Connect with us

Svijet

BOGATIJI NEGO IKAD! Kako Tramp zarađuje iz Bijele kuće

Nakon ponovnog izbora na funkciju predsjednika SAD, Donald Tramp neprestano se suočava s optužbama da iz predsjedničke pozicije izvlači ličnu korist.

On i njegova porodica u posljednje vrijeme zaključili su brojne poslove – od nekretnina i kriptovaluta, do obveznica i akcija. Da li tu postoji nekakav obrazac koji ukazuje na lično bogaćenje?

U SAD predsjednici, potpredsjednici i drugi visoki zvaničnici, u skladu sa Zakonom o etici u vladi iz 1978. godine, donesenim poslije afere “Watergate”, imaju obavezu da svake godine javno objave svoje finansije. Izvještaji se predaju Kancelariji za etiku u vladi (OGE) i dostupni su javnosti.

Prema aktuelnim dokumentima OGE, Tramp je od 21. januara obavio više od 600 finansijskih transakcija i uložio više od 100 miliona dolara u korporativne, komunalne i državne obveznice. Među kompanijama čije je obveznice kupio su “City Group”, “Morgan Stanley”, “Meta”, “T-Mobile”, US, “Home depot” i “UnitedHealth”.

Na taj način republikanski predsjednik ima udio u sektorima koji bi mogli da profitiraju od političkih odluka njegove administracije, poput npr. deregulacije finansijskog tržišta. Kritičari u tome vide potencijalni sukob interesa.

Zasad nema javnih podataka o kupovinama ili prodajama akcija od početka njegovog drugog mandata. Ipak, prema posljednjem izvještaju s kraja 2024, Tramp je imao značajne udjele u “Microsoftu”, “Blackstounu” i sopstvenoj kompaniji “Tramp Media And Technology Group”.

Posjedovao je i akcije tehnoloških i velikih kompanija kao što su “Amazon”, “Alfabet”, “Meta”, “Tesla”, “Berkshire Hathaway”, “PepsiCo”, “JP Morgan Chase”, “Coca-Cola” i “Pfizer”.

Najveće pojedinačne pozicije bile su u “Nvidiji” (između 615.000 i 1,3 miliona dolara) i “Appleu” (između 650.000 i 1,35 miliona dolara). Obje kompanije direktno zavise od njegovih političkih odluka.

Tramp je najprije potpuno zabranio “Nvidiji” prodaju čipova Kini, ali je tu odluku nedavno ublažio. U zamjenu, “Nvidia” mora 15 odsto svojih prihoda iz Kine da ustupi američkoj vladi, što stručnjaci smatraju da je bez presedana u istoriji Sjedinjenih Država.

Početkom avgusta Tramp je najavio carine do 100 odsto na uvezene kompjuterske čipove i poluprovodnike. “Apple”, međutim, neće biti pogođen jer je, prema Trampovim riječima, direktor Tim Kuk obećao dodatne investicije u SAD vrijedne 100 milijardi dolara. Nakon te vijesti, cijena “Appleove” akcije porasla je za više od četiri odsto.

Trampove investicije u nekretnine teško je razdvojiti od njegovih državničkih putovanja. Njegovo prvo veliko putovanje u inostranstvo vodilo ga je u Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, upravo u zemlje u kojima njegova porodica paralelno pokreće nove ili širi postojeće projekte.

U maju su počeli radovi na “Trump Tower Jeddah”, luksuznom soliteru od 47 spratova na obali Crvenog mora. Trampova porodica najavila je i izgradnju luksuznog golf terena u Kataru “u Trampovom stilu”, kao dio projekta vrijednog 5,5 milijardi dolara, kao i “Tramp International Hotel and Tower” u Dubaiju – neboder sa 80 spratova i najvišim spoljnim bazenom na svijetu.

Kriptovalute sve više konkurišu tradicionalnom biznisu s nekretninama u Trampovom portfoliju. “Forbes” je procijenio u junu da je samo u prethodnih devet mjeseci zaradio oko milijardu dolara na ulaganjima u Tramp-Mim-Koin i udjelom u kompaniji “World Liberty Financial”.

U julu je njegova holding kompanija “Trump Media and Technology” objavila da ulaže dvije milijarde dolara u bitkoin i druge kriptovalute. U skladu s tim, Tramp sebe rado predstavlja kao “kripto-predsjednika” i snažno se zalaže za deregulaciju tog sektora.

Novinar Dejvid Kirkpatrik u tekstu za “New Yorker” izračunao je da su Tramp, njegova djeca i njihovi supružnici od početka njegove prve predsjedničke funkcije zaradili više od 3,4 milijarde dolara. Većina tih poslova i transakcija, kako piše, gotovo sigurno se ne bi dogodila da je Tramp ostao samo biznismen.

Kirkpatrik je u emisiji “Weekend Primetime” na kanalu MSNBC rekao da su i prethodni predsjednici i njihova djeca pronalazili načine da zarade preko ugovora za knjige ili honorara za predavanja, “ali sve to su bile sitnice u poređenju s poslovima Trampove porodice”.

Posebno sporno za kritičare jeste to što Tramp, za razliku od svojih prethodnika, nije prebacio svoje bogatstvo u takozvani slijepi fond na početku drugog mandata. Njegovom imovinom upravljaju njegova djeca, prije svega Donald Tramp Mlađi. Jasna granica između privatnog biznisa i javne funkcije u ovom slučaju praktično ne postoji.

To je velika razlika u odnosu na ranije predsjednike. Džimi Karter je svoju farmu kikirikija prebacio u “slijepi fond”. Isto su činili i Lindon Džonson, Ronald Regan, Bil Klinton, Džordž Buš i Džordž Buš Mlađi.

Takozvani “Kvalifikovani slijepi fond”, koji predviđa Zakon o etici iz 1978, podrazumijeva da vlasnik nema kontrolu, saznanja niti uticaj na upravljanje imovinom, već samo kvartalne izvještaje o vrijednosti, bez detalja o transakcijama.

Da li Tramp zaista zloupotrebljava predsjedničku funkciju kao niko prije njega kako bi se bogatio? Time što je odbio da prebaci imovinu u “slijepi fond” svakako se izlaže kritikama. Optužbe za sukob interesa teško se mogu odbaciti.

Međutim, Tramp i njegova porodica odbacuju navode da zarađuju od politike. Njegov sin Erik rekao je u junu za “Financial Times”: “Ako postoji porodica koja nije profitirala od politike, onda je to porodica Tramp.”, prenosi Deutsche Welle.

Međutim, činjenica je da Donald Tramp, prema procjenama magazina “Forbes”, trenutno raspolaže bogatstvom od 5,5 milijardi dolara. To znači da je bogatiji nego što je ikad bio.

Related Topics:

Svijet

NAUČNICI UPOZORAVAJU: Moguće teške posljedice po Evropu

Atlantski okean i njegov sistem morskih struja imaju ključnu ulogu u oblikovanju klime i vremenskih prilika u Evropi, Africi i Amerikama.

Međutim, najnoviji klimatski modeli upozoravaju na mogućnost njihovog ozbiljnog slabljenja, pa čak i potpunog kolapsa, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Šta je AMOC i zašto je važan
Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sistema i odgovorna je za razmjenu tople i hladne vode u Atlantskom okeanu.

Naučnici su još 2021. godine primijetili njeno slabljenje i upozorili na moguće posljedice. Razlog za to je ubrzano zagrijavanje Arktika, usljed čega se okean sporije hladi.

Toplija voda ima manju gustinu i sporije tone, što dovodi do promjena u salinitetu i dodatno usporava struju, stvarajući začarani krug koji dodatno destabilizuje cijeli sistem.

Modeli pokazuju različite scenarije
Korišćenjem različitih klimatskih modela, naučnici su pokušali da predvide budućnost AMOC-a, ali rezultati nisu jedinstveni.

Dok neki modeli ne ukazuju na značajnije promjene, drugi predviđaju drastično usporavanje. Ipak, kombinovanjem podataka iz stvarnih mjerenja i modela, istraživači su došli do zabrinjavajućih zaključaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, AMOC bi do kraja vijeka mogao da oslabi između 42 i 58 odsto, što bi gotovo sigurno vodilo ka njegovom kolapsu.

Posljedice po Evropu i svijet
Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice po zapadnu Evropu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerike.

Pomjeranje pojasa tropskih kiša ugrozilo bi proizvodnju hrane za milione ljudi, dok bi zapadna Evropa mogla da se suoči sa ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima.

Uz to, nivo mora mogao bi da poraste i do jednog metra, što bi dovelo do potapanja brojnih obalnih gradova, uključujući Rio de Žaneiro i Njujork.

Naučnici upozoravaju na „tačku preokreta“
Istraživači ističu da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi promjene mogle postati nepovratne.

„Otkrili smo da će AMOC usporiti više nego što se ranije očekivalo, što znači da smo bliže prekretnici“, upozorio je dr Valentin Portman iz istraživačkog centra u Francuskoj.

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke upozorava da je rizik značajno porastao.

„Ranije smo govorili o pet odsto šanse za kolaps, danas se pominje čak 50 odsto“, naveo je on.

Scenario koji treba izbjeći
Naučnici naglašavaju da bi ovakav scenario morao da se izbjegne po svaku cijenu, jer bi posljedice bile globalne i dugotrajne.

Rahmstorf upozorava i da bi stvarna situacija mogla biti još gora nego što modeli pokazuju, jer u proračune nisu u potpunosti uključeni efekti topljenja grenlandskog leda.

„To je dodatni faktor koji ukazuje da bi stvarnost mogla biti još ozbiljnija“, zaključio je on, prenosi tportal.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKA PLJAČKA U ITALIJI: Lopovi bili maskirani u filmske likove

Nekoliko naoružanih muškaraca opljačkalo je banku u Napulju, noseći maske sa likovima poznatih glumaca, a tom prilikom držali su 25 ljudi kao taoce prije nego što su pobjegli kroz kanalizacioni tunel.

Incident se dogodio u četvrtak oko 10 časova po lokalnom vremenu u jednoj filijali banke, a pljačkaši su iz banke opljačkali sefove iz kojih su odnijeli nakit, novac i dragocenosti pre nego što su pobegli, prenosi napoli tudej.

Svjedočenja talaca: „Bili su ljubazni uprkos oružju“
Portal navodi, na osnovu svjedočenja talaca koji su htjeli da govore za medije, da je u pljački učestvovalo tri ili četiri lopova, koji nisu uzeli ništa od talaca, da su imali jak napuljski naglasak, kao i da su bili “fini” prema ljudima zatečenim u banci, odnosno da su onima kojima nije bilo dobro nudili vodu.

Dodaje se da su pljačkaši nosili čarape na glavi preko kojih su bile maske sa likovima poznatih glumaca, ali nije navedeno kojih.

Dramatična intervencija: razbijeni prozori i šok-bombe
Na video-snimcima koji kruže društvenim mrežama vidi se kako vatrogasci razbijaju prozor ovnovima kako bi omogućili ljudima da izađu iz banke.

Tokom pljačke nije bilo povređenih, ali je šest osoba dobilo medicinsku pomoć zbog stanja šoka, piše BBC.

Pripadnici specijalnih snaga karabinjera hitno su dovedeni avionom iz Toskane, a nekoliko sati kasnije upali su u banku razbivši prozor.

Nekoliko pucnjava i glasni zvuci šok-bombi mogli su se čuti u prenosu uživo ubrzo nakon toga, navodi BBC.

Taoci oslobođeni, pljačkaši nestali bez trag
“Zahvaljujući brzoj reakciji, svi taoci su oslobođeni ubrzo poslije 13.30 časova bez ozbiljnih povreda”, rekao je regionalnli zvaničnik Mikele di Bari u saopštenju.

Još uvijek nije moguće proceniti vrednost ukradenog plena jer su pljačkaši zaplijenili lične sefove umjesto gotovine, piše Fanpage.it.

Bijeg kroz kanalizaciju i potraga za osumnjičenima
Redovni klijent banke na trgu Medalje d’Oro bio je jedan od talaca pljačkaša i istakao da je u početku pomislio da je šala, ali nakon što je video da je pljačkaš uznemiren, ubrzo je shvatio da je situacija ozbiljna.

“Ugledao sam maskiranog čovjeka. U početku sam mislio da je šala, ali onda, s obzirom na njegov uznemireni stav i autoritativan ton, shvatio sam da je sve stvarno. U tom trenutku sam se našao prenesen u detektivski film, onakav kakav gledate na televiziji”, rekao je Luiđi.

Luiđi nije mogao da razazna da li su u pitanju dva ili tri razbojnika, a po načinu koji su govorili sa “takvim samopouzdanjem”, rekao je da su Italijani zapravo Napolitanci, iz istorijskog centra, “jer su imali veoma jak akcenat”.

“Govorili su napolitanski i bili su veoma ljubazni, čak i ako su bili autoritativni”, dodao je on.

Još jedan očevidac je za Fanpage.it izjavio da su ih pljačkaši zaključali u sobu i da, iako su bili naoružani, “nisu koristili silu”.

Istraga u toku: sumnjivi automobil i koordinacija tužilaštva
Javni tužilac Nikola Grateri stigao je na mjesto događaja u roku od nekoliko minuta kako bi koordinisao operacije i nadgledao istragu sumnjivog automobila parkiranog u blizini banke, za koji je utvrđeno da ima lažnu registarsku tablicu, a istražiteljima sumnjaju da je to automobil koji su pljačkaši koristili da bi stigli do trga na kome se nalazi banka, prenosi portal Cronachedi.

Oko 17 časova specijalne snage su upale u banku, ali pljačkaši su nestali kroz rupu iskopanu u zidu koji je vodio do kanalizacionog otvora, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

KRAJ SLOBODNOG INTERNETA? 23 svjetska portala ukinula pristup najvećoj digitalnoj arhivi

Veliki svjetski mediji zatvorili su vrata Wayback Machine-u iz straha od vještačke inteligencije.

Čak 23 velika svjetska portala odlučila su da blokiraju pristup jednoj od najvažnijih digitalnih arhiva na internetu – Wayback Machine. Među njima su i New York Times i Reddit, što znači da korisnici više neće moći da pristupe starim verzijama tekstova ili obrisanim objavama.

Stručnjaci upozoravaju da ovaj potez direktno briše dio digitalne istorije i smanjuje odgovornost medija.

Glavni razlog za ovakvu odluku leži u strahu od vještačke inteligencije. Izdavači veruju da se njihov arhivirani sadržaj koristi za treniranje AI modela bez dozvole i nadoknade. Zbog toga su počeli da postavljaju tehničke barijere koje sprečavaju Wayback Machine da čuva njihove stranice.

New York Times tvrdi da arhiviranje njihovog sadržaja krši autorska prava. Iako pravna situacija nije potpuno jasna, cilj je očigledan – potpuna kontrola nad svim objavljenim materijalom. To u praksi znači da će korisnici moći da vide samo ono što mediji odluče da ostave javno dostupnim.

Ironično, mnogi novinari upravo ovih redakcija godinama koriste Wayback Machine za istraživanja. Više od 100 poznatih novinara potpisalo je pismo podrške arhivi, upozoravajući na ozbiljne posljedice. Bez ovog alata postaje gotovo nemoguće dokazati da je neki tekst naknadno izmijenjen ili da su informacije uklonjene.

Ako se trend nastavi, veliki dio internet istorije mogao bi da nestane iza zatvorenih korporativnih sistema. Mark Grejem, direktor arhive, upozorava da zaključavanje interneta direktno utiče na razumijevanje svijeta oko nas. Trenutno ne postoji nijedna javna alternativa koja može da zamijeni ovaj izvor informacija.

Nastavi čitati

Aktuelno