Connect with us

Društvo

BIZNIS IZA REŠETAKA Osuđenici u zatvoru izrađuju od školskog namještaja do traktorskih prikolica

U srpskim zatvorima izrađuju i opremu za dječje parkove, školski namještaj, traktorske prikolice, a obučavaju se i za keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača.

Kupili ste ovih dana jagode u prodavnici, a onda ste pogledali deklaraciju na kutiji i iznenadilo vas je to što piše da su ih uzgojili osuđenici u zatvoru Smederevo. Ne bi trebalo, jer po zatvorskim ustanovama u Srbiji oni mnogo toga proizvode što se koristi svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni.

Resocijalizacija zatvorenika kroz rad – tako bi u najkraćem mogao da se opiše proces u kojem osuđenici tokom izdržavanja zatvorske kazne pronalaze novi smisao života, preispituju svoje mogućnosti i trude se da se pripreme da se po izlasku na slobodu u potpunosti uklope u društvo, ostavljajući iza sebe sve ono loše što ih je dovelo iza rešetaka.

U krojačkoj radionici osuđenici šiju školske rančeve, putne torbe, futrole za lovačke puške i ribolovački pribor (štapove), transportne vreće, ženske sportske torbe.

Takođe se u ovom zavodu izrađuju koverte, kao i ukrasne kutije za nakit.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) navode da su njihovi proizvodi, svojom cijenom i kvalitetom, pridobili veliki broj kupaca. Zavod se često nalazi u situaciji da ne može da podmiri potražnju klijenata.

Azil u Sremskoj Mitrovici
Uzgajivači i dreseri pasa

UIKS je pokrenuo projekat resocijalizacije osuđenih osoba kroz obuku pasa lutalica u zavodu u Sremskoj Mitrovici od 2018. Ponosno ističu da je ovo prvi projekat u kome, u sklopu obuke pasa, postoji takođe i azil za pse, i po tome je zatvor u Mitrovici jedinstven u Evropi. Za godinu i po dana obuku je prošlo oko 80 osuđenika, koji dobijaju sertifikate za rad u uzgajivačnicima pasa, kao dreseri pasa, i u zoo-vrtovima.

– Radno je angažovano više od 50 odsto osuđenih osoba. Rad je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i osuđenici za to dobijaju naknadu (platu) u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. U nekim situacijama je novac koji zarade i jedini izvor prihoda za njihove porodice. Nisu rijetki slučajevi da nam se bivši osuđenici jave i pohvale da su počeli da rade upravo poslove koje su naučili tokom izdržavanja kazne, a to su najčešće varioci, fasaderi, pekari, ili se bave uzgojem povrća u plastenicima i u taj posao uključuju i druge članove svoje porodice – navode iz UIKS za Kurir.

Ekonomija OZ Smederevo
Zatvorske jagode u supermarketima

Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji.

Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dvije komore za povrće, kapaciteta od po osam tona. Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji.

Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk… Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj mjeri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dodaju da se u zavodima osuđenici obučavaju za varioca, bravara, stolara, za rad u sito-štampi, koja je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, na listi deficitarnih zanimanja, keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača, hidroizolatera, štampara na tekstilu, limara, armirača, zatim imaju obuku za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalostrugarskim mašinama. Ističu, međutim, da se tokom boravka u zatvorima osuđenici mogu obučiti i za programera.

KPZ Sremska Mitrovica
– Dobro opremljena štamparija upošljava do 50 osuđenih osoba, koji prave sve vrste obrazaca, blokovsku robu, fascikle, kese i ostalu papirnu konfekciju koju koriste i sudovi u Srbiji, Ministarstvo pravde i drugi državni organi.

– Izlivaju betonske ploče debljine šest centimetara za izradu pešačkih zona.

– U drvnom pogonu proizvode standardne košnice, piknik garniture, režiserske stolice…

– Na oko 700 hektara obradive zemlje gaje pšenicu, kukuruz, soju, lucerku, suncokret, ovas, povrće i voće.

– Zatvorenici prije samog rada prolaze obuku i stiču neophodno iskustvo, nakon čega dobijaju verifikovan sertifikat i bolji tretman u periodu izdržavanja kazne – navode iz UIKS i izdvajaju neke od djelatnosti po kojima su poznati zatvori u Srbiji.

KPZ za maloletnike Valjevo
– U pogonu za proizvodnju ALU i PVC stolarije prave prozore i vrata za potrebe drugih zavoda u sistemu izvršenja krivičnih sankcija. KPZ za žene u Požarevcu

– U krojačkoj radionici šiju posteljinu, peškire, radna odjela, donji veš, stolnjake, zavjese, sobne papuče, tekstilne igračke i slično.

– Radi se i uslužno šivenje, prema zahtjevima kupaca.

Tako u zatvoru u Sremskoj Mitrovici osuđenici proizvode drljače i voćarske prikolice, uključujući i čuvenu prikolicu “dubrava” od četiri, pet, osam i 10 tona. Pogon za krojenje i šivenje je posebno dobio na značaju kada je izbila pandemija koronavirusa, pa su tamo dnevno šili čak 4.000 zaštitnih maski za lice za druga osuđena lica i zaposlene u svim kazneno-popravnim ustanovama u Srbiji. U pogonu se šiju i posteljine, asortiman za hotele, zaštitna radna odela, uniforme za zaposlene u zdravstvu.

Ekonomija OZ Smederevo: Zatvorske jagode u supermarketima
Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji. Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dve komore za povrće, kapaciteta od po osam tona.

Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji. Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk…

Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj meri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dok se u KPZ Požarevac – Zabela uveliko proizvodi školski namještaj, poput klupa, katedri, kompjuterskih stolova, stolica, klupa vezanih sjedišta, osuđenici u Nišu dali su ogroman doprinos tokom pandemije jer su odmah u martu 2020. počeli da šiju makse za lice, skafandere, kape…

KPZ Požarevac – Zabela
– U metalskom odsjeku prave krevete, kasete, dvokrilne ormane, arhivske police, nastrešnice, rešetke, kapije i ostali proizvodi od bravarije po potrebi.

– Proizvodi se i parkovski mobilijar – stubići, lanci, korpe za otpatke i parkovske klupe, kao i oprema za dječja igrališta, odnosno klackalice, ljuljaške, penjalice. KPZ Niš

– U metalsko-drvnom pogonu prave krevete, ormane, stolice, fotelje, police, stolice za hranjenje beba, drvene ograde, police za vrtiće, gravirane čuture, drvene gajbice, košnice, baštenske garniture od ratana, ležaljke od drveta, ukrasne kutije, merdevine, klupe za park, kante za smeće, fenjere, korpe za hleb, bolničke krevete, pijačne tezge sa tendom, stolice za osuđeničke sobe, bolničke kasete.

– U tekstilnom pogonu šiju se ženski mantili, medicinske uniforme, uniforme za sudsku stražu…

Okružni zatvor u Smederevu proizvodi rakiju od šljive, kajsije, jagode. U procesu pravljenja rakije osuđenici su angažovani isključivo na pomoćnim poslovima, poput branja jabuka, njihovog pranja i čišćenja, kao i drugih poslova.

Legenda o “smederevcu” Da li su ga osuđenici pravili
Jedan od najboljih šporeta na čvrsti ogrev, iliti narodski na drva, koji je ikada proizveden na prostoru bivše Jugoslavije jeste čuveni “smederevac”.

A kad je nešto dobro, onda o njemu počnu da se ispredaju razne priče, pa tako i da su ga zapravo pravili osuđenici u Okružnom zatvoru u Smederevu, a da je samo bio utisnut žig fabrike “Milan Blagojević”. Iz UIKS ističu da osuđenici nikada nisu radili u proizvodnji legendarnog šporeta.

Iz UIKS kažu da su ostvarili ogromne uštede u budžetu Srbije: Svi novi paviljoni koji se zidaju u cilju poboljšanja uslova za smještaj osuđenih osoba opremaju se namještajem, dušecima i posteljinom koju prave osuđenici u zavodima u Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Nišu, Valjevu i koji su prethodno prošli obuku za ove poslove.

Related Topics:

Društvo

OTAC SE ODREKAO POZNATOG FUDBALERA ZBOG CRNOGORKE! “Ne smatram ga više mojim sinom!”

Reprezentacija Bosne i Hercegovine bila je u fokusu prethodnih dana, ali jedan od njenih najboljih fudbalera, Anel Ahmedhodžić, više nije dio reprezentativne priče. Razlog leži u ličnim sukobima i porodičnim pritiscima koji su ga odvojili od državnog tima.

Anel Ahmedhodžić (26) prije godinu dana izazvao je pravu buru kada je izjavio da više neće igrati za reprezentaciju BiH jer se, kako je rekao, “cijela zemlja okrenula protiv njega, njegove supruge i sina”. U septembru iste godine potvrdio je odluku da neće nositi dres BiH, nakon što je primio stotine negativnih poruka usmjerenih protiv njega i njegove porodice.

Njegov otac, Mirsad Ahmedhodžić, tada je javno okrivio snajku Marijanu Mišić, tvrdeći da je njen uticaj bio razlog što Anel nije ostvario svoj puni potencijal u fudbalu. Marijana je prije dvije godine zbog supruga promijenila vjeru i prešla u islam, a otac je tvrdio da je to negativno uticalo na njegovog sina. Anel je, međutim, odlučio da pokaže da ove tvrdnje nisu tačne. Nakon sjajne sezone u Šefildu i uspjeha na Čempionšipu i Premijer ligi, Ahmedhodžić je napravio transfer karijere u redove holandskog Fejnorda, gdje je za njegov obeštećenje izdvojeno oko 20 miliona evra.

Inače, Anelov otac nije bio zadovoljan snajkom, te je smatrao da loše utiče na njegovog sina.

– To više nije moj sin, ne smatram ga više mojim sinom. Želim mu da bude dobar. Najbolji. Ja sam se borio cijeli rat, tri puta sam ranjavan. Želio sam da moj sin igra za državu koju sam ja svojom krvlju stvarao, ali okrenuli su ga loši ljudi koji misle samo na interes – izjavio je tada ogorčeni Mirsad. Nakon toga je opleo javno i po priji.

– Ta njena majka… ne znam šta su mu uradili, ali su planirali da nas roditelje odstrane. I to su uspjele za Novu godinu. Ta njena majka i ona su otišle u Dubai da se provode, a njemu ostavili dijete kući, a imao je mečeve u tom periodu i tu je izostajao, kao navodno lagana povreda – rekao je Mirsad u jednom intervjuu.
Prisjetio se i njegovog odlaska u Englesku i izjavio da je Marijana kriva što nije ispunio velika očekivanja na Ostrvu.

– Sa njim sam otišao u Englesku tad zajedno, privatnim avionom Šefilda. Tad mu ta djevojka nije imala vizu. Dva mjeseca bio je fokusiran bez nje. Niko mu nije smetao tad. Bio najbolji igrač kad je došao. Čim mu je došla ona, počeo je da pada.

Njegovi javni ispadi razbjesnili su mladog fudbalera, koji mu nije ostao dužan.

– Reći da je moja supruga bacila na mene crnu magiju je veoma uvredljivo za mene, a posebno za moju suprugu, jer je ona sjajna. Veoma je teško naći ženu koja će se brinuti o tebi kao što to radi ona i veoma sam sretan da moj sin ima tako nevjerovatnu majku. I onda reći da me ne pušta na mečeve reprezentacije? To je smiješno i samo pokazuje koji nivo inteligencije ima ovaj lažov. Ima mnogo supruga fudbalera koje ne mare za karijere muževa, ali ona nikada nije propustila meč, čak ni kada je bila u devetom mjesecu trudnoće došla je na moj meč samo nekoliko dana prije nego što mi je rodila sina. Ona je moja najveća podrška i reći da me ne pušta je glupavo, ali šta očekivati od narcisa?

Anel je nakon toga riješio da pokaže ocu da nije u pravu. Odigrao je sjajnu sezonu u Šefildu i dobio poziv holandskog velikana sa kojim je potpisao ugovor do 2029. godine, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Olujno do jako jugo i naglo topljenje snijega, UJUTRU MRAZ

U Bosni i Hercegovini  će biti oblačno i vjetrovito vrijeme, a na jugu i zapadu povremeno će duvati olujni jugo.

Jutro će biti vrlo hladno uz jači mraz i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama biće magle. Očekuje se naoblačenje na zapadu uz postepeno jačanje južnog vjetra, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne, uveče i u noći na utorak u Hercegovini i na jugozapadu će padati kiša, povremeno će biti i jačih padavina.

Vjetar će ujutro biti slab, zatim umjeren i jak, južnih smjerova. Na zapadu povremeno olujni udari, a na krajnjem sjeveru vjetar ostaje slab.

Jutarnja temperatura vazduha bić od minus devet do minus tri, na jugu do dva, u višim predjelima od minus 12, a najviša dnevna biće od tri do osam, na jugu do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

JEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH U PRAVOSLAVLJU! Božićni post, kada počinje i kako se posti

Božićni post jedan je od najznačajnijih postova u pravoslavlju. Predstavlja vrijeme duhovnog mira, molitve, uzajamne tolerancije i obnove duše i tijela.

Kada počinje Božićni post 2025. godine

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, Božićni post u 2025. godini počinje 28. novembra (po gregorijanskom kalendaru) i traje do Badnjeg dana, 6. januara.
Post traje ukupno 40 dana, a vjernici se kroz ovaj period pripremaju za proslavu Hristovog rođenja.

Pravila ishrane tokom posta

Božićni post je po režimu blaži od Vaskršnjeg, ali i dalje ima jasno definisana pravila.

Osnovna pravila glase:

Zabranjeni su meso, mliječni proizvodi i jaja.
Alkohol se izbjegava, osim u danima kada je dozvoljeno ulje i vino.
Vjernici se uzdržavaju od teške, masne i preobilne hrane.
Nivoi strogosti po danima

Ponedjeljak, srijeda i petak – strogi post na vodi

Tih dana ne upotrebljava se ni ulje.

Utorak i četvrtak – ulje i vino su dozvoljeni

Ishrana je nešto lakša i raznovrsnija.

Subota i nedjelja – dozvoljena riba

U ove dane dozvoljava se upotreba jela sa ribom, izuzev u posljednjoj sedmici.

Praznici tokom posta

U prvoj sedmici je veliki praznik Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembar). Pošto pada u četvrtak, toga dana se jede na ulju.

Posljednja sedmica – najstroži post

U posljednjih sedam dana ukida se riba
Badnji dan – na ovaj dan se strogo se posti, a uveče, na Badnje veče dozvonjena je riba.

Duhovni post – suština svakog posta

Sveštenici podsjećaju da je smisao posta duhovno očišćenje, a ne samo odricanje od hrane.

Prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog, post nema vrijednost ako se ne spaja sa duhovnim mirom i promjenom unutrašnjeg čovjeka.

„Ne govori: toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono… nego kaži: da li si od gnjevnog čovjeka postao tih? Ako si iznutra pun zlobe, zašto tijelo mučiš?“

Suština posta jeste:

da se čovjek smiri,
da prašta,
da ne nosi gnjev i zlo,
da poštuje i pomaže bližnje,
da uđe u praznični dan čistog srca.
Moguća ublažavanja posta

Crkva dozvoljava da sveštenik pojedinim vjernicima ublaži post, posebno:

starijima,
bolesnima,
djeci,
trudnicama i dojiljama.
Sveštenik je taj koji daje blagoslov u skladu sa zdravstvenim stanjem i okolnostima.

Nastavi čitati

Aktuelno