Connect with us

Društvo

SRPSKI JEZIK I ĆIRILICA – temelj kulturnog i nacionalnog identiteta

Srpski jezik i ćirilica temelj su kulturnog i nacionalnog identiteta i njihova zaštita je ključna za srpski kulturološki opstanak, poručila je danas ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić u Beogradu, na manifestaciji “Dani Srpske u Srbiji”.

Trivićeva, koja učestvuje u radu panela o temi: “Identitet: jezik, umetnost, kultura – Jedinstvenost kulturnog prostora Republike Srpske i Republike Srbije” na Univerzitetu umjetnosti u Beogradu”, istakla je jedinstvenost prostora Srpske i Srbije.

“Identitet jednog naroda kroz razne oblike kulturnog i materijalnog i duhovnog nasljeđa zaista se njeguje između Srbije i Srpske na način da smo donijeli Povelju o srpskom kulturnom prostoru, da organizujemo različite programe poput ovog panela, ali i različitih foruma o zaštiti ćirilice, srpskog jezika i pisma”, rekla je Trivićeva.

Ona je konstatovala da je kultura ključni resurs za razvoj i da aktivno uključivanje javnosti u proces očuvanja baštine ima veliku ulogu u podizanju svijesti građana o značaju kulturnog nasljeđa, a kroz odgovarajuće obrazovanje i informisanje o kulturnoj baštini i njenom značaju za afirmaciju kulturnog identiteta.

“Kulturno nasljeđe smo dužni sačuvati, zaštititi i ostaviti budućim generacijama kao što su nama ostavili naši preci. Ukoliko znamo ko smo, u kojem smjeru se krećemo i šta tačno posjedujemo, tada možemo definisati kulturu našeg društva. Izgradnjom kulturnog identiteta, društvo definiše kulturu”, ocijenila je Trivićeva.

Ona je ukazala da je u Republici Srpskoj stupio na snagu Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma koji uređuje sistem zaštite, očuvanja i način korištenja jezika i pisma srpskog naroda kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa, te utvrđuje način društvene brige o zaštiti i očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma.

Ona je napomenula da je isti zakon, sa manjim izmjenama, prilagođenim državnom uređenju i prilikama donesen 15. septembra prošle godine i u Republici Srbiji, saopšteno je iz resornog ministarstva

“Donošenje ovih zakonskih rješenja je prirodan i logičan slijed u primjeni Povelje o srpskom kulturnom prostoru, sporazuma koji definiše zajedničko djelovanje Republike Srpske i Srbije, potpisan između dva nadležna ministarstva”, navela je Trivićeva.

Ministar prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije Branko Ružić istakao je važnost da Srbi budu zajedno i da se u svakom trenutku osjeća međusobna bliskost.

“Jedan smo narod, u mentalnom, kulturološkom i sa aspekta tradicije, istorije, vere i nismo u poziciji ni da pomislimo da je moguće da nam neko uskrati afirmaciju takvih prava”, rekao je Ružić.

On je ukazao da postoje pokušaji nekih da rijeku Drinu predstave kao “razdelnicu” srpskog naroda, istakavši da to ona nije, već da Drina spaja, da je ona kičma koja u svakom smislu povezuje.

“Obaveza Srbije kao matične države je da sve vrednosti srpskog naroda afirmiše kako u Republici Srpskoj tako i svuda gde žive Srbi i da na taj način i srpski identitet stavi na pijadestal koji zaslužuje, ne ugrožavajući, naravno nikog drugog”, rekao je Ružić.

Direktor Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović poručio je danas da Srbi u Republici Srpskoj i u Srbiji nemaju prečeg i važnijeg posla od zaštite i njegovanja srpskog jezika i pisma, ćirilice, pravoslavne vjere, svoje tradicije i istorije.

On je naglasio da je jedinstvenost srpskog kulturno-umjetničkog i informativnog prostora sa dvije strane Drine u zaštiti jezika, pisma, vjere i narodnog blaga veliko ohrabrenje i najveća pomoć.

Cicović je naveo da je manifestacija “Dani Srpske u Srbiji” u sklopu koje je ovaj panel organizovan postala još “jedan most preko Drine”, najširi i najljepši.

Na panelu su učestvovali i zamjenik upravnika Narodne biblioteke Srbije Dragan Purešić, upravnik Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković” Aleksandar Jerkov, direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ljilja Petrović Zečić, vršilac dužnosti upravnika Narodnog pozorišta u Beogradu Svetislav Goncić, vršilac dužnosti direktora Narodnog pozprišta Republike Srpske Dijana Grbić, urednik Kulturno-umetničkog programa RTS-a Vladimir Kecmanović, te urednik Kulturnog programa RTRS-a Ernest Zavila

Related Topics:

Društvo

KRAJ POZNATOG DIZAJNA? Nove novčanice u prometu od 2028. godine

Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine donio je odluku o osnovnim obilježjima i dizajnu novčanica konvertibilne marke apoena 10, 20, 50, 100 i 200 KM.

Ono što je privuklo najviše pažnje jeste činjenica da će se na nekim novčanicama promjeniti prepoznatljive boje.

Kako će izgledati i kada stižu nove novčanice?

50 KM: Prepoznatljiva crvena novčanica sada će biti narandžaste i plave boje.

100 KM: Biće smeđe i ljubičaste boje.

200 KM: Biće plave i žute boje.

20 KM: Biće u nijansama sivosmeđe i zelene boje.

Kako nezvanično saznaje Fokus, nove novčanice biće predstavljene javnosti 2027. godine, a u opticaj će biti puštene 2028. godine.

Nastavi čitati

Društvo

VELIKO SRCE MALE DUNJE: Po drugi put donirala kosu za teško oboljelu djecu

Učenica četvrtog razreda Osnovne škole “Srbija” iz Crkvine kod Šamca Dunja Maslić drugi put je donirala kosu za Udruženju “Iskra” koje pruža podršku djeci oboljeloj od malignih bolesti jer, kako kaže, želi da sva djeca budu zdrava i srećna.

I prije tri godine donirala svoju dugu kosu

Djevojčica Dunja je i prije tri godine donirala svoju dugu kosu, a sada se drugi put odlučila za ovaj nesebičan gest kako bi doprinijela izradi perika za djecu koja se tokom liječenja suočavaju sa gubitkom kose.

– Želim mir i zdravlje, da sva djeca žive srećno, da humanost kao vrlina bude dio svih nas –  rekla je ova mala humanitarka, koja je aktivna i u Kulturno-umjetničkom društvu “Posavina” iz Crkvine.

Njena majka Marina rekla je Srni da je Dunju prije tri govine motivisala jedna djevojčica za koju je čula da je donirala kosu, te da je odmah izrazila želju da isto učini.

Čekale su pola godine da kosa dovoljno poraste, majka je čak mislila da će Dunja zaboraviti, međutim nije.

– Podsjetila me. Bio je septembar, onda sam je odvela kod frizerke koja joj je odsjekla kosu, odmah smo je spakovali i poslali Udruženju „Iskra“ – ispričala je Marina Maslić Srni.

Majka Marina kaže da je preponosna na taj kćerkin gest, jer je puštala kosu da raste samo da bi je odsjekla i donirala i nekom vratila osmjeh.

– Preponosni smo na njenu humanost i zrelost u tako malo godina – istakla je Marina.

Podstiče druge da šire dobrotu, humanost i ljubav

Direktor škole “Srbija” u Crkvini Radenka Mirosavljević rekla je Srni da je Dunja, iako je učenica nižih razreda, svojim postupkom pokazala zrelost, plemenitost i saosjećanje.

– Njena spremnost da pomogne onima kojima je podrška najpotrebnija zaslužuje veliko poštovanje i divljenje. Ponosni smo što je Dunja dio naše škole i što svojim primjerom podstiče druge da šire dobrotu, humanost i ljubav prema ljudima . rekla je Mirosavljevićeva.

Ona je istakla da Dunjina odluka da drugi put donira kosu djeci koja se bore sa teškom bolešću zaslužuje najdublje poštovanje i divljenje i poželjela je da ovaj postupak bude inspiracija svima.

Nastavi čitati

Društvo

GDE SU NESTALE NAŠE MILIJARDE?! Svaku litru goriva debelo plaćamo za puteve, a automobili nam propadaju u rupama!

Dok građani kroz cijenu goriva godinama finansiraju saobraćajnu infrastrukturu, na terenu dominiraju loši putevi.

Umjesto da se namjenski prikupljene milijarde ulažu u razvoj mreže autoputeva, država se odlučuje za skupo zaduživanje kod kineskih partnera, čiji su ugovori obavijeni velom tajne.

Auto ne može bez goriva, a država ne može bez puteva. Na svaki litar goriva, građani namjenski izdvajaju do 85 feninga isključivo za izgradnju i održavanje saobraćajnica.

To u praksi znači da, kada u automobil naspete 50 litara goriva, država kroz namete automatski uzme oko 40 maraka.

Milijarde maraka za (ne)izgrađene kilometre

Po osnovu namjenskih prihoda, u posljednjih 20 godina prikupljeno je više od 18 milijardi konvertibilnih maraka, što je iznos dovoljan da se cijela BiH premreži autoputevima bez ijednog kredita. Narodni poslanik u NSRS, Tomica Stojanović, upozorava na poražavajuću statistiku.

“Mi smo trebali u Bosni i Hercegovini imati nekih 916 kilometara autoputeva. Mi imamo u BiH 230 kilometara – od toga 105 u Republici Srpskoj i 125 u Federaciji”, navodi Stojanović.

Kineski krediti – teret na budžet

I ono malo autoputeva što imamo finansirano je iz kredita. Posljednji u nizu iznosi 299 miliona evra za izgradnju dionica Vukosavlje – Brčko i Brčko – Bijeljina, koje je odobrila kineska strana uz garanciju Vlade RS. Iz organizacije Transparency International BiH upozoravaju na ogroman rizik po budžet.

Srđan Traljić iz TI BiH ističe da ovakvi aranžmani otvaraju prostor za korupciju:

“Tu postoji rizik da će se izvlačiti novac preko podizvođača radova, a kineski kreditori to ne provjeravaju, njima je važno da se taj kredit vrati i ne ulaze u pitanja integriteta. I toga su svjesne vlasti u zemljama sa visokim nivoom korupcije kao što je naša i čak radije prihvataju takve kredite, jer je primarni cilj uvijek ostanak na vlasti da se izvuče što više novca.”

Politička blokada namjenskih sredstava

Dok se država zadužuje, politička prepucavanja na relaciji SNSD – HDZ – Trojka blokirala su 108 miliona maraka prihoda od putarine. Ekonomista, prof. dr Milenko Stanić, naglašava apsurdnost ove situacije.

“I dok ta sredstva stoje blokirana na računima UIO, Republika Srpska se zadužuje po osnovu kredita ili po osnovu davanja javnih dobara na koncesije i izgradnje autoputeva od strane kineskih investitora”, kaže Stanić.

Obećanja vs. realnost

Paradoks između struke i političke retorike najbolje ilustruju riječi Milorada Dodika, izgovorene 4. septembra 2022. godine: “Mi smo Republika koja više ne krpi rupe po putevima nego gradi autoputeve.”

Međutim, stvarnost na terenu je drugačija. Mnogo je rupa koje nisu okrpljene, a gradnja autoputeva odvija se tempom koji zavisi od novih zaduženja.

Živimo u zemlji apsurda, gdje se vozimo po najskupljim i najlošijim putevima u Evropi. Svaka rupa na putu simbol je državne nebrige i promašenih investicija, zaključuju sagovornici.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno