Connect with us

Svijet

BLIŽI SE “SMRT” SLOBODE KRETANJA UNUTAR EU: Pogledajte šta se dešava na poljskoj granici (VIDEO)

Sloboda kretanja unutar Evropske unije možda još nije potpuno mrtva, ali ni taj trenutak nije više daleko.

Posljednja koja je tome doprinijela je Poljska, koja je u ponedjeljak uvela privremene granične kontrole s Njemačkom i Litvanijom kako bi se borila protiv ilegalnih migracija.

Odluka je iznuđena jer su granične kontrole s Njemačkom bile odgovor Berlinu koji kontroliše granice s Poljskom od jeseni 2023, a početkom maja je vlada Fridriha Merca dodatno pooštrila te kontrole, odbijajući ulazak migrantima čak i ako traže azil, prenosi Jutarnji.

Bilo je to previše čak i za proevropskog poljskog premijera Donalda Tuska, koji je na sastanku s nizozemskim premijerom Dikom Šofom najavio da će „granični prelazi s Njemačkom biti pokriveni načelom kritične infrastrukture“ te da službenici granične straže i policije imaju „jasne naredbe da odlučno reaguju“ na pokušaje ometanja kontrola. Tusk je naznačio da će se lažno predstavljanje i ometanje državnih službenika strogo kažnjavati: „Primijenićemo odgovarajuće mjere, a to će uključivati novčane kazne, a ako bude potrebno, i direktnu prinudu i pritvor“. Dodao je da razmjeri nisu veliki, ali da treba poštovati činjenicu da će Poljska „efikasno provjeriti svaki takav slučaj“

Situacija je eskalirala kada su Nijemci vratili u Poljsku trojicu Somalijaaca koji su se početkom maja uspjeli dokopati Frankfurta na Odri, ali ne zadugo. Iako je Upravni sud u Berlinu presudio da Somalijci smiju ostati dok se ne riješe njihovi zahtjevi za azil, vraćeni su u Poljsku jer su odatle ušli u Njemačku. Poljska desnica odmah je digla uzbunu i Tusk je morao da reaguje.

Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja šengenskog prostora koja je uvela granične kontrole. Njemačke vlasti podržale su odluku, a prema riječima kancelara Merca, otkako se ta praksa sprovodi, broj tražilaca azila u Njemačkoj se znatno smanjio. Slične razloge navode i u Varšavi.

„Ovom privremenom mjerom želimo ograničiti i smanjiti nekontrolisani tranzit migranata u oba smjera. Njemačku stranu sam već u martu upozorio i više puta razgovarao o tome s novim kancelarom“, izjavio je poljski premijer.

Dosadašnji strpljiv stav njegove zemlje prema jednostranim kontrolama više se ne može održati jer se sada, prema promijenjenoj praksi, ljudi vraćaju u Poljsku, tvrdi Tusk.

Postoji i unutrašnjopolitički razlog – naime, migraciona politika bila je centralna tema tamošnje predsjedničke kampanje. Pobjeda desnog nacionaliste Karola Navrockog, koji je tražio strože kontrole na granici s Njemačkom, bila je težak udarac za Tuskovu vladu, podsjetio je Dojče Vele.

Merkel “bocnula” Merca
U Njemačkoj je ponovno uvođenje poljske kontrole na zajedničkoj granici izazvalo kritike opozicionih ličnosti, poslovnih i policijskih sindikata. Za situaciju koja uzrokuje teškoće prvenstveno stanovnicima i preduzećima na pograničnom području okrivljuje se vlada hrišćansko-demokratskog kancelara Fridriha Merca i njene jednostrane akcije. Međutim, Aleksander Dobrindt, njemački ministar unutrašnjih poslova, pohvalio je poljsko uvođenje graničnih kontrola s Njemačkom i Litvanijom.

“One su važan korak u našim zajedničkim naporima protiv ilegalnih migracija i zato je to korak koji očigledno pozdravljamo“, rekao je Dobrindt u ponedjeljak uveče.

I dok se vlasti u Poljskoj i Njemačkoj slažu oko suspenzije šengenskih pravila, očekivane kritike stigle su iz Zelenih i dijela SPD-a, ali i od – Angele Merkel. Dugogodišnja kancelarka, uz napomenu da i ona smatra da se ilegalna migracija mora ograničiti, naglasila je da se o tome “mora razmišljati na evropskom nivou“. Tako je bocnula Merca, s kojim je u dugogodišnjoj zavadi – da ne upotrijebimo neku grublju riječ.

Na tu kritiku reagovao je kancelar Merc. U jednoj televizijskoj emisiji napomenuo je da njegova vlada trenutno “mora riješiti nekoliko problema koji su nastali u posljednjih deset godina“, misleći na probleme koje je Angela Merkel izazvala svojom politikom prema izbjeglicama u ljeto 2015. godine. Potom je dodao: “Pokušavamo se pridržavati evropskog prava. Ali, dok god je evropsko pravo o azilu nefunkcionalno, moramo imati pravo da sami štitimo svoje granice“.

Pravila i politička previranja
Član 25. Šengenskog zakona državama omogućava privremeno ponovno uvođenje kontrola na unutrašnjim granicama, ali samo na deset dana, ad hoc i potpuno samostalno, i to ako postoji neposredna prijetnja, na primjer sumnja na teroristički napad. Ali, kontrole na bavarskoj granici s Austrijom na snazi su od jeseni 2015. godine. Danska je službeno ponovno uvela kontrole na svojoj granici s Njemačkom prije osam godina.

Problemi i unutar vladajuće koalicije
Osim s vanjskim granicama, Donald Tusk ima probleme i unutar vladajuće koalicije. Političku scenu u Poljskoj zatreslo je otkriće da je prošlog četvrtka Šimon Holovnija, predsjednik parlamenta (maršal Sejma – poljski pandan Gordanu Jandrokoviću) i stranke Poljska 2050, u tajnosti, i to usred noći, posjetio privatni stan Adama Bjelana, jednog od glavnih PiS-ovih poslanika u Evropskom parlamentu. Sastanak se održao prije ponoći, a kasnije je, prema navodima fotoreportera redakcije Fakt, Bjelanov stan posjetio i čelnik PiS-a Jaroslav Kačinjski. Kasnonoćnom sastanku prisustvovao je i senator PSL-a i potpredsjednik Senata Mihal Kamiński, bivši političar PiS-a.

Procurilo je da se razgovaralo o rušenju Tuska i povratku PiS-a na vlast, a Holovnija bi za izdaju ostao na čelu Sejma. On je napisao da su to neistine, a opoziciju posjećuje usred noći u njihovim stanovima „jer mu je prebukiran raspored“.

„Čvrsto vjerujem da – posebno u ovim vremenima – političari različitih uvjerenja treba međusobno da razgovaraju, inače ćemo se međusobno poubijati. Smatram to normom, a ne izuzetkom i nastaviću da se tako ponašam kao predsjednik Sejma“, poslije je moralizovao Holovnija – iako svi znaju da je muljator.

Građanska koalicija, Treći put i Nova ljevica imaju 248 mandata u 460-članom Sejmu. Kada bi 32 poslanika Poljske 2050 promijenila stranu, pala bi Tuska vlada. Zato je Tusk odlučio da pređe preko svega i napisao na Fejsbuku: „Ozbiljno sam shvatio objašnjenja i izjavu Šimona Holovnije na današnjem sastanku čelnika koalicije. Vlada ima stabilnu većinu“.

Related Topics:

Svijet

HAOTIČNO ŠIROM AMERIKE! Tramp u gradove šalje vojsku

Plan Donalda Trampa, predsjednika SAD, da rasporedi američku vojsku u Čikagu, demokratski političari u toj saveznoj državi dočekali su na nož, tvrdeći da je to zloupotreba moći.
Džej Bi Pricker, guverner Ilinoja, smatra da ne postoji vanredna situacija koja opravdava slanje Nacionalne garde i da američki predsjednik pokušava izazvati krizu.

Tramp je već rasporedio oko 2.000 vojnika u Vašington, gdje lokalnu vlast takođe drže opozicioni demokrati, pravdajući to obračunom s kriminalom u američkim gradovima. U petak je Tramp rekao da će tu politiku provesti u Čikagu i Njujorku, dva druga velika grada pod kontrolom demokrata.

Američki ministar odbrane Pit Hegset naredio je da pripadnici Nacionalne garde koji patroliraju ulicama Vašingtona budu naoružani, kao dio napora Trampove administracije protiv “kriminala koji je izmakao kontroli” u gradu.

Tek prošle sedmice, Pentagon i američka vojska saopštili su da trupe uključene u raspoređivanje – kojih sada ima oko 2.000 – neće nositi oružje.

Dok je Trampova administracija pohvalila misiju, ankete pokazuju da je ona izuzetno nepopularna među mnogim stanovnicima čvrsto demokratskog Vašingtona.

Do sada, trupe nisu učestvovale u operacijama provođenja zakona – koje su provodili lokalni policajci i službenici iz raznih saveznih agencija – već su umjesto toga bile postavljene u blizini lokalnih objekata od državnog značaja, uključujući National Mall i Union Station, glavno čvorište putničkog željezničkog prevoza u glavnom gradu.

Govoreći u Bijeloj kući u petak, Tramp je rekao da je misija donijela “potpunu sigurnost” Vašingtonu i da bi se mogla proširiti na Čikago – grad u kojem se rukovodstvo našlo u sukobu s Trampovom administracijom.

Osim toga, Tramp je rekao da će od Kongresa tražiti 2 milijarde kako bi pomogao u osiguravanju grada. Ranije ove godine, Kongres, kojim dominiraju republikanci, usvojio je zakon kojim je budžet Vašingtona smanjen za ukupno 1,1 milijardu dolara.

Nastavi čitati

Svijet

Lavrov “ZELENSKI JE TVRDOGLAV, on postavlja neke uslove”

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da zapadne zemlje sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim pokušavaju da blokiraju mirovne pregovore o Ukrajini, ali da se Rusija nada da će ti pokušaji biti uzaludni.
“Oni samo traže izgovor da spriječe pregovore i žele da se to desi bez njihove krivice, bez krivice Zelenskog, koji se takođe ponaša tvrdoglavo i postavlja neke uslove, zahtijevajući hitan sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, bez obzira na sve”, rekao je Lavrov.

On je dodao da evropske zemlje pokušavaju da poremete proces koji je postavio Putin i američki predsjednik Donald Tramp, a koji je, kako je naveo, dao veoma dobre rezultate.

“Nadamo se da će ovi pokušaji biti osujećeni”, istakao je Lavrov, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

IZRAEL NAPAO JEMEN! Sana na meti vazdušnih udara (VIDEO)

Jemenska prijestolnica Sana pogođena je u izraelskim napadima u nedjelju, objavila je televizijska postaja al-Masirah pod kontrolom huta, dva dana nakon što su huti ispalili raketu prema Izraelu.

Huti su rekli u petak da su ispalili balistički projektil prema Izraelu.

Dužnosnik izraelskih vazdušnih snaga rekao je u nedjelju da je projektil najvjerovatnije nosio nekoliko podstreljiva “namijenjenih detonaciji pri udaru”.

“Prvi put je ovakva vrsta rakete lansirana iz Jemena”, rekao je zvaničnik.

Nakon što je u oktobru 2023. počeo izraelski rat u Gazi protiv Hamasa, huti, povezani s Iranom, počeli su napadati plovila u Crvenom moru u kako bi pokazali solidarnost s Palestincima.

Često su ispaljivali projektile prema Izraelu, od kojih je većina presretnuta. Izrael je odgovorio napadima na područja pod kontrolom huta, uključujući ključnu luku Hodeidah, prenosi Jutarnji.

Nastavi čitati

Aktuelno