Connect with us

Društvo

BIZNIS IZA REŠETAKA Osuđenici u zatvoru izrađuju od školskog namještaja do traktorskih prikolica

U srpskim zatvorima izrađuju i opremu za dječje parkove, školski namještaj, traktorske prikolice, a obučavaju se i za keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača.

Kupili ste ovih dana jagode u prodavnici, a onda ste pogledali deklaraciju na kutiji i iznenadilo vas je to što piše da su ih uzgojili osuđenici u zatvoru Smederevo. Ne bi trebalo, jer po zatvorskim ustanovama u Srbiji oni mnogo toga proizvode što se koristi svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni.

Resocijalizacija zatvorenika kroz rad – tako bi u najkraćem mogao da se opiše proces u kojem osuđenici tokom izdržavanja zatvorske kazne pronalaze novi smisao života, preispituju svoje mogućnosti i trude se da se pripreme da se po izlasku na slobodu u potpunosti uklope u društvo, ostavljajući iza sebe sve ono loše što ih je dovelo iza rešetaka.

U krojačkoj radionici osuđenici šiju školske rančeve, putne torbe, futrole za lovačke puške i ribolovački pribor (štapove), transportne vreće, ženske sportske torbe.

Takođe se u ovom zavodu izrađuju koverte, kao i ukrasne kutije za nakit.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) navode da su njihovi proizvodi, svojom cijenom i kvalitetom, pridobili veliki broj kupaca. Zavod se često nalazi u situaciji da ne može da podmiri potražnju klijenata.

Azil u Sremskoj Mitrovici
Uzgajivači i dreseri pasa

UIKS je pokrenuo projekat resocijalizacije osuđenih osoba kroz obuku pasa lutalica u zavodu u Sremskoj Mitrovici od 2018. Ponosno ističu da je ovo prvi projekat u kome, u sklopu obuke pasa, postoji takođe i azil za pse, i po tome je zatvor u Mitrovici jedinstven u Evropi. Za godinu i po dana obuku je prošlo oko 80 osuđenika, koji dobijaju sertifikate za rad u uzgajivačnicima pasa, kao dreseri pasa, i u zoo-vrtovima.

– Radno je angažovano više od 50 odsto osuđenih osoba. Rad je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i osuđenici za to dobijaju naknadu (platu) u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. U nekim situacijama je novac koji zarade i jedini izvor prihoda za njihove porodice. Nisu rijetki slučajevi da nam se bivši osuđenici jave i pohvale da su počeli da rade upravo poslove koje su naučili tokom izdržavanja kazne, a to su najčešće varioci, fasaderi, pekari, ili se bave uzgojem povrća u plastenicima i u taj posao uključuju i druge članove svoje porodice – navode iz UIKS za Kurir.

Ekonomija OZ Smederevo
Zatvorske jagode u supermarketima

Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji.

Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dvije komore za povrće, kapaciteta od po osam tona. Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji.

Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk… Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj mjeri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dodaju da se u zavodima osuđenici obučavaju za varioca, bravara, stolara, za rad u sito-štampi, koja je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, na listi deficitarnih zanimanja, keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača, hidroizolatera, štampara na tekstilu, limara, armirača, zatim imaju obuku za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalostrugarskim mašinama. Ističu, međutim, da se tokom boravka u zatvorima osuđenici mogu obučiti i za programera.

KPZ Sremska Mitrovica
– Dobro opremljena štamparija upošljava do 50 osuđenih osoba, koji prave sve vrste obrazaca, blokovsku robu, fascikle, kese i ostalu papirnu konfekciju koju koriste i sudovi u Srbiji, Ministarstvo pravde i drugi državni organi.

– Izlivaju betonske ploče debljine šest centimetara za izradu pešačkih zona.

– U drvnom pogonu proizvode standardne košnice, piknik garniture, režiserske stolice…

– Na oko 700 hektara obradive zemlje gaje pšenicu, kukuruz, soju, lucerku, suncokret, ovas, povrće i voće.

– Zatvorenici prije samog rada prolaze obuku i stiču neophodno iskustvo, nakon čega dobijaju verifikovan sertifikat i bolji tretman u periodu izdržavanja kazne – navode iz UIKS i izdvajaju neke od djelatnosti po kojima su poznati zatvori u Srbiji.

KPZ za maloletnike Valjevo
– U pogonu za proizvodnju ALU i PVC stolarije prave prozore i vrata za potrebe drugih zavoda u sistemu izvršenja krivičnih sankcija. KPZ za žene u Požarevcu

– U krojačkoj radionici šiju posteljinu, peškire, radna odjela, donji veš, stolnjake, zavjese, sobne papuče, tekstilne igračke i slično.

– Radi se i uslužno šivenje, prema zahtjevima kupaca.

Tako u zatvoru u Sremskoj Mitrovici osuđenici proizvode drljače i voćarske prikolice, uključujući i čuvenu prikolicu “dubrava” od četiri, pet, osam i 10 tona. Pogon za krojenje i šivenje je posebno dobio na značaju kada je izbila pandemija koronavirusa, pa su tamo dnevno šili čak 4.000 zaštitnih maski za lice za druga osuđena lica i zaposlene u svim kazneno-popravnim ustanovama u Srbiji. U pogonu se šiju i posteljine, asortiman za hotele, zaštitna radna odela, uniforme za zaposlene u zdravstvu.

Ekonomija OZ Smederevo: Zatvorske jagode u supermarketima
Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji. Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dve komore za povrće, kapaciteta od po osam tona.

Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji. Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk…

Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj meri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dok se u KPZ Požarevac – Zabela uveliko proizvodi školski namještaj, poput klupa, katedri, kompjuterskih stolova, stolica, klupa vezanih sjedišta, osuđenici u Nišu dali su ogroman doprinos tokom pandemije jer su odmah u martu 2020. počeli da šiju makse za lice, skafandere, kape…

KPZ Požarevac – Zabela
– U metalskom odsjeku prave krevete, kasete, dvokrilne ormane, arhivske police, nastrešnice, rešetke, kapije i ostali proizvodi od bravarije po potrebi.

– Proizvodi se i parkovski mobilijar – stubići, lanci, korpe za otpatke i parkovske klupe, kao i oprema za dječja igrališta, odnosno klackalice, ljuljaške, penjalice. KPZ Niš

– U metalsko-drvnom pogonu prave krevete, ormane, stolice, fotelje, police, stolice za hranjenje beba, drvene ograde, police za vrtiće, gravirane čuture, drvene gajbice, košnice, baštenske garniture od ratana, ležaljke od drveta, ukrasne kutije, merdevine, klupe za park, kante za smeće, fenjere, korpe za hleb, bolničke krevete, pijačne tezge sa tendom, stolice za osuđeničke sobe, bolničke kasete.

– U tekstilnom pogonu šiju se ženski mantili, medicinske uniforme, uniforme za sudsku stražu…

Okružni zatvor u Smederevu proizvodi rakiju od šljive, kajsije, jagode. U procesu pravljenja rakije osuđenici su angažovani isključivo na pomoćnim poslovima, poput branja jabuka, njihovog pranja i čišćenja, kao i drugih poslova.

Legenda o “smederevcu” Da li su ga osuđenici pravili
Jedan od najboljih šporeta na čvrsti ogrev, iliti narodski na drva, koji je ikada proizveden na prostoru bivše Jugoslavije jeste čuveni “smederevac”.

A kad je nešto dobro, onda o njemu počnu da se ispredaju razne priče, pa tako i da su ga zapravo pravili osuđenici u Okružnom zatvoru u Smederevu, a da je samo bio utisnut žig fabrike “Milan Blagojević”. Iz UIKS ističu da osuđenici nikada nisu radili u proizvodnji legendarnog šporeta.

Iz UIKS kažu da su ostvarili ogromne uštede u budžetu Srbije: Svi novi paviljoni koji se zidaju u cilju poboljšanja uslova za smještaj osuđenih osoba opremaju se namještajem, dušecima i posteljinom koju prave osuđenici u zavodima u Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Nišu, Valjevu i koji su prethodno prošli obuku za ove poslove.

Društvo

ZEMLJOTRES U HERCEGOVINI: Treslo se tlo kod Bileće

Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske jutros u 6.25 časova lociran je zemljotres u pograničnom dijelu sa Crnom Gorom.

Epicentar zemljotresa jačine 2,4 stepena po Rihteru bio je oko osan kilometara sjeveroistočno od Bileće.

Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni, navodi se u saopštenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNO: Polovina zaposlenih u BiH želi da promijeni posao

Oko 55 odsto zaposlenih u Bosni i Hercegovini sa nižim primanjima, te gotovo polovina onih sa višim platama razmotrili bi promjenu posla ukoliko bi im se pružila prilika.

Ovo se navodi u međunarodnom istraživanju “Alma Career” grupacije koje je sprovedeno putem platforme Plata.ba u julu i avgustu ove godine.

“U istraživanju je bilo 11.399 učesnika u zemljama u kojima ‘Alma Career’ posluje – BiH, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija, Letonija – putem platforme Paylab (Plata.ba u BiH), međunarodnog servisa za istraživanje plata koji prikuplja podatke o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama”, piše u saopštenju ove grupacije.

Prema podacima MojPosao.ba, više od 56 odsto ispitanika imalo je priliku za obuku u posljednjih šest mjeseci, a gotovo 60 odsto svoj posao opisuje kao smislen.

“Ipak, i uz visoku angažovanost, želja za promjenom ostaje snažna, što potvrđuje podatak da 55 odsto onih koji rade za niže plate razmatra prelazak na drugo radno mjesto ukoliko bi im se ukazala bolja ponuda. Istraživanje dodatno potvrđuje da su konkurentna plata i jasni putevi napredovanja presudni faktori za zadržavanje zaposlenih”, ističe se u ovim podacima.

Jozef Plško, direktor za PR i komunikacije u “Alma Career” grupaciji, kazao je da rezultati pokazuju da zaposleni mogu uživati u svom poslu, cijeniti mogućnosti za unapređenje vještina, a ipak biti spremni na promjenu.

“Kompanije koje će uspjeti su one koje kombinuju fer platu sa strukturiranim putevima obuke, podstiču učešće svih grupa zaposlenih i razvoj zaposlenih postavljaju kao temelj svoje vrijednosti poslodavca”, zaključio je Plško.

U BiH inače 52% zaposlenih učestvuje u edukaciji zato što ne žele da zaostanu na trenutnoj radnoj poziciji.

“Za poslodavce to predstavlja priliku da obuku pretvore u važan temelj angažovanja i lojalnosti. Istraživanje pokazuje da je obuka postala sastavni dio savremenog radnog okruženja. Više od 56% zaposlenih navodi da su u posljednjih šest mjeseci imali obuku ili edukaciju koju je finansirao poslodavac – dokaz da se prilike šire i da razvoj talenata postaje strateški prioritet. Ono što je specifično i zabrinjavajuće jeste da je samo 18% zaposlenih u BiH izjavilo da je imalo samostalnu mogućnost odabira usavršavanja ili edukacije u posljednjih šest mjeseci, što pokazuje da odluke o edukaciji često ostaju u rukama poslodavaca”, dodaje se u podacima.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je razloga za promjenu posla sigurno više, jer se on i ne prihvata i ne napušta samo zbog plate.

“Kada je riječ o najnižim platama, onda je bukvalno riječ o borbi za preživljavanje i osnovnu egzistenciju, kada plata jeste primarna i jednostavno morate osigurati dovoljna primanja za sebe i svoju porodicu pa makar radili prekovremeno i uslovi rada bili nepovoljni. Nažalost, u BiH je često bitan faktor i da li je radnik uopšte prijavljen i uplaćuju li mu se puni doprinosi u skladu s neto platom, što bi trebalo da bude nezamislivo i odavno iskorijenjeno”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Istakao je da su u kategoriji zaposlenih sa višim primanjima još značajniji neki drugi faktori mimo plate, jer su i očekivanja veća i traži se viši nivo ukupnog iskustva i uslova rada, perspektive razvoja karijere, kvalitet života i balansa rada i privatnog života.

“Također, sama činjenica da je plata relativno visoka za bh. standarde ne znači i da je adekvatna kvalifikacijama i radu. Bitan faktor u svim kategorijama su i životne okolnosti, odnosno da li je zaposleni u fazi formiranja porodice i pridaje veću vrijednost slobodnom vremenu ili je možda samac mlađih godina kojem je prioritet zaraditi što više u što kraćem roku žrtvujući sve ostale aspekte života”, objašnjava Gavran.

Dodaje da su razlozi brojni i individualni, ali u svakom slučaju i plate i uslovi rada većine zaposlenih u BiH daleko zaostaju za razvijenijim ekonomijama i često su ispod nivoa kvalifikacija i uloženog rada, te vode nezadovoljstvu i želji za promjenama.

Nastavi čitati

Društvo

DIVLJANJE CIJENA ŽIVOTNIH NAMIRNICA ne može pratiti rast plata

Najnoviji podaci pokazuju da prosječna neto plata u Republici Srpskoj raste, ali mogu li taj rast građani osjetiti u svakodnevnom životu?

Prema zvaničnim brojkama, prosječna neto plata isplaćena u oktobru 2025. godine iznosila je 1.559 KM, što je tek za 0,1% više nego u septembru. Ipak, u odnosu na isti mjesec prošle godine, plata je nominalno porasla 9,8%, a realno 5,1%.

Najplaćeniji su, očekivano, zaposleni u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto plata dostigla 1.972 KM. Na drugom kraju skale nalaze se radnici u saobraćaju i skladištenju, koji su u oktobru primili prosječno 1.207 KM.

Zanimljivo je da su sva područja zabilježila godišnji rast plata, a najviše su napredovali sektori poljoprivrede, šumarstva i ribolova – 15,2%, stručnih djelatnosti 14,9% i obrazovanja 14%.

Međutim, rast plata ne dolazi sam. Prati ga i rast cijena. Inflacija u oktobru iznosila je 0,1% na mjesečnom nivou i čak 4,5% na godišnjem nivou. Iako skromna na prvi pogled, ova stopa inflacije snažno se reflektuje kroz pojedine kategorije potrošnje.

-Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u jedanaest, a niže cijene u jednom odjeljku – navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

Najviše su poskupjeli restorani i hoteli, i to za 7,7%, prvenstveno zbog viših cijena smještaja, koje su skočile čak 9,4%. Ne zaostaje ni zdravstvo, sa rastom od 7,5%, pri čemu su medicinske usluge dramatično skuplje, čak 37,9% više nego lani.

Hrana, kao najosjetljivija stavka kućnog budžeta, poskupjela je 6,3%, ali s ekstremnim skokovima u pojedinim grupama: bezalkoholna pića za 34,5%, voće za 9,3%, ulja i masnoće za 9,2%. Putovanja i slobodno vrijeme takođe su skuplji, rekreacija i kultura za 6%, uz posebno izražen rast cijena putnih aranžmana za 19,4%.

Ni troškovi stanovanja nisu pošteđeni, porasle su za 5,8%, najviše zbog skupljih usluga vezanih za toplotnu energiju za 7,6%. Alkohol i duvan poskupjeli su 3,8%, a usluge lične higijene za 9,9%.

Jedini odjeljak koji bilježi pad cijena je odjeća i obuća, i to za 3%, ali uglavnom zahvaljujući sezonskim sniženjima, prenos Srpskainfo.

 

Nastavi čitati

Aktuelno