Connect with us

Društvo

Bliha se izlila iz korita, Sana i Una u porastu

Na području Sanskog Mosta rijeka Bliha se izlila iz korita, a u Alagića polju nekim mještanima je voda ušla u garaže, podaci su Civilne zaštite. Iz civilne zaštite Novi Grad potvrđeno je da su Sana i Una jutros u porastu.

Ukoliko se nastavi rast, naročito ovim tempom izvjesno je da će danas biti proglašene vanredne mjere odbrane od poplava.

Zabilježen je jedan odron u naselju Roga, i njegovo saniranje počeće u jutarnjim časovima.

Sinoć od 21:20 zbog izlijevanja na kolovoz obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu Blagaj Јapra – Suhača. Saobraćaj je otežan i na drugim putnim pravcima.

U naselju Roga zaplavljeno je više objekata. Poplavljenih nema.

Una velikom brzinom raste i u Kostajnici. Јuče je njen vodostaj bio 180 centimetara, da jutros 378. Rijeka je počela da se izliva na poljoprivredne površine, a ukoliko se rast nastavi, biće ugrožene i kuće u kostajničkoj Ulici Ranka Šipke.

U ovoj opštini izlila se i rječica Strigova, međutim nije zaplavila objekte.

Zabilježen je i jedan odron na magistralnom putu Kostajnica – Kozarska Dubica koji je saniran.

U Kozarskoj Dubici situacija je stabilna, Sava i Una su ispod kote redovne odbrane od poplava.

Dosta je stabilnija situacija i u Krupi na Uni. Voda se povukla se magistralnog puta Ratuša – Donji Dubovik, i ovaj putni pravac od jutros je prohodan.

Situacija je stabilna i u Prijedoru. Rijeke Sana, Miloševica i Gomjenica su u koritu.

U Civilnoj zaštiti ističu da su u pripravnosti i da prate razvoj situacije.

Vreće sa pjeskom se preventivno postavljaju u naselju Vrbica

U Prijedoru je situacija zbog obilnih padavina po kontrolom. U naselju Vrbice preventivno se postavljaju vreće s pijeskom uz rječicu Miloševicu, koja je i dalje u koritu, mada raste.

Sana i Gomjenica su i dalje ispod kote redovne odbrane od poplava.

Kako je potvrđeno za RTRS, sve dežurne ekipe su na terenu.

Voda, klizišta i odroni otežavaju saobraćaj

Saobraćaj se jutros u Republici Srpskoj i Federaciji BiH odvija otežano jer se na pojedinim dionicama voda izlila na kolovoz, posebno na području Novog Grada, kao i zbog klizišta i odrona, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srpske.

Vode na kolovozu ima na magistralnom putu Prijedor-Novi Grad u mjestima Buljuk i Petkovac, a saobraćaj je obustavljev na regionalnom putu Blagaj-Japra na području opštine Novi Grad.

Aktivirano je nekoliko klizišta i većih odrona, na dionicama Banjaluka-Kneževo-Ugar, Zvornik-Vlasenica u mjestu Kušlat i na magistralnom putu Kostajnica-Kozarska Dubica, gdje se saobraćaj odvija jednom trakom.

U FBiH je zbog većeg klizišta trenutno je obustavljen saobraćaj na magistralnom putu Bosanska Krupa-Bosanska Otoka, u mjestu Stegarići, a vode na kolovozu ima na putnom pravcu Bosanska Krupa-Sanski Most.

Zbog minerskih radova na magistralnom putu Sarajevo-Foča, dionica Trnovo-Miljevina u kanjonu rijeke Bistrice, dolaziće do povrmene obustave saobraćaja od 11.00 i 15.00 časova u trajanju od dva puta po pet do sedam minuta.

Na istom magistralnom putu, ali na dionici Dobro Polje-Miljevina, zbog radova na sanaciji klizišta, izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja.

Saobraćaj se zbog sanacije klizišta na dionici magistralnog puta Foča-Goražde u mjestu Filipovići odvija otežano, jednom trakom, a izmjene su i na putu Rudice-Novi Grad gdje je u toku izgradnja biciklističke i pješačke staze.

Na magistralnom putu Brčko-Bijeljina i na regionalnom putu Stari Ugljevik-Glavičice u rejonu Glinja saobraćaj se odvija usporeno uz povremene kratkotrajne prekide. Usporen saobraćaj zbog radova i na dijelu magistralnog puta Žegulja-LJubinje, dionica Podvrsnik-Ljubinje.

Režim u odvijanju saobraćaja izmijenjen je zbog radova na dionici magistralnog puta Brod na Drini-Vrba u tunelu Čemerno.

Izmjene su i na putnim pravcima Prijedor-Kozarac zbog izgradnje auto-puta, zatim Gradiška-Nova Topola-Klašnice, Brod na Drini /Foča/-Hum /Šćepan Polje/, kod Doboja gdje je u toku gradnja auto-puta, kao i na dionici magistralnog puta Stari Majdan-Banjaluka-Rudarska.

Na magistralnom putu Gradiška-Kozarska Dubica, na ulazu u Orahovu, zbog aktiviranog klizišta vozi se usporeno, kao i na putu Stari Ugljevik-Glavičice u rejonu Starog Ugljevika.

Zbog oštećenja mostova preko rijeke Bukovice u mjestu Gornji Podgradci i rijeke Jablanice u mjestu Sovjak na lokalnim putevima, obustavljen je saobraćaj i preusmjeren na alternativne putne pravce.

Deminiranje terena odvija se na regionalnom putu Podnovlje-Polje, kod deminerskog gradilišta “Gornji Božinci” i na magistralnom putu Kotor Varoš-Mitrovići u mjestu Viševica. Zbog toga će dolaziti do privremene obustave saobraćaja svakim radnim danom.

Vangabaritni prevoz kreće se putnim pravcima Vitovlje-Kneževo-Banjaluka-Prijedor-granični prelaz Gradina i Karuše-auto-put-Gradiška-granični prelaz Gradiška.

U FBiH se zbog redovnog servisiranja tunela “Grab”, “25. novembar” i “Vis” za saobraćaj se zatvara dionica auto-puta u smjeru Tarčin-Lepenica.

Zbog izvođenja sanacionih radova na mostu “Gorica”, na auto-putu Zenica-Sarajevo, za saobraćaj je zatvorena desna cijev tunela “1. mart”, a vozila saobraćaju dvosmjerno kroz lijevu tunelsku cijev.

Saobraćaj se zbog radova sporije odvija na magistralnom putu Čevljanovići-Nišići, dok je zatvoren most na ulazu u Nemilu, pa vozila saobraćaju preko raskrsnice u Topčić Polju.

Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.

Na graničnim prelazima jutros nema zadržavanja.

AMS apeluje da se voze maksimalno oprezno, drži odstojanje između vozila i da vozači izbjegavaju rizična preticanja.

Nezavisne

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Društvo

DAN D ZA PRELAZ GRADIŠKA: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sastaće se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušao riješiti problem otvaranja graničnog prelaza Gradiška.

Podsjećanja radi, nakon nekoliko godina radova, odgađanja radova i problema na hrvatskoj strani u vezi s finansiranjem, sve je konačno završeno i najviši predstavnici EU, Hrvatske i BiH trebalo je da narednog četvrtka svečano otvore brzu cestu kod Gradiške i oba prelaza i na hrvatskoj i na bh. strani.

Međutim, tipično za BiH, u zadnjem trenutku je sve dovedeno u pitanje jer UO UIO nije uspio donijeti formalnu odluku kojom bi se rasporedili radnici Uprave na novom prelazu. U međuvremenu su, kako saznajemo, radili telefoni i održavale se užurbane konsultacije, s ciljem da se u ponedjeljak konačno riješi taj problem i izbjegne još jedna međunarodna sramota BiH.

Kako saznajemo, sjednica je zakazana za ponedjeljak u 15 časova, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se odnosi na uklanjanje prepreka za otvaranje prelaza. Kako saznajemo, kao kompromis moglo bi se predložiti da se sva ostala pitanja zbog kojih je blokirano donošenje ove odluke rasprave na prvoj narednoj redovnoj sjednici.

Kako je “Nezavisnim” u četvrtak potvrdio Zijad Krnjić, član UO UIO koji je glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, što je potrebno da bi radnici mogli da počnu da rade na bh. prelazu kod Gradiške na novom auto-putu Banjaluka – Gradiška, on želi da se ovo pitanje raspravi na sjednici na kojoj bi članovi bili prisutni fizički, a ne da se sve usvaja na telefonskoj sjednici.

“Radi se o izmjeni Pravilnika, a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova, kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz Republike Srpske, nije krio ljutnju činjenicom da je otvaranje ovog prelaza blokirano.

“Izgrađen je apsolutno novi granični prelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka. Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može”, naveo je Amidžić za RTRS. Istakao je da nema logičnog objašnjenja zašto član iz FBiH to blokira, te je naglasio da će štetu trpjeti ne samo Srbi, već sve domaće stanovništvo i stranci.

Naglasio je da je član iz FBiH imenovan od strane Vlade FBiH da izražava stavove Vlade FBiH.

“Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prelaz ne otvara”, izjavio je Amidžić.

U međuvremenu, saznajemo da se UIO priprema za otvaranje prelaza i da ga njihove službe osposobljavaju da bude otvoren na vrijeme. Kako nam je rečeno, s obzirom na to da su objekti izgrađeni prije više godina, angažovane su ekipe za čišćenje i uređenje prostora, kako bi u njemu ljudi mogli normalno raditi.

“Mi se pripremamo kao da će biti otvaranje kako je planirano”, rekao nam je sagovornik. Prema stavu Uprave, nemoguće je na to mjesto poslati radnike ako se Pravilnik ne izmijeni.

Brza cesta kod Gradiške, koju je izgradilo preduzeće “Integral inženjering”, a investirale “Hrvatske ceste”, jedan je od najvažnijih objekata za cijeli sjeverni i centralni dio BiH, jer će brže ka Zagrebu i Beogradu putovati ne samo ljudi iz Krajine, već i iz centralne Bosne, ali i iz južnih dijelova Srpske.

Dio donacija za projekat je obezbijedila i Evropska komisija, koja je takođe zainteresovana da se ova saobraćajnica pusti u saobraćaj i na taj način demonstrira jačanje veza između EU i BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno