Connect with us

Svijet

BLIŽI SE “SMRT” SLOBODE KRETANJA UNUTAR EU: Pogledajte šta se dešava na poljskoj granici (VIDEO)

Sloboda kretanja unutar Evropske unije možda još nije potpuno mrtva, ali ni taj trenutak nije više daleko.

Posljednja koja je tome doprinijela je Poljska, koja je u ponedjeljak uvela privremene granične kontrole s Njemačkom i Litvanijom kako bi se borila protiv ilegalnih migracija.

Odluka je iznuđena jer su granične kontrole s Njemačkom bile odgovor Berlinu koji kontroliše granice s Poljskom od jeseni 2023, a početkom maja je vlada Fridriha Merca dodatno pooštrila te kontrole, odbijajući ulazak migrantima čak i ako traže azil, prenosi Jutarnji.

Bilo je to previše čak i za proevropskog poljskog premijera Donalda Tuska, koji je na sastanku s nizozemskim premijerom Dikom Šofom najavio da će „granični prelazi s Njemačkom biti pokriveni načelom kritične infrastrukture“ te da službenici granične straže i policije imaju „jasne naredbe da odlučno reaguju“ na pokušaje ometanja kontrola. Tusk je naznačio da će se lažno predstavljanje i ometanje državnih službenika strogo kažnjavati: „Primijenićemo odgovarajuće mjere, a to će uključivati novčane kazne, a ako bude potrebno, i direktnu prinudu i pritvor“. Dodao je da razmjeri nisu veliki, ali da treba poštovati činjenicu da će Poljska „efikasno provjeriti svaki takav slučaj“

Situacija je eskalirala kada su Nijemci vratili u Poljsku trojicu Somalijaaca koji su se početkom maja uspjeli dokopati Frankfurta na Odri, ali ne zadugo. Iako je Upravni sud u Berlinu presudio da Somalijci smiju ostati dok se ne riješe njihovi zahtjevi za azil, vraćeni su u Poljsku jer su odatle ušli u Njemačku. Poljska desnica odmah je digla uzbunu i Tusk je morao da reaguje.

Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja šengenskog prostora koja je uvela granične kontrole. Njemačke vlasti podržale su odluku, a prema riječima kancelara Merca, otkako se ta praksa sprovodi, broj tražilaca azila u Njemačkoj se znatno smanjio. Slične razloge navode i u Varšavi.

„Ovom privremenom mjerom želimo ograničiti i smanjiti nekontrolisani tranzit migranata u oba smjera. Njemačku stranu sam već u martu upozorio i više puta razgovarao o tome s novim kancelarom“, izjavio je poljski premijer.

Dosadašnji strpljiv stav njegove zemlje prema jednostranim kontrolama više se ne može održati jer se sada, prema promijenjenoj praksi, ljudi vraćaju u Poljsku, tvrdi Tusk.

Postoji i unutrašnjopolitički razlog – naime, migraciona politika bila je centralna tema tamošnje predsjedničke kampanje. Pobjeda desnog nacionaliste Karola Navrockog, koji je tražio strože kontrole na granici s Njemačkom, bila je težak udarac za Tuskovu vladu, podsjetio je Dojče Vele.

Merkel “bocnula” Merca
U Njemačkoj je ponovno uvođenje poljske kontrole na zajedničkoj granici izazvalo kritike opozicionih ličnosti, poslovnih i policijskih sindikata. Za situaciju koja uzrokuje teškoće prvenstveno stanovnicima i preduzećima na pograničnom području okrivljuje se vlada hrišćansko-demokratskog kancelara Fridriha Merca i njene jednostrane akcije. Međutim, Aleksander Dobrindt, njemački ministar unutrašnjih poslova, pohvalio je poljsko uvođenje graničnih kontrola s Njemačkom i Litvanijom.

“One su važan korak u našim zajedničkim naporima protiv ilegalnih migracija i zato je to korak koji očigledno pozdravljamo“, rekao je Dobrindt u ponedjeljak uveče.

I dok se vlasti u Poljskoj i Njemačkoj slažu oko suspenzije šengenskih pravila, očekivane kritike stigle su iz Zelenih i dijela SPD-a, ali i od – Angele Merkel. Dugogodišnja kancelarka, uz napomenu da i ona smatra da se ilegalna migracija mora ograničiti, naglasila je da se o tome “mora razmišljati na evropskom nivou“. Tako je bocnula Merca, s kojim je u dugogodišnjoj zavadi – da ne upotrijebimo neku grublju riječ.

Na tu kritiku reagovao je kancelar Merc. U jednoj televizijskoj emisiji napomenuo je da njegova vlada trenutno “mora riješiti nekoliko problema koji su nastali u posljednjih deset godina“, misleći na probleme koje je Angela Merkel izazvala svojom politikom prema izbjeglicama u ljeto 2015. godine. Potom je dodao: “Pokušavamo se pridržavati evropskog prava. Ali, dok god je evropsko pravo o azilu nefunkcionalno, moramo imati pravo da sami štitimo svoje granice“.

Pravila i politička previranja
Član 25. Šengenskog zakona državama omogućava privremeno ponovno uvođenje kontrola na unutrašnjim granicama, ali samo na deset dana, ad hoc i potpuno samostalno, i to ako postoji neposredna prijetnja, na primjer sumnja na teroristički napad. Ali, kontrole na bavarskoj granici s Austrijom na snazi su od jeseni 2015. godine. Danska je službeno ponovno uvela kontrole na svojoj granici s Njemačkom prije osam godina.

Problemi i unutar vladajuće koalicije
Osim s vanjskim granicama, Donald Tusk ima probleme i unutar vladajuće koalicije. Političku scenu u Poljskoj zatreslo je otkriće da je prošlog četvrtka Šimon Holovnija, predsjednik parlamenta (maršal Sejma – poljski pandan Gordanu Jandrokoviću) i stranke Poljska 2050, u tajnosti, i to usred noći, posjetio privatni stan Adama Bjelana, jednog od glavnih PiS-ovih poslanika u Evropskom parlamentu. Sastanak se održao prije ponoći, a kasnije je, prema navodima fotoreportera redakcije Fakt, Bjelanov stan posjetio i čelnik PiS-a Jaroslav Kačinjski. Kasnonoćnom sastanku prisustvovao je i senator PSL-a i potpredsjednik Senata Mihal Kamiński, bivši političar PiS-a.

Procurilo je da se razgovaralo o rušenju Tuska i povratku PiS-a na vlast, a Holovnija bi za izdaju ostao na čelu Sejma. On je napisao da su to neistine, a opoziciju posjećuje usred noći u njihovim stanovima „jer mu je prebukiran raspored“.

„Čvrsto vjerujem da – posebno u ovim vremenima – političari različitih uvjerenja treba međusobno da razgovaraju, inače ćemo se međusobno poubijati. Smatram to normom, a ne izuzetkom i nastaviću da se tako ponašam kao predsjednik Sejma“, poslije je moralizovao Holovnija – iako svi znaju da je muljator.

Građanska koalicija, Treći put i Nova ljevica imaju 248 mandata u 460-članom Sejmu. Kada bi 32 poslanika Poljske 2050 promijenila stranu, pala bi Tuska vlada. Zato je Tusk odlučio da pređe preko svega i napisao na Fejsbuku: „Ozbiljno sam shvatio objašnjenja i izjavu Šimona Holovnije na današnjem sastanku čelnika koalicije. Vlada ima stabilnu većinu“.

Related Topics:

Svijet

EVROPSKO KOMISIJA OTPUSTILA PREVODIOCA – ŠPIJUNIRAO ZA MOSKVU? Pravio bilješke tokom tajnog sastanka sa Zelenskim

Evropska komisija raskinula je saradnju sa prevodiocem koji je tokom zatvorene sjednice sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kršio protokole, bilježeći osjetljive informacije.

Evropska komisija je prekinula saradnju sa prevodiocem angažovanim za važne međunarodne samite nakon što se pojavila zabrinutost zbog mogućeg sigurnosnog propusta tokom sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Prema saopštenju Komisije, incident se dogodio na sastanku Evropskog savjeta 19. decembra 2024. godine, kojem je prisustvovao i Zelenski. Prevodilac je, suprotno pravilima, vodio pisane bilješke tokom zatvorene sjednice na kojoj su se razmatrale osjetljive teme poput odbrane i bezbjednosti, piše Le Monde.

“Bilješke su odmah oduzete. Nakon pažljive analize činjenica, preduzeli smo odgovarajuće mere kako bismo spriječili ponavljanje ovakvog incidenta”, navodi se u odgovoru Komisije. U konkretnom slučaju, odlučeno je da se usluge tog prevodioca više neće koristiti, navodi se dalje u saopštenju.

Prevodilac je bio frilenser francusko-ukrajinskog porekla, angažovan da pomogne u komunikaciji sa ukrajinskim predsjednikom tokom sastanka na visokom nivou.

Brisel se posljednjih godina suočava sa nizom slučajeva povezanih sa špijunažom. U novembru prošle godine, Politiko je došao do poruke upućene zaposlenima u Evropskoj komisiji u kojoj se upozorava na “stvarnu prijetnju” stranih agenata.

Prošle godine, Evropski parlament je sankcionisao bivšu letonsku poslanicu Tatjanu Ždanoku nakon što su mediji otkrili da je navodno sarađivala sa ruskom Federalnom službom bezbjednosti (FSB), naslednicom sovjetskog KGB-a. Ovo otkriće je dodatno povećalo strahove od ruskog uticaja i špijunskih operacija unutar institucija EU

Nastavi čitati

Svijet

UBIJEN PUKOVNIK U KIJEVU: Saradnik Zelenskog izrešetan nasred ulice (VIDEO)

Visoki zvaničnik ukrajinske bezbjednosne službe pukovnik Ivan Voronič šetao je jutros kroz Goloseivski okrug kada mu je oko 9 sati po lokalnom vremenu prišao nepoznati čovjek i pucao u njega usmrtivši ga dok je prelazio ulicu.

Ubica je zatim pobjegao s lica mjesta, a nosio je crnu majicu i šorts.

Vjeruje se da je u Voroniča, koji je blizak saradnik predsjednika Volodimira Zelenskog, ispalio pet hitaca iz pištolja s prigušivačem, a zatim se okrenuo i pobjegao.

Pukovnik Voronič je od zadobijenih rana podlegao na licu mjesta.

Identitet osumnjičenog i motivi ostaju nejasni.

Pukovnik Voronič јe navodno bio viši operativac u odjeljenju centra za speciјalne operaciјe SBU.

SBU se nakon ubistva oglasila saopštenjem.

“Pokrenut јe krivični postupak zbog ubistva službenika SBU u Goloseivskom okrugu Kiјeva”, saopšteno je, prenosi Telegraf.

Oni su dodali da će preduzeti sve mjere kako bi se ovaj zločin što prije razjasnio.

Na društvenim mrežama pojavio se snimak nakon brutalne likvidacije:

Nastavi čitati

Svijet

UZBUNA U LONDONU! Iran sprema napade na Veliku Britaniju?

Islamska Republika Iran sposobna je za “široko rasprostranjene, uporne i nepredvidive” napade na Veliku Britaniju, navodi predsjednik Odbora za obavještajne i bezbjednosne poslove.

Pokušaji atentata uglavnom su usmjereni na disidente koji žive na britanskom tlu, a direktor MI5 ser Ken Mekalum otkriva da se iranske operacije uglavnom vrte oko “očuvanja režima, disidenata i medijskih organizacija”.
Izvještaj navodi kao potencijalne mete: iranske disidente, novinare, osobe osuđene za terorizam u Iranu, aktiviste, bivše državne službenike, ekološke aktiviste, izbjeglice, studente i zaposlene u međunarodnim nevladinim organizacijama.

Britanski državni službenici bili su meta iranskih sajber napada koji su pokušavali da dođu do informacija o britanskoj vladi preko njihovih ličnih mejl adresa. Vjeruje se i da iranske bezbjednosne službe prisluškuju sve pozive iz i ka Iranu u cilju podrške špijunskim operacijama.

Ser Ken je otkrio da Iranci pokušavaju da regrutuju mlade ljude koji trenutno nemaju pristup povjerljivim informacijama, ali bi ih u budućnosti mogli imati.
Teheran cilja svakoga koga vidi kao “problematičnog po režim”.
“Strpljivi su i spremni da sprovode dugoročne operacije, njegujući odnose s ljudima koji su možda naivni ili tek na početku karijere, s ciljem da ih kasnije pretvore u dugoročne izvore informacija”, rekao je Mekalum, prenosi Kurir.

MI5 je takođe otkrio da su izraelski ili jevrejski subjekti u Velikoj Britaniji mete potencijalnih napada.

Iranske obavještajne službe su “voljne i sposobne” da pokušaju ubistva i otmice na teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva sa najmanje 15 pokušaja atentata ili otmica između 2022. i avgusta 2023. godine.

U maju su trojica navodnih iranskih špijuna – od kojih su dvojica stigla u Veliku Britaniju čamcem – optužena da su ciljali novinare sa sjedištem u Britaniji kako bi “izveli ozbiljno nasilje.” Mostafa Sepahvand (39), Farhad Džavadi Maneš (44) i Šapur Kalehali Kani Nuri (55) navodno su bili fokusirani na zaposlene u Iran Internešenelu, nezavisnoj medijskoj kući sa sjedištem u Londonu.

Izvještaj Odbora za obavještajne i bezbjednosne poslove, koji ima 246 strana, prestao je da prikuplja podatke u avgustu 2023, pa ne obuhvata Hamasove napade od 7. oktobra niti novije prijetnje od strane iranskih državnih aktera. U njemu se takođe navodi da bi razvoj iranskog nuklearnog programa predstavljao prijetnju po britanske državljane u regionu, ali i po samu Britaniju. Odbor je u avgustu 2023. zaključio da Iran tada još uvijek nije razvio nuklearno oružje niti donio odluku da ga proizvodi.

U junu ove godine, Donald Tramp, američki predsjednik, je pokrenuo napad na iranska nuklearna postrojenja, šaljući desetine bombi za razbijanje bunkera na planinsku tvrđavu u Fordou.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) upozorila je da bi Iran mogao ponovo da počne sa obogaćivanjem uranijuma u roku od nekoliko mjeseci.

Teheran je priznao da su zajedničke američko-izraelske operacije nanijele “ozbiljnu i prekomjernu štetu”. Takođe se navodi da Iran želi da izgradi “duboku alijansu” sa Rusijom, uprkos “naslijeđu nepovjerenja i sumnji”, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Aktuelno