke od drveta, ukrasne kutije, merdevine, klupe za park, kante za smeće, fenjere, korpe za hleb, bolničke krevete, pijačne tezge sa tendom, stolice za osuđeničke sobe, bolničke kasete.

– U tekstilnom pogonu šiju se ženski mantili, medicinske uniforme, uniforme za sudsku stražu…

Okružni zatvor u Smederevu proizvodi rakiju od šljive, kajsije, jagode. U procesu pravljenja rakije osuđenici su angažovani isključivo na pomoćnim poslovima, poput branja jabuka, njihovog pranja i čišćenja, kao i drugih poslova.

Legenda o “smederevcu” Da li su ga osuđenici pravili
Jedan od najboljih šporeta na čvrsti ogrev, iliti narodski na drva, koji je ikada proizveden na prostoru bivše Jugoslavije jeste čuveni “smederevac”.

A kad je nešto dobro, onda o njemu počnu da se ispredaju razne priče, pa tako i da su ga zapravo pravili osuđenici u Okružnom zatvoru u Smederevu, a da je samo bio utisnut žig fabrike “Milan Blagojević”. Iz UIKS ističu da osuđenici nikada nisu radili u proizvodnji legendarnog šporeta.

Iz UIKS kažu da su ostvarili ogromne uštede u budžetu Srbije: Svi novi paviljoni koji se zidaju u cilju poboljšanja uslova za smještaj osuđenih osoba opremaju se namještajem, dušecima i posteljinom koju prave osuđenici u zavodima u Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Nišu, Valjevu i koji su prethodno prošli obuku za ove poslove.

Related Topics:

Društvo

GOCI KUPUJE SVE REDOM! Pavlović kupio i imovinu „Farmlanda“

Samo nekoliko dana nakon što je kupio Fabriku duvana Banjaluka, fočanski biznismen Gordan Pavlović odnosno njegova firma „Pavgord“ kupila je i imovinu preduzeća „Farmland“ u stečaju, saznaje CAPITAL.

Imovina je danas na trećoj licitaciji prodata za 2,4 miliona KM.

„Od tog iznosa biće pokriveni troškovi stečaja, a ostalo pripada razlučnom povjeriocu „Standard prva“ iz Bijeljine“, rekao je za CAPITAL stečajni upravnik „Farmlanda“ Boro Skopljak i dodao da je na licitaciji bio lično Gordan Pavlović.

Podsjećamo, imovina „Farmlanda“, procijenjena je na 8,1 milion KM, a na prve dvije licitacije nije bilo zainteresovanih ponuđača.

Radi se o 66 parcela ukupne površine 526.717 metara kvadratnih.

Okružni privredni sud u Banjaluci otvorio je stečaj u „Farmlandu“ u oktobru 2022. godine.

Prijedlog za stečaj podnio je direktor Mladenko Topalović navodeći da je račun preduzeća blokiran još od decembra 2015. godine, da je IRB 2017. pokrenula izvršni postupak, odnosno aktivirala hipoteku te da su i radnici tužili firmu zbog neisplaćenih plata i u izvršnom postupku prodali sve pokretne stvari u vlasništvu firme.

„Nekretnine su devastirane, izvršene su provale, društvo ne posjeduje krave, niti opremu za rad“, naveo je tada u prijedlogu.

IRB je „Farmlandu“ bez finansijskog posrednika odobrila kredit od 14,8 miliona KM koji je kasnije u paketu sa ostalim nenaplativim kreditima prodala advokatu Milošu Stevanoviću, odnosno njegovoj firmi „Standard prva“ koja je sada najveći povjerilac.

Ovo je još jedna u nizu firmi od kojih će Stevanović uspjeti da naplati dio potraživanja koja IRB nije uspio.
Capital

Nastavi čitati

Društvo

SUD POVUKAO CRVENU LINIJU! Nema više ponižavanja novinara od strane funkcionera

Osnovni sud u Banjaluci potvrdio je da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, ističe advokatica Jovana Kisin Zagajac, komentarišući prvostepenu presudu ovog suda, kojom je utvrđeno da je načelnik Šipova Milan Kovač izvršio neposrednu diskriminaciju nad novinarima Alenom Beširević i Harunom Dinarevićem vrijeđajući ih i ponižavajući.

Kovač je, podsjetimo, novinare zasuo salvom uvreda, tokom kojih je psovao poput kočijaša.

“Jesi sve snimio?”
– Trebao si doći da slikaš, pa kada imaš vremena da dođeš, ti ili ta koleginica, da mi pop*** k***c. Ako ti je mrsko u kancelariji, možeš na terasi, ako je tebi mrsko, pošalji nju. A zvaću ti ovog, on ima veći k***c. Imam jednog koji je takve kao što si ti, ako hoćeš, ako si u geju. Jesi sve snimio? Hoćeš objaviti sve – naveo je 2023. godine u telefonskom razgovoru Kovač te pozvao novinara da sve objavi, što je ovaj i učinio.

Slučaj je završio na sudu, a Kisin Zagajac, koja je bila punomoćnik novinara, ističe da je ovo prva presuda u BiH kojom je sud utvrdio diskriminaciju nad novinarima, i ujedno prva presuda u kojoj je sud raspravljao o diskriminaciji zasnovanoj na pretpostavljenoj pripadnosti zaštićenoj grupi – standardu koji je odavno uspostavljen u praksi Evropskog suda za ljudska prava.

– Sud je potvrdio da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, upućujući im seksualno eksplicitne, homofobne i rodno uvredljive poruke, te da takvo ponašanje predstavlja uznemiravanje i degradaciju zabranjenu Zakonom o zabrani diskriminacije BiH – poručila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Odluka štiti slobodu medija
Ova odluka, kako je dodala, ima širi društveni značaj: ona štiti ne samo dvoje novinara, nego i slobodu medija i javni interes.

– Presuda jasno poručuje da novinari imaju pravo na dostojanstvo i sigurnost u svom radu te da diskriminacija – uključujući i onu zasnovanu na pretpostavljenim karakteristikama, a ne stvarnoj pripadnosti – neće biti tolerisana – rekla je Kisin Zagajac.

Kovač se ni nakon žestokih kritika javnosti zbog incidenta iz 2023. godine nije smirio. Već u aprilu 2024. je izvrijeđao novinarku portala “Capital” Bojanu Ninković i glavnog i odgovornog urednika Sinišu Vukelića uputivši im uvrede i psovke.

– Ma, marš, šta izmišljaš, stoko jedna. Stoko jedna bezobrazna. Šta me urnišete više. Je..m vam mater i tebi i onom tvom šefu – rekao je Kovač Ninkovićevoj.

Ona je takođe odlučila da presavije tabak, ali ne zna u kojoj je fazi sudski postupak.

Napadi moćnika
– Više puta sam doživjela napade od moćnika i funkcionera i to samo zato što sam radila svoj posao i postavljala pitanja. Čak i prozivke na društvenim mrežama. Jedan od tih napada je bio upravo od strane načelnika Šipova. Oni su u suštini kontradiktorni. Neprestano ističu da žele da se čuje i njihova strana, a kada ih nazovete za komentar, uzvrate uvredama – navodi Ninkovićeva.

Korijen problema je, ocjenjuje ona, u tome što političke partije ovih funkcionera i izabranih predstavnika ne osuđuju takvu vrstu napada, nego ga, naprotiv, podstiču, što dalje njima daje vjetar u leđa za ovakve ispade.

– Presuda Osnovnog suda u Banjaluci me raduje i nadam se da će to postati sudska praksa i da će se ovakvom načinu ponašanja i ovakvoj vrsti govora u javnom prostoru napokon stati na kraj. Ako te presude spriječe makar jedan napad na novinare, to je ogroman uspjeh. Krajnje je vrijeme da se stane na kraj vrijeđanju novinara, fizičkim napadima i SLAPP tužbama, jer demantovati se može ono što nije tačno, a ne ono što vam se ne sviđa – kaže Ninkovićeva za “Nezavisne novine”.

Šta piše u presudi
Presudom je, podsjetimo, utvrđeno da je Kovač, razgovarajući s Dinarevićem putem telefona, iznio niz uvreda, posebno apostrofirajući navode o seksualnoj orijentaciji te seksualno ponižavajući Beširevićevu.

– Sud utvrđuje da je govor tuženog bio sve, samo ne uobičajen, kulturan i normalan govor lica koje je u to vrijeme obavljalo funkciju načelnika Šipova, lica koje je prethodno bilo narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i lica koje bi trebalo da bude – bar po funkcijama koje je obavljalo, ako ni po čemu drugom – samosvjestan, pristojan i odgojen čovjek – navodi se u presudi, koja je prvostepena, što znači da je na nju moguće uložiti žalbu drugostepenom sudu.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Aktuelno