Da li ste sigurni da novčanica u vašem novčaniku nije lažna? Dok svakodnevno prelaze iz ruke u ruku, ne možemo uvijek biti sigurni da je baš svaka novčanica ispravna.

Prepoznavanje falsifikata postao je ozbiljan izazov.

Zamislite da vam prilazi gost na vašoj svadbi, pruža kao poklon novčanicu od 500 evra – i zatraži da mu vratite kusur od 300 evra. To se zaista desilo i to u Srbiji.

Naime, već u prva tri mjeseca ove godine otkrivena je tačno 2.361 lažna novčanica u Srbiji. Od toga 450 komada čine dinari a 1.911 strane valute, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS). Među falsifikatima bilo je najviše evra, zatim dinara i američkih dolara.
Da je pomenuta nesvakidašnja situacija za nekoga bila realnost, potvrdili su upravo iz Narodne banke.

– Lažni novac se najčešće koristi za kupovinu robe ili usluga ili vraćanje dugova, a registrovan je i slučaj puštanja u opticaj falsifikovanog novca u vidu poklona na svadbi gde je falsifikator dao jednu lažnu novčanicu od 500 evra i tražio kusur od 300 evra – naveli su iz Narodne banke Srbije za B92.

Lažni novac najčešće se plasira na mjestima sa većim prometom i slabijim nadzorom, poput pijaca, diskoteka, noćnih klubova ili uličnih prodajnih punktova.

Takođe, iz NBS su upozorili da se falsifikati često koriste za tzv. “kusur strategiju”, kada se kupovina robe ili usluge male vrijednosti obavi lažnim novcem s ciljem da se dobije autentičan novac u kusuru.

Na taj način se bezvrijedan papir mijenja za autentičan novac, pri čemu je kupljena roba ili plaćena usluga za falsifikatora potpuno nebitna.
Srpskacafe

Topliji dani donijeli su Beograđanima muke sa vranama. Osim parkova i zelenih površina, ove ptice “okupirale” su i stambene zone u centru grada.

Tako je juče na meti bila sugrađanka sa bebom, dok je prolazila pored poznatog restorana na Dorćolu. Iako izgledaju strašno u niskom letu, a znaju i kljunom da naprave ranu na glavi, stručnjaci objašnjavaju zapravo štite svoje mlade, prenose Novosti.

Prema riječima Ivane Novčić, stručnog saradnika na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, maj i juni su mjeseci kada mladi ptići napuštaju svoja gnijezda, a roditelji se javljaju kao zaštitnici.
“Vrane napadaju ljude u blizini gnijezda, jer se boje za svoje mladunce. To je uobičajeno ponašanje koje ne izaziva ozbiljnije posljedice ili vrlo rijetko može da dovede do manjih povreda. Iz tog razloga treba biti obazriv i ne ulaziti “u sukob” sa vranama. Najbolji način da se ljudi zaštite, jeste da izbjegavaju mjesta gdje se nalaze gnijezda vrana ili ukoliko se nađu u blizini gnijezda da se što prije udalje iz te zone”, objašnjava Novčićeva.

Pod zaštitom države

U Srbiji je siva vrana zaštićena prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, a takođe je označena kao lovna vrsta.

Razlog masovnog pojavljivanja i pravljenja gnijezda u gradskim jezgrima i urbanim sredinama prilično je složen, ali je to, prije svega, povećanje količine otpada, naročito onog koje je organskog porijekla, što je posljedica povećanja broja ljudi u gradovima.

Vrana se gnijezdi uglavnom na drveću, a sve češće i na stubovima dalekovoda i sličnim objektima. Tokom maja, mladunci vrane dobijaju perje, uče da lete, pa se dešava da ispadaju iz gnijezda i prije nego što su spremni da lete.

“Odrasle ptice tada brane teritoriju i mladunce, pa može doći i do napada ukoliko se prolaznik previše približio mladuncu. Najprije odrasle ptice počinju glasno da šalju znake upozorenja snažnim gakanjem, nakon čega mogu “krenu u napad”. Ovaj period traje dok mladunci ne postanu potpuno spremni za let, poslije čega više nema bojazni od napada”, navodi Novčić.

Iako je siva vrana već domaća u gradovima, većina sugrađana ih ne primećuje dok ne dođe do njihovog agresivnog ponašanja. Dugačke su od 44 do 51 centimetra. Siva vrana koristi raznovrsnu hranu biljnog ili životinjskog porekla, vrlo je prilagodljiva i koristi različite tehnike da bi došla do hrane.

Treću godinu zaredom, Delta Air Lines je objavila svoju godišnju listu najtraženijih destinacija koje strani turisti najviše pretražuju za ljetno putovanje.

Ova godina je uzbudljiva za Deltu, sa povećanom učestalošću letova na nekim od najpopularnijih mjesta, kao i uvođenjem novih linija, uključujući i prvi ikada let ka Siciliji u Italiji. Ipak, čini se da njihove mušterije i dalje više zanimaju druge destinacije za putovanje.

Bez daljeg odlaganja, pogledajmo kojih je to 5 najtraženijih ljetnih destinacija ove godine prema Delti i koliko su zapravo popularne:

5. Atina, Grčka
Na petom mjestu nalazi se Atina, istorijska prijestonica Grčke, dom slavnih znamenitosti kao što su Partenon – hram star 2471 godinu, smješten na brdu, kameni Odeon Heroda Atičkog iz 1. vijeka i impresivni, potpuno mermerni Panatenejski stadion. Mogli bismo naširoko da pišemo o drevnim čudima Atine, ali, suprotno opštem mišljenju, ovaj grad nudi mnogo više od samo “nekih starih ruševina”. Naši ljudi ga obožavaju, ali i stranci ga često biraju za odmor.

Plaka je kaldrmisani kvart ispunjen porodičnim tavernama sa bogatom gastronomskom ponudom. Užurbani trg Monastiraki savršen je za kupovinu neobičnih suvenira, dok je Atinska rivijera prošarana šarmantnim primorskim mjestima i slikovitim plažama. Ako tražite skriveni dragulj daleko od gužve, posjetite Anafiotiku, mirno naselje na sjeveroistočnoj padini Akropolja, sa bijelim kućama u ostrvskom stilu, šarenim kapcima i bakama i dekama sa svojim mačkama, kako uživaju na suncu.

4. Kankun, Meksiko
Ispostavlja se da Kankun ipak nije najpopularnija međunarodna destinacija za Amerikance koji lete u inostranstvo tokom ljeta, barem ne kada je Delta u pitanju, ali četvrto mjesto nije loše. Bilo da ste i sami bili tamo ili znate nekoga ko jeste, vjerovatno vam je poznat koncept.

Prostrani karipski grad fokusiran na blistav, moderni dio poznat kao Zona hotela, koji se prostire duž jedne od najljepših plaža koje možete vidjeti. Između mekog bijelog peska i tirkiznog mora, kao i niza luksuznih hotela uz obalu, sa svojim klubovima na plaži i restoranima koje vode vrhunski kuvari, Kankun je savršen izbor za one koji žele samo da se opuste. Nije baš jeftino provesti nedkelju dana ovdje, ali budite sigurni da ćete dobiti ono što plaćate.

3. Rim, Italija
Vraćamo se u Evropu. Ovo je vaš omiljeni evropski grad za vožnju vespe, sladoled od lješnika i večere na otvorenom uz muziku uličnih svirača. Možda je pretjerano reći da je Rim na listi želja svakog stranog putnika, ali sigurno zauzima visoko mjesto kod korisnika Delte, jer se već treću godinu zaredom nalazi među prva tri mjesta. I da budemo iskreni, neće uskoro sići sa te liste.

Od istorijskog značaja Koloseuma i Rimskog foruma, do boemskih ulica Trasteverea, gdje svaki korak vodi do još jedne uličice sa pastelnim zgradama i vinskim barovima, pa do Vatikana, ovo je grad iz snova.

2. Pariz, Francuska
Prelijepa Ajfelova kula, veličanstveni bulevari, zeleni parkovi sa ukrašenim fontanama, veličanstvena i obnovljena katedrala Notr Dam i redovi, redovi, redovi… Ovo je Pariz, ovdje ljudi jednostavno žive. Voljeli ga ili mrzeli, ne može se poreći da je prijestonica Francuske neprikosnovena kada je riječ o arhitekturi i umjetnosti. Prema podacima Delte, turisti dolaze u velikom broju.

Ove godine broj pretraga je porastao za 16 odsto u odnosu na 2024, što znači samo jedno – Pariz će ljeti biti pun kao i uvijek. Ako želite da pobjegnete od gužve, provedite popodne u srednjovjekovnom zamku i obližnjim šumama na istoku Pariza, znate šta vam je činiti.

1. London, Engleska

I evo pobjednika: krunu ove godine nosi London, kao najtraženija destinacija na zvaničnom sajtu Delte za ljeto 2025. Većina stranih putnika ne planira da zamijeni London za neki drugi evropski grad u skorije vrijeme. Pored selfija ispred Big Bena i Bakingemske palate, i šetnji uz rijeku Temzu ka Tauer bridžu, obavezno svratite na sjever do Camden Town-a na uličnu hranu. Za još lokalniji doživljaj, posjetite Portobello Road Market u Noting Hilu tokom vikenda, pravo mjesto za pronalaženje starinskih predmeta i knjiga.