Connect with us

Društvo

BIZNIS IZA REŠETAKA Osuđenici u zatvoru izrađuju od školskog namještaja do traktorskih prikolica

U srpskim zatvorima izrađuju i opremu za dječje parkove, školski namještaj, traktorske prikolice, a obučavaju se i za keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača.

Kupili ste ovih dana jagode u prodavnici, a onda ste pogledali deklaraciju na kutiji i iznenadilo vas je to što piše da su ih uzgojili osuđenici u zatvoru Smederevo. Ne bi trebalo, jer po zatvorskim ustanovama u Srbiji oni mnogo toga proizvode što se koristi svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni.

Resocijalizacija zatvorenika kroz rad – tako bi u najkraćem mogao da se opiše proces u kojem osuđenici tokom izdržavanja zatvorske kazne pronalaze novi smisao života, preispituju svoje mogućnosti i trude se da se pripreme da se po izlasku na slobodu u potpunosti uklope u društvo, ostavljajući iza sebe sve ono loše što ih je dovelo iza rešetaka.

U krojačkoj radionici osuđenici šiju školske rančeve, putne torbe, futrole za lovačke puške i ribolovački pribor (štapove), transportne vreće, ženske sportske torbe.

Takođe se u ovom zavodu izrađuju koverte, kao i ukrasne kutije za nakit.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) navode da su njihovi proizvodi, svojom cijenom i kvalitetom, pridobili veliki broj kupaca. Zavod se često nalazi u situaciji da ne može da podmiri potražnju klijenata.

Azil u Sremskoj Mitrovici
Uzgajivači i dreseri pasa

UIKS je pokrenuo projekat resocijalizacije osuđenih osoba kroz obuku pasa lutalica u zavodu u Sremskoj Mitrovici od 2018. Ponosno ističu da je ovo prvi projekat u kome, u sklopu obuke pasa, postoji takođe i azil za pse, i po tome je zatvor u Mitrovici jedinstven u Evropi. Za godinu i po dana obuku je prošlo oko 80 osuđenika, koji dobijaju sertifikate za rad u uzgajivačnicima pasa, kao dreseri pasa, i u zoo-vrtovima.

– Radno je angažovano više od 50 odsto osuđenih osoba. Rad je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i osuđenici za to dobijaju naknadu (platu) u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. U nekim situacijama je novac koji zarade i jedini izvor prihoda za njihove porodice. Nisu rijetki slučajevi da nam se bivši osuđenici jave i pohvale da su počeli da rade upravo poslove koje su naučili tokom izdržavanja kazne, a to su najčešće varioci, fasaderi, pekari, ili se bave uzgojem povrća u plastenicima i u taj posao uključuju i druge članove svoje porodice – navode iz UIKS za Kurir.

Ekonomija OZ Smederevo
Zatvorske jagode u supermarketima

Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji.

Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dvije komore za povrće, kapaciteta od po osam tona. Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji.

Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk… Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj mjeri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dodaju da se u zavodima osuđenici obučavaju za varioca, bravara, stolara, za rad u sito-štampi, koja je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, na listi deficitarnih zanimanja, keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača, hidroizolatera, štampara na tekstilu, limara, armirača, zatim imaju obuku za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalostrugarskim mašinama. Ističu, međutim, da se tokom boravka u zatvorima osuđenici mogu obučiti i za programera.

KPZ Sremska Mitrovica
– Dobro opremljena štamparija upošljava do 50 osuđenih osoba, koji prave sve vrste obrazaca, blokovsku robu, fascikle, kese i ostalu papirnu konfekciju koju koriste i sudovi u Srbiji, Ministarstvo pravde i drugi državni organi.

– Izlivaju betonske ploče debljine šest centimetara za izradu pešačkih zona.

– U drvnom pogonu proizvode standardne košnice, piknik garniture, režiserske stolice…

– Na oko 700 hektara obradive zemlje gaje pšenicu, kukuruz, soju, lucerku, suncokret, ovas, povrće i voće.

– Zatvorenici prije samog rada prolaze obuku i stiču neophodno iskustvo, nakon čega dobijaju verifikovan sertifikat i bolji tretman u periodu izdržavanja kazne – navode iz UIKS i izdvajaju neke od djelatnosti po kojima su poznati zatvori u Srbiji.

KPZ za maloletnike Valjevo
– U pogonu za proizvodnju ALU i PVC stolarije prave prozore i vrata za potrebe drugih zavoda u sistemu izvršenja krivičnih sankcija. KPZ za žene u Požarevcu

– U krojačkoj radionici šiju posteljinu, peškire, radna odjela, donji veš, stolnjake, zavjese, sobne papuče, tekstilne igračke i slično.

– Radi se i uslužno šivenje, prema zahtjevima kupaca.

Tako u zatvoru u Sremskoj Mitrovici osuđenici proizvode drljače i voćarske prikolice, uključujući i čuvenu prikolicu “dubrava” od četiri, pet, osam i 10 tona. Pogon za krojenje i šivenje je posebno dobio na značaju kada je izbila pandemija koronavirusa, pa su tamo dnevno šili čak 4.000 zaštitnih maski za lice za druga osuđena lica i zaposlene u svim kazneno-popravnim ustanovama u Srbiji. U pogonu se šiju i posteljine, asortiman za hotele, zaštitna radna odela, uniforme za zaposlene u zdravstvu.

Ekonomija OZ Smederevo: Zatvorske jagode u supermarketima
Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji. Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dve komore za povrće, kapaciteta od po osam tona.

Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji. Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk…

Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj meri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dok se u KPZ Požarevac – Zabela uveliko proizvodi školski namještaj, poput klupa, katedri, kompjuterskih stolova, stolica, klupa vezanih sjedišta, osuđenici u Nišu dali su ogroman doprinos tokom pandemije jer su odmah u martu 2020. počeli da šiju makse za lice, skafandere, kape…

KPZ Požarevac – Zabela
– U metalskom odsjeku prave krevete, kasete, dvokrilne ormane, arhivske police, nastrešnice, rešetke, kapije i ostali proizvodi od bravarije po potrebi.

– Proizvodi se i parkovski mobilijar – stubići, lanci, korpe za otpatke i parkovske klupe, kao i oprema za dječja igrališta, odnosno klackalice, ljuljaške, penjalice. KPZ Niš

– U metalsko-drvnom pogonu prave krevete, ormane, stolice, fotelje, police, stolice za hranjenje beba, drvene ograde, police za vrtiće, gravirane čuture, drvene gajbice, košnice, baštenske garniture od ratana, ležaljke od drveta, ukrasne kutije, merdevine, klupe za park, kante za smeće, fenjere, korpe za hleb, bolničke krevete, pijačne tezge sa tendom, stolice za osuđeničke sobe, bolničke kasete.

– U tekstilnom pogonu šiju se ženski mantili, medicinske uniforme, uniforme za sudsku stražu…

Okružni zatvor u Smederevu proizvodi rakiju od šljive, kajsije, jagode. U procesu pravljenja rakije osuđenici su angažovani isključivo na pomoćnim poslovima, poput branja jabuka, njihovog pranja i čišćenja, kao i drugih poslova.

Legenda o “smederevcu” Da li su ga osuđenici pravili
Jedan od najboljih šporeta na čvrsti ogrev, iliti narodski na drva, koji je ikada proizveden na prostoru bivše Jugoslavije jeste čuveni “smederevac”.

A kad je nešto dobro, onda o njemu počnu da se ispredaju razne priče, pa tako i da su ga zapravo pravili osuđenici u Okružnom zatvoru u Smederevu, a da je samo bio utisnut žig fabrike “Milan Blagojević”. Iz UIKS ističu da osuđenici nikada nisu radili u proizvodnji legendarnog šporeta.

Iz UIKS kažu da su ostvarili ogromne uštede u budžetu Srbije: Svi novi paviljoni koji se zidaju u cilju poboljšanja uslova za smještaj osuđenih osoba opremaju se namještajem, dušecima i posteljinom koju prave osuđenici u zavodima u Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Nišu, Valjevu i koji su prethodno prošli obuku za ove poslove.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ove sedmice se nećemo odvajati od KIŠOBRANA

Republiku Srpsku narednih dana očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa padavinama, uglavnom slabom kišom, i uz dnevnu temperaturu vazduha od pet do 12 stepeni.

Meteorolozi su najavili promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode. Duvaće slab vjetar južnih smjerova ili promjenljiv.

Jutro će biti pretežno vedro uz umjerenu oblačnost. Ponegdje će oko rijeka i po kotlinama biti magle koja se može i duže zadržati tokom dana uz svježije vrijeme u tim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Minimalna temperatura vazduha od minus dva do tri, u višim predjelima na istoku od minus šest, a maksimalna od šest do 12, u višim predjelima i mjestima s maglom od tri stepena Celzijusova.

Umjereno do pretežno oblačno biće u utorak, 2. decembra, uz slabu kišu u Krajini i Hercegovini koja će uveče jačati. Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do tri, u višim predjelima od minus četiri, a maksimalna od pet do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih.

Slično vrijeme sa povremenom kišom u prvom dijelu dana očekuje se u srijedu, 3. decembra, a poslije podne se očekuje više sunčanih perioda dok će kiša nastaviti da pada u Hercegovini. Linker
Minimalna temperatura vazduha od jedan do pet, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od pet do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijsuovih.

Prolazna slaba kiša padaće i u četvrtak, 4. decembra, a preovladavaće promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od nula do četiri, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od četiri do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

RAST CIJENA GORIVA KAO IZGOVOR? Moguće poskupljenje hljeba od 1. januara

Samo u novembru cijene goriva su se povećale za nekih 4-5 feninga, a rast cijena goriva skoro uvijek prati i poskupljenje brojnih drugih proizvoda i usluga. Hljeb kao socijalna kategorija neće odmah poskupiti, ali bi mogao već od 1. januara da bude skuplji, najavljuju iz pekarskog sektora.

Kada gorivo poskupi, to izgleda kao kad bacite kamen u vodu i kada gledate kako se šire krugovi.

Gorivo je trošak svakom prevozniku, svakom pekaru, svakom ko dovozi robu u prodavnicu. Taj trošak na kraju, naravno, plate građani.

-Uglavnom sva poskupljenja, mi to plaćamo. Sad da li su opravdana i koliko, to je jedno sasvim drugo pitanje jer otprilike čim dođe do poskupljenja energenata, evo u ovom slučaju gorivo je otišlo za nekih 4-5 feninga, kako gdje, po litru, ovdje barem na našem području, ne znam kako je dalje- kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača ”Zvono” iz Bijeljine.

Iz Udruženja mlinara i pekara kažu da neće žuriti sa poskupljenjem hljeba. -Sačekaćemo da vidimo kako će se odraziti to na dobavljače, repromaterijal, sirovine i energente pa ćemo tek onda napraviti kalkulaciju ako bude bilo osnova za poskupljenjem, ako ne budemo mogli da radimo rentabilno, onda će doći do povećanja- navode.

-Teško je bilo šta planirati u budućnosti mi ne znamo šta nas očekuje i pšenica koja je berzanska roba zavisi od ponude i potražnje tako će se kretat i cijena brašna u pekarskoj industriji. Što se tiče energenata, vidimo da i tu nemamo neku stabilnost i sigurnost- kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

-Ova inflatorna vremena, to je najnormalnije da se sve cijene mijenjaju. Ovo inflaciju što oni javno prezentuju, ona je znatno veća, da se razumijemo. To se frizira zbog stanovništva, zbog standarda, ali je znatno veća i u takvim vremenima šta možete očekivat osim da sve pomalo, pomalo bude korigovano naviše.

Nažalost, naviše. Hljeb je nažalost socijalna kategorija i kad god je išao gore, to je išlo 10, 20 feninga, to je stvarno iznos koji je danas beznačajan-priča Njegoslav Zagorac, vlasnik pekara “Bodaxco”.

Moguće je da bi veću cijenu hljeba mogao da izazove i najavljeni rast minimalne plate u Republici Srpskoj koji treba da krene od Nove godine, upozoravaju iz Udruženja potrošača.

-Ne samo da će doći do rasta hljeba, nego će, doći, porasti sve ostalo da se razumijemo jer poslodavci uglavnom, ukoliko država ne smanji doprinose, za onoliko koliko će da povećaju minimalni lični dohodak, moraju se smanjiti doprinosi. Pošto se ne smanje, onda automatski sve se to prenese na potrošače kroz proizvod-pojašnjava Vasilić.

-U suštini sad je najveći problem radna snaga i povećanje najniže plate. Ono za šta se mi zalažemo jeste da se poveća najniža plata, a da porezi i doprinosi ostanu na onom nivou na kojem su sada.

Niko, ne samo u pekarskoj, nego uopšte u privredi, niko ne bježi od povećanja minimalne plate, svi mi se zalažemo za bolji standard radnika i mi se zalažemo da dođe do povećanja plate, međutim porezi i doprinosi moraju da ostanu na iznosu koji se sad uplaćuje, ne treba doći do povećanja- tvrdi Pelemiš.

Koliko god da minimalna plata brzo raste, pitanje je da li može da isprati rast cijena koji uvijek idu u korak sa njima. Najveću cijenu će opet da plate oni koji najmanje imaju jer inflacija uzima maha.

BN

Nastavi čitati

Društvo

DRINIĆ SA BAJKERIMA! Održan treći “Winter Moto Party” (FOTO)

Sinoć je Moto klub “Kladari Kings” priredio treći po redu “Winter Moto Party” – događaj koji je, prema riječima prisutnih, ponovo opravdao očekivanja i potvrdio reputaciju jednog od najposjećenijih zimskih moto okupljanja u Lijevču.

Kako je izjavio generalni sekretar PSS, Nebojša Drinić, ovaj skup je još jednom pokazao šta znači istinska bajkerska solidarnost i energija:
„Moji prijatelji iz MK Kladari Kings sinoć su ponovo bili na visini zadatka. Organizovali su treći ‘Winter Moto Party’, okupili veliki broj bajkera, priredili odličnu svirku i još jednom pokazali kako Lijevčani dočekuju goste. Uživao sam u svakom trenutku, a posebno mi je značio razgovor sa ljudima koje nisam vidio još od osnovne škole.“

Drinić naglašava da ovakvi događaji imaju mnogo širi značaj od same zabave, jer podsjećaju na važnost okupljanja ljudi iz različitih krajeva Srpske:
„Republiku Srpsku čini svako mjesto, bez obzira na veličinu. Želim da idem svuda, da razgovaram sa našim ljudima i da zajedno radimo dobre stvari za našu zemlju. Prvi korak je uvijek isti – da se okupimo.“

Treći “Winter Moto Party” završen je u atmosferi istinskog prijateljstva, uz zahvalnost domaćinima koji već godinama grade prepoznatljiv brend bajkerske zajednice u Lijevču.
„Hvala svima na snažnoj, bajkerskoj večeri za pamćenje“, poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno