Connect with us

Društvo

Bolesni Slavko sam brine o kćerkici Biljani (6), žive u teškim uslovima i potrebna im je pomoć

U Ljeljenči kod Bijeljine, živi šestogodišnja Biljana, koju je majka ostavila kada je imala samo 8 mjeseci.

Od tada je sam odgaja otac, koji je, međutim, sada teško bolestan, i skoro potpuno onemogućen da radi i vodi računa o djevojčici koja je tek krenula u školu.

Dok je mogao raditi, 48-godišnji Slavko Krbanjević, kaže nikakvog se posla nije plašio. Radeći jedno vrijeme u Njemačkoj uspio je srediti jednu prostoriju za normalan život.

U međuvremenu se oženio i dobio kćerkicu Biljanu. Obzirom da je mahom radio teške fizičke poslove, došlo je do teškog oštećenje kičme, te je sada skoro nesposoban za rad, jedva se i kreće. Supruga ga napušta, ostavlja tada 8-mjesečnu bebu, da se više nikada ne bi ni javila, iako živi u istom selu.

Nas dvoje tada ostajemo sami, od tada ja o njoj sam brinem. Nastojim da joj omogućim koliko mogu, da je vaspitam, da bude dobro dijete. Idemo redovno i u crkvu. Supruga od kada je otišla, više se nikada nije vratila, niti javila. Ne viđa je, ne šalje poruke ni za rođendan, krstio sam je, nije ni tada došla da je vidi. Jednostavno, ne interesuje je… – kaže Slavko.

Uslovi u kojima žive su teški, u kući nema ni kupatila. U jedinoj prostoriji koja je funkcionalna spava djevojčica, otac, da bi joj oslobodio prostor spava u adaptiranoj prostoriji pored, koja nije izolovana, u pitanju je nekadašnji hodnik. Slavko kaže da rupe začepi stiroporom, da manje duva spolja, a za vrijeme hladnijih dana, spava na spužvi pored Biljaninog kreveta.

– Ja bih podigao i kredit da mogu, ali nisam zaposlen zastalno. Radim u komunalnom preduzeću evo 7 mjeseci, ali od toga sam već 4 na bolovanju. Direktor mi izlazi u susret, pa mi produži. Ležao sam 14 dana u bolnici u Banjaluci, nisam imao čime da platim, ostali mi papiri tamo, ne mogu da ih podignem, nemam para da odem. Sa to nešto oko 400 KM što primim, pokrijem troškove, kupim njoj šta treba, kupim da jede. Njoj više, a meni šta ostane . priča čovjek pritisnut teškom mukom, piše BN TV.

Vezanost kćerke i oca je očigledna. Slavko ima starateljstvo nad njom, a ni to nije išlo lako, jer se majka nije odazivala na pozive radnika Centra za socijalni rad, koji su naposlijetku otišli kod nje.

– Tamo su napali te radnike, pitali ih šta hoćete, na šta su je zamolili da im dozvole da joj objasne zbog čega su je zvali. Kada su joj rekli, kazali su im, što stoji i u dokumentaciji Centra za socijalni rad – Mi smo mislili da on (Slavko) hoće da nam utrpa dijete… .- kaže ovaj samohrani otac.

Biljana nam pokazuje crtež iz vrtića, na kome je kaže njena porodica, zajedno sa mamom. Kaže zna je – sa slike koju joj je baka pokazala.

– Ja je ispratim i sačekam svaki dan iz škole, ona mi je najveća i jedina radost. Idemo u šumu često, tamo voli da ide, beremo cvijeće na proljeće, ona meni nabere buket cvijeća i donese – kaže Slavko.

U razgovor se uključuje i mala Biljana koja potvrđuje, i veli – Naberem tati cvijeće, jer je on nabolji tata!

Osim par dobrih komšija i gradonačelnika Bijeljine, za koga kaže da mu je pomogao da zamijeni vrata i prozor, Slavko nema druge pomoći.

– Najradosniji bih bio kada bi mogao ovu prostoriju da sredim, da oblijepim malo stiroporom, da malo kuhinje neke opremimo, da imam toplu vodu, grijem sada vodu na šporetu.

Ono što je mala Biljana svo vrijeme pokušavala da nadoknadi, a što joj očigledno najviše nedostaje je majčin zagrljaj… Što je nenadoknadivo. Ono ostalo što mi možemo da učinimo, a da joj djetinjstvo bude ljepše, jeste da joj omogućimo da ima normalne uslove za odrastanje i školovanje…

Kako pomoći:
Slavko Krbanjević

ž.r. 5520002020964702, Adiko banka

Broj telefona, Slavko Krbanjević 066/256-448

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Stabilizacija, kiša samo još ponegdje

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje stabilizacija vremena, a kratkotrajna, slaba kiša moguća je samo ponegdje.

Ujutro će biti hladnije, a po kotlinama i dolinama rijeka očekuje se magla. U ostalim predjelima biće pretežno oblačno, na jugu sunčanije i uglavnom suvo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana biće sve više sunčanih perioda i toplije.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet do 10, u višim predjelima od dva, a dnevna od 15 na sjeverozapadu, do 21 stepen Celzijusov na jugu.

Kasnije poslije podne i uveče očekuje se prolazna umjerena oblačnost s juga.

Vjetar će biti slab do umjeren, a u Hercegovini uveče pojačan, promjenljiv ili sjevernih smjerova.

Nastavi čitati

Društvo

SRPSKA BEZ STRUJE? Istovremeni remonte u Gacku i Ugljeviku izazivaju zabrinutost

Remonti Rudnika i termoelektrane Gacko i Rudnika i termoelektrane Ugljevik datumski se poklapaju iako to nije praksa, pa se još ne zna kako će Republika Srpska izdržati ovaj period znajući da ove dvije termoelektrane proizvode oko 65 odsto ukupne električne energije u Srpskoj.

Tako je Rudnik i termoelektrana Ugljevik već započela remont, i to 21. aprila, te će on trajati do 5. juna ove godine.

Sa druge strane, kapitalni remont u RiTE Gacko počinje 24. maja i trajaće do 2. avgusta.

Ovo znači da će se godišnji remonti preklapati za 13 dana, što dovodi do toga da će u tim danima morati da se uvezu ogromne količine električne energije, koje su na inostranom tržištu dosta skuplje.

Ono što nije jasno jeste to zbog čega će se godišnji remonti termoelektrana koje su najveći proizvođači struje poklopiti i time stvoriti dodatne troškove matičnom preduzeću, te ko će te troškove platiti.

Damir Miljević, član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (RESET) i stručnjak za energetiku, rekao je za “Nezavisne novine” da je uobičajeno da se, kada se planiraju generalni remonti, pazi da značajni kapaciteti ne rade remonte u isto vrijeme kako ne bi dolazilo do vremenskog preklapanja tih remonta.

“Ovdje imamo situaciju da je preklapanje oko 15 dana, što, po mom mišljenju, ne može biti kompenzovano proizvodnjom iz hidroelektrana. Opcije su ili uvoz ili kupovina od Termoelektrane Stanari, ali nisam siguran je li to moguće. Tu cijenu će neko morati da plati, a to su potrošači električne energije. “Elektroprivreda RS” ovo neće izdržati, samo je pitanje na koga će se teret prebaciti. Uvijek se prebaci na kupce, samo je pitanje da li će to ići na preduzeća ili građane, a to, nažalost, zavisi od procjene političara šta im je manja šteta. Uglavnom, uslijediće jedan vrlo negativan period koji će imati svoju cijenu”, objasnio je Miljević.

Ekonomista Milenko Stanić kaže da smo za nekoliko godina od najvećeg aduta za izvoz električne energije postali najveći uvoznik.

“Uvoz električne energije se približava uvozu nafte i naftnih derivata, čije izvore i potencijale uopšte nemamo. Ovo pokazuje podatke lošeg stanja u elektroenergetskom sektoru. Cijene električne energije dosta variraju, a okolnosti i sukobi u svijetu mogu dovesti do daljeg povećanja cijena svih energenata, pa tako i električne energije. Energetika je ključni segment ne samo za proizvodnju industrijskih proizvoda, nego i velikog broja usluga, tako da gubimo i na strani konkurentnosti našeg izvoza. Mnogo nepovoljnih efekata će izazvati povećan uvoz električne energije. Na kraju sređivanja svih bilansa, to se fakturiše građanima. Oni kao krajnji potrošači isfinansiraće sve dugove i sve deficite koji se ostvare”, naglasio je Stanić za “Nezavisne novine”.

Podsjećamo, Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”, ranije je rekao da će ova i sljedeća godina biti veoma teške za ovo preduzeće, te da će od racionalizacije troškova u preduzeću zavisiti da li će i u kojem obimu doći do poskupljenja struje.

Ipak, Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, u martu je izjavio da do kraja godine neće doći do povećanja cijena struje.

“Činjenica je da mi, bez obzira na povećanje cijena struje od sedam-osam odsto na početku godinu, imamo ubjedljivo najjeftiniji električnu energiju za domaćinstva u regionu”, naveo je Višković.

Dodao je da je svim preduzećima iz sistema “Elektroprivrede” naloženo da prije nego što se obrate za bilo kakvo poskupljenje moraju da sagledaju svoje unutrašnje rezerve i smanje troškove.

Kako pokazuje finansijski izvještaj RiTE Gacko za prvi kvartal ove godine, dobit preduzeća je oko 1,5 miliona KM, što je bolje u odnosu na isti period prošle godine.

Ipak, RiTE Ugljevik je u istom periodu imao gubitak od 5,3 miliona KM, što je dosta lošije u odnosu na tri mjeseca 2024. godine, kada su imali dobit od 3,6 miliona KM.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI UPIS STARI PROBLEMI: Srpska za deceniju ostala bez 11.000 đaka

I dok se škole u Republici Srpskoj pripremaju za nove prvačiće koji će od septembra otvoriti novo poglavlje života, mnoga mjesta u školskim klupama godinama ostaju prazna jer je za deset godina broj đaka u redovnom osnovnom obrazovanju manji za 11.730, odnosno 12,5 odsto.

Inače, u školama u Srpskoj završen je upis prvačića, a u toku su testiranja. I dok još uvijek nije poznato koliko će prvaka tačno krenuti u školu od septembra, u najboljem slučaju ta brojka bi iznosila 9.399 jer je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, u periodu od 1. septembra 2018. godine do 1. septembra 2019. godine u cijeloj Republici rođeno 9.399 djece.

Međutim, statistika bilježi da je u Srpskoj kontinuiran pad broja učenika upisanih u prvi razred.

“U posljednjih 10 godina broj upisanih učenika u prvi razred redovnog obrazovanja smanjen je za 1.643 učenika, odnosno 15,4 odsto. U posmatranom periodu, u 25 opština broj učenika u prvom razredu smanjen je za 20 i više. Povećanje broja upisanih bilježi grad Istočno Sarajevo, i to za 55 učenika. U školskoj 2024/2025. godini u prvi razred upisano je 9.017 učenika. U osnovne škole u Banjaluci upisana je petina od ukupnog broja prvačića”, navode iz RZS, dodajući da je na početku ove školske godine u osnovno obrazovanje uključeno 82.346 učenika, od čega redovnu osnovnu školu pohađa 81.940 učenika, a osnovnu školu za djecu sa smetnjama u razvoju 406 učenika.

Aleksandar Čavić, demograf, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se negativni prirodni priraštaj donekle reflektuje na broj upisanih prvačića, a da ova brojka od 11.000 i ne djeluje toliko katastrofalno kada se posmatra sama, međutim, kada se sagleda natalitet i broj umrlih, dobije se prava slika za proteklih 10 godina, a to je gubitak više od 60.000 stanovnika.

“Čak i ako bismo apstrahovali spoljne migracije koje su trenutno najveći faktor smanjenja broja stanovništva, priča koja se tiče neto stope reprodukcije, stope ukupnog fertiliteta je toliko poražavajuća po nas da bez odlučnih mjera na polju populacione politike ona vodi neminovnom nestajanju”, kaže Čavić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, broj upisanih đaka je veličina koja govori o tome koliko će sutra učenika biti upisano u srednje škole, odnosno koliko će kasnije na fakultete.

“To nam je potrebno da bismo mogli da obezbijedimo funkcionisanje društva, odnosno da bismo imali dovoljno medicinskih sestara i tehničara, ljekara, vatrogasaca, radnika na održavanju puteva… Ako vi imate smanjenu populaciju koja ulazi u radno sposobni kontingent, to je, ako apstrahujemo od spoljnih migracija, posljedica trendova u rađanju nekih 20 godina ranije, odnosno šest ili sedam godina ako govorimo o školskom upisu”, navodi on za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, Republici Srpskoj je potreban strateški pristup kao jedino rješenje ovog problema, a ne pojedinačne mjere, već grupne.

Međutim, da uprkos svemu tome i dalje u pojedinim zajednicama postoji bar tračak nade, pokazuje primjer iz Doboja, gdje je, prema riječima Ljubiše Blagojevića, predsjednika dobojskog Aktiva direktora osnovnih škola, na području aktiva upisano nešto više prvačića nego lani.

“Iako varira od škole do škole, neka je upisala manje, neka više, a neka je ostala na istom prosjeku, što se tiče samog područja grada Doboja, upisano je za nekih 30 učenika više nego prošle godine”, kaže Blagojević za “Nezavisne novine”.

Inače, na početku školske 2024/2025. godine Republika Srpska imala je 192 osnovne škole, od čega je 188 redovnih, a četiri su specijalne škole za djecu sa smetnjama u razvoju.

Nastavi čitati

Aktuelno