Connect with us

Društvo

BIZNIS IZA REŠETAKA Osuđenici u zatvoru izrađuju od školskog namještaja do traktorskih prikolica

U srpskim zatvorima izrađuju i opremu za dječje parkove, školski namještaj, traktorske prikolice, a obučavaju se i za keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača.

Kupili ste ovih dana jagode u prodavnici, a onda ste pogledali deklaraciju na kutiji i iznenadilo vas je to što piše da su ih uzgojili osuđenici u zatvoru Smederevo. Ne bi trebalo, jer po zatvorskim ustanovama u Srbiji oni mnogo toga proizvode što se koristi svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni.

Resocijalizacija zatvorenika kroz rad – tako bi u najkraćem mogao da se opiše proces u kojem osuđenici tokom izdržavanja zatvorske kazne pronalaze novi smisao života, preispituju svoje mogućnosti i trude se da se pripreme da se po izlasku na slobodu u potpunosti uklope u društvo, ostavljajući iza sebe sve ono loše što ih je dovelo iza rešetaka.

U krojačkoj radionici osuđenici šiju školske rančeve, putne torbe, futrole za lovačke puške i ribolovački pribor (štapove), transportne vreće, ženske sportske torbe.

Takođe se u ovom zavodu izrađuju koverte, kao i ukrasne kutije za nakit.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) navode da su njihovi proizvodi, svojom cijenom i kvalitetom, pridobili veliki broj kupaca. Zavod se često nalazi u situaciji da ne može da podmiri potražnju klijenata.

Azil u Sremskoj Mitrovici
Uzgajivači i dreseri pasa

UIKS je pokrenuo projekat resocijalizacije osuđenih osoba kroz obuku pasa lutalica u zavodu u Sremskoj Mitrovici od 2018. Ponosno ističu da je ovo prvi projekat u kome, u sklopu obuke pasa, postoji takođe i azil za pse, i po tome je zatvor u Mitrovici jedinstven u Evropi. Za godinu i po dana obuku je prošlo oko 80 osuđenika, koji dobijaju sertifikate za rad u uzgajivačnicima pasa, kao dreseri pasa, i u zoo-vrtovima.

– Radno je angažovano više od 50 odsto osuđenih osoba. Rad je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i osuđenici za to dobijaju naknadu (platu) u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. U nekim situacijama je novac koji zarade i jedini izvor prihoda za njihove porodice. Nisu rijetki slučajevi da nam se bivši osuđenici jave i pohvale da su počeli da rade upravo poslove koje su naučili tokom izdržavanja kazne, a to su najčešće varioci, fasaderi, pekari, ili se bave uzgojem povrća u plastenicima i u taj posao uključuju i druge članove svoje porodice – navode iz UIKS za Kurir.

Ekonomija OZ Smederevo
Zatvorske jagode u supermarketima

Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji.

Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dvije komore za povrće, kapaciteta od po osam tona. Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji.

Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk… Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj mjeri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dodaju da se u zavodima osuđenici obučavaju za varioca, bravara, stolara, za rad u sito-štampi, koja je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, na listi deficitarnih zanimanja, keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača, hidroizolatera, štampara na tekstilu, limara, armirača, zatim imaju obuku za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalostrugarskim mašinama. Ističu, međutim, da se tokom boravka u zatvorima osuđenici mogu obučiti i za programera.

KPZ Sremska Mitrovica
– Dobro opremljena štamparija upošljava do 50 osuđenih osoba, koji prave sve vrste obrazaca, blokovsku robu, fascikle, kese i ostalu papirnu konfekciju koju koriste i sudovi u Srbiji, Ministarstvo pravde i drugi državni organi.

– Izlivaju betonske ploče debljine šest centimetara za izradu pešačkih zona.

– U drvnom pogonu proizvode standardne košnice, piknik garniture, režiserske stolice…

– Na oko 700 hektara obradive zemlje gaje pšenicu, kukuruz, soju, lucerku, suncokret, ovas, povrće i voće.

– Zatvorenici prije samog rada prolaze obuku i stiču neophodno iskustvo, nakon čega dobijaju verifikovan sertifikat i bolji tretman u periodu izdržavanja kazne – navode iz UIKS i izdvajaju neke od djelatnosti po kojima su poznati zatvori u Srbiji.

KPZ za maloletnike Valjevo
– U pogonu za proizvodnju ALU i PVC stolarije prave prozore i vrata za potrebe drugih zavoda u sistemu izvršenja krivičnih sankcija. KPZ za žene u Požarevcu

– U krojačkoj radionici šiju posteljinu, peškire, radna odjela, donji veš, stolnjake, zavjese, sobne papuče, tekstilne igračke i slično.

– Radi se i uslužno šivenje, prema zahtjevima kupaca.

Tako u zatvoru u Sremskoj Mitrovici osuđenici proizvode drljače i voćarske prikolice, uključujući i čuvenu prikolicu “dubrava” od četiri, pet, osam i 10 tona. Pogon za krojenje i šivenje je posebno dobio na značaju kada je izbila pandemija koronavirusa, pa su tamo dnevno šili čak 4.000 zaštitnih maski za lice za druga osuđena lica i zaposlene u svim kazneno-popravnim ustanovama u Srbiji. U pogonu se šiju i posteljine, asortiman za hotele, zaštitna radna odela, uniforme za zaposlene u zdravstvu.

Ekonomija OZ Smederevo: Zatvorske jagode u supermarketima
Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji. Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dve komore za povrće, kapaciteta od po osam tona.

Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji. Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk…

Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj meri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dok se u KPZ Požarevac – Zabela uveliko proizvodi školski namještaj, poput klupa, katedri, kompjuterskih stolova, stolica, klupa vezanih sjedišta, osuđenici u Nišu dali su ogroman doprinos tokom pandemije jer su odmah u martu 2020. počeli da šiju makse za lice, skafandere, kape…

KPZ Požarevac – Zabela
– U metalskom odsjeku prave krevete, kasete, dvokrilne ormane, arhivske police, nastrešnice, rešetke, kapije i ostali proizvodi od bravarije po potrebi.

– Proizvodi se i parkovski mobilijar – stubići, lanci, korpe za otpatke i parkovske klupe, kao i oprema za dječja igrališta, odnosno klackalice, ljuljaške, penjalice. KPZ Niš

– U metalsko-drvnom pogonu prave krevete, ormane, stolice, fotelje, police, stolice za hranjenje beba, drvene ograde, police za vrtiće, gravirane čuture, drvene gajbice, košnice, baštenske garniture od ratana, ležaljke od drveta, ukrasne kutije, merdevine, klupe za park, kante za smeće, fenjere, korpe za hleb, bolničke krevete, pijačne tezge sa tendom, stolice za osuđeničke sobe, bolničke kasete.

– U tekstilnom pogonu šiju se ženski mantili, medicinske uniforme, uniforme za sudsku stražu…

Okružni zatvor u Smederevu proizvodi rakiju od šljive, kajsije, jagode. U procesu pravljenja rakije osuđenici su angažovani isključivo na pomoćnim poslovima, poput branja jabuka, njihovog pranja i čišćenja, kao i drugih poslova.

Legenda o “smederevcu” Da li su ga osuđenici pravili
Jedan od najboljih šporeta na čvrsti ogrev, iliti narodski na drva, koji je ikada proizveden na prostoru bivše Jugoslavije jeste čuveni “smederevac”.

A kad je nešto dobro, onda o njemu počnu da se ispredaju razne priče, pa tako i da su ga zapravo pravili osuđenici u Okružnom zatvoru u Smederevu, a da je samo bio utisnut žig fabrike “Milan Blagojević”. Iz UIKS ističu da osuđenici nikada nisu radili u proizvodnji legendarnog šporeta.

Iz UIKS kažu da su ostvarili ogromne uštede u budžetu Srbije: Svi novi paviljoni koji se zidaju u cilju poboljšanja uslova za smještaj osuđenih osoba opremaju se namještajem, dušecima i posteljinom koju prave osuđenici u zavodima u Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Nišu, Valjevu i koji su prethodno prošli obuku za ove poslove.

Related Topics:

Društvo

NEVJEROVATNA PRIČA! Bojan nestao prije 12 godina, proglašen mrtvim, a sada nađen živ

Nevjerojatna priča stiže iz Bugarske, Bojan Ivanov (62) iz grada Ruse pronađen je živ u improvizovanoj kolibi na planini Pirin, čak 12 godina nakon što je proglašen nestalim, a pet godina nakon što je službeno proglašen mrtvim.

Ivanova je nedavno pronašla šumarska služba, a vijest je šokirala lokalnu zajednicu i njegove rođake. Nestao je bez traga još 2013. godine.

Ivanov je posljednji put viđen 2013. godine u selu Novo Selo kraj Rusea, gdje je tada živio sam. Njegova majka, Todora Alexandrova, prijavila je njegov nestanak 9. juna 2015. nakon što se Bojan nije javljao mjesecima. Uprkos potragama, godinama nije bilo nikakvih informacija o njemu. Pet godina kasnije, 2020., majka je sudu podnijela zahtjev da se sin službeno proglasi mrtvim. Sud je tada presudio da je njegova smrt nastupila 31. decembra 2013.

Tokom suđenja svjedoci su ispričali da je Ivanov prije radio kao pomoćni radnik te da se borio s dugovima zbog neuspjelog poslovanja. Navodno su ga tražili zbog dugova, a dio njegove imovine bio je stavljen pod zalog.

Kada su ga šumari pronašli u Pirinu, Ivanov je izgledao zdravo, ali iscrpljeno. Odveden je u policijsku stanicu u Banskom, gdje je identifikovan, piše 4njuz. Prema navodima policije, odbijao je pomoć i smještaj, rekao je da ima dovoljno sredstava i da mu ne treba ništa. Nakon toga napustio je policijsku zgradu, a zasad nije poznato gdje se nalazi.

Njegov slučaj izazvao je veliko zanimanje javnosti u Bugarskoj jer se formalno još uvijek vodi kao mrtav. Lokalne vlasti sada moraju pokrenuti postupak za poništenje presude o smrti i službeno potvrditi njegov identitet.

Majka, koja je prije nekoliko godina izgubila svaku nadu, prema pisanju bugarskih medija, više nije živa i nikada nije dočekala vijest da joj je sin ipak preživio.

Nastavi čitati

Društvo

NIŽE TEMPERATURE ZA VIKEND! Stiže pogoršanje vremena, moguć i snijeg

U petak umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Magla ili niska oblačnost se lokalno na sjeveru i sjeverozapadu može zadržati čitav dan, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

U subotu, od jutarnjih časova, jače naoblačenje u cijeloj zemlji, tako da će vikend proteći u znaku pretežno oblačnog vremena u BiH. Kiša u početku samo lokalno, uglavnom na jugu i jugoistoku, a od večernjih časova ned‌jelje i u toku poned‌jeljka kiše će biti u cijeloj zemlji. U poned‌jeljak na višim planinama moguće i malo snijega. Prestanak padavina u večernjim satima poned‌jeljka.

Vjetar narednih dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura u naredna dva dana -2 do 4, na jugu do 6 stepeni Celzijusa. Dnevna temperatura 7 do 14, na jugu do 18 stepeni Celzijusa.

Za vikend nešto niže temperature tokom dana, ali uglavnom malo toplije ujutro, usljed povećane oblačnosti.

Nastavi čitati

Društvo

PODSJETILI NA OBEĆANJE PREMIJERA: Roditelji njegovatelji pred Narodnom skupštinom RS traže hitne izmjene zakona

Roditelji njegovatelji danas su ispred Narodne skupštine RS ponovili svoje zahtjeve i istakli da, iako su inicijativu za izmjenu zakona podnijeli u julu, odgovora još nema. Samo obećanja.

Iz Udruženja “Glas tišine” istakli su da roditelji njegovatelji svakodnevno brinu o djeci sa smetnjama u razvoju koja su potpuno zavisna od tuđe njege i pomoći, te da žrtvuju svoj lični i profesionalni život čime zaslužuju sistemsku podršku, pravnu sigurnost i dostojanstveno priznanje svoje ulogu u društvu.

“To je 24-časovni rad koji niko ne vidi i ne priznaje,a uslovi pod kojima roditelji njegovatelji u RS ostvaruju naknadu su nepravedni i neodrživi zbog čega tražimo sistemsko rješenje. Izmjene koje tražimo su ukidanje strosne granice od 30 godina života djeteta, da se roditeljima prizna radno pravni status, da se pravo ne ukida ukoliko djeca pohađaju školu ili dnevni centar”, poručili su ispred Narodne skupštine RS u kojoj je u toku sjednica na kojoj nema ove tačke dnevnog reda.

Roditelji naglašavaju da je ukidanje statusa roditelja njegovatelja zbog školovanja djeteta, povreda jednog od osnovnih i ustavom zagarantovanih prava djeteta.

“To ne može i ne smije da isključuje drugo pravo. Prema našim saznanjima oko 200 roditelja njegovatelja je izgubilo ovaj status što smatramo porazom države i društva u cjelini. Zato smo ponovo ovdje i ponovo pozivamo nadležne institucije na hitne izmjene zakona o dječijoj zaštiti koje se odnose na status roditelja njegovatelja, a kako bi se ovim porodicama osigurao minimum socijalne sigurnosti. Ja sam roditelj jednog takvog djeteta i moj sin i ja smo nakon njegove 30 godine socijalni slučajevi”, poručila je jedna ogorčena majka.

Okupljenima se obratio i Velibor Vinčić, roditelj dječaka koji je izgubio status roditelja njegovatelja.

“Moja situacija je takva da moj sin ide dva sata u školu, a ja sam zbog toga izgubio status njegovatelja prije dvije godine”, rekao je Vinčić i upitao ministra zdravlja Šeranića i premijera Savu Minića zašto je ništa ne rješava po ovom pitanju.

Roditelje su podržali i poslanici NSRS iz opozicionih stranaka koji su istakli kako su na daašnjoj sjednici manje važne teme, a da na raspravu o ovoj čekaju mjesecima.

Tanja Vukomanović, poslanica PDP-a istakla je da će poslanici ove stranke podržati roditelje njegovatelje i glasati za ovaj zakon kada on dođe na red.

“Nadam se da će i svi ostali poslanici, kako opozicije tako i vlasti htjeti da raspravljaju o ovoj temi, jer ovo je tema u kojoj nema ni opozicije ni vlasti, ovo je tema u kojoj nas roditelji trebaju- Žao mi je što smo danas opet ovdje ispred, a ne unutra, jer su mnogo manje važne teme danas na dnevnom redu, ali ne i ova”, rekla je Vukomanovićeva i dodala da će uraditi sve što je do njih da se ova tema što prije nađe na dnevnom redu sjednice.

Poslanica Liste za pravdu i red, Zagorka Grahovac podsjetila je na najavu premijera RS Save Minića koji je po dolasku na ovu funkciju ovaj problem istakao kao prioritet koji treba riješiti.

“Minić je u više navrata obećao da će ovo biti jedan od njegovih prioriteta, te ga ovom prilikom pozivam da dođe do zakonskih izmjena. Oni se pravdaju time da je problem roditelja njegovatelja kompleksan, međutim njihovi su zahtjevi jednostavni i konkretni – sistemska rješenja, izmjene zakona ili donošenje novog zakona o roditelju njegovatelju kao što je uradila Federacija, da pravo na školovanje djeteta ne isključuje pravo na njegu, da starosna granica ne bude 30 godina, i da roditelj njegovatelj dobija doprinose uz ovaj novčani iznos”, poručila je Grahovac.

Podsjećamo, premijer Srpske Savo Minić krajem septembra rekao je kako će problem ovih roditelja biti riješen u najkraćem roku, te da će javnost u veoma kratkom roku biti upoznata sa konkretnim rješenjima. Međutim, ni nakon više od mjesec dana rješenja nema.

Nastavi čitati

Aktuelno