Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić danas su na konferenciji za medije u Sarajevu objavili da su podnijeli krivične prijave protiv direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darka Ćuluma i predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto.

U krivičnoj prijavi protiv Darka Ćuluma, bivšeg direktora SIPA-e, navodi se da postoji osnovana sumnja da je počinio više teških krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršavanje odluka najviših sudskih institucija i zloupotrebu službenog položaja.

„Darko Ćulum je, zloupotrebljavajući svoju poziciju direktora SIPA-e, odbio izvršiti nalog Suda BiH za lišenje slobode osumnjičenih za napad na ustavni poredak, a zatim, po nalogu Milorada Dodika, podnio neopozivu ostavku i pridružio se Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao savjetnik“, navedeno je u prijavi, prenosi Kliks.

Poslanici tvrde da je Ćulum tim činom postao aktivni dio udruženja koje je formirano s ciljem rušenja ustavnog poretka BiH, te da je svjesno ostavio državnu agenciju bez rukovodstva u momentima kada je postojala ozbiljna prijetnja po ustavni poredak i bezbjednost države. Takođe je ukazano da se Ćulum, nakon gotovo četiri mjeseca, bez zakonskog osnova pokušao vratiti na funkciju direktora SIPA-e, iako mu je po sili zakona radni odnos prestao 18. marta 2025. godine.

Zbog toga Mehmedović i Emrić traže da Tužilaštvo BiH hitno predloži Sudu BiH mjere pritvora ili zabrane Ćulumu, uključujući zabranu ulaska u prostorije SIPA-e i kontaktiranja sa službenicima te agencije i osobama osumnjičenim za napad na ustavni poredak.

U drugoj krivičnoj prijavi, Borjana Krišto se tereti za zloupotrebu službenog položaja jer, iako je bila upoznata sa ostavkom i nezakonitim djelovanjem Darka Ćuluma, nije pokrenula postupak njegovog razrješenja s pozicije direktora SIPA-e, niti je, kako se tvrdi, preduzela bilo kakve zakonske mjere da spriječi njegovu uzurpaciju državne funkcije.

„Borjana Krišto je prekršila Zakon o Savjetu ministara BiH i propustila izvršiti svoju zakonom propisanu obavezu da u roku od 15 dana predloži novog ministra bezbjednosti nakon što je Nenad Nešić podnio ostavku. Do danas, više od pola godine kasnije, novog ministra bezbjednosti nemamo“, naglasili su Mehmedović i Emrić.

Poslanici podsjećaju da je pet šefova poslaničkih klubova još u martu predložilo Nebojšu Vukanovića za novog ministra bezbjednosti, te da je Predstavnički dom na sjednici održanoj 15. maja 2025. godine usvojio zaključak kojim se od Krišto zahtijeva da postupi po zakonu, što ona do danas nije učinila.

„Borjana Krišto je, u namjeri da zaštiti političke dogovore sa SNSD-om, svjesno ignorisala zakon i direktnu instrukciju zakonodavne vlasti. Time je prekršila zakon, ali i povrijedila temelje demokratskog sistema u kojem izvršna vlast odgovara parlamentu“, navodi se u prijavi.

Svaka od 900 odluka visokih predstavnika umanjila je suverenitet BiH, a politička i institucionalna kriza od početka godine prvenstveno je posljedica odluka Kristijana Šmita, piše današnji zagrebački “Večernji list” izdanje za BiH.

U komentaru glavni urednik lista Јozo Pavković je naveo da niko, osim najvećih pesimista 1995. godine, nije mogao pretpostaviti da će institucija visokog predstavnika biti aktivna do danas, te konstatuje da je, što se globalnih okolnosti tiče, očito da Šmit ne uživa povjerenje najmanje dvije velike svjetske sile – Kine i Rusije, a da je nepoznanica i stav aktuelne američke administracije o njemu.

– Sve je više onih koji propituju opravdanost i svrsishodnost nastavka egzistiranja OHR-a u sadašnjem obliku – piše Pavković.

Uz ocjenu da je vrijeme za drastične promjene kada je riječ o postojanju OHR-a, u tekstu je naveo da je i najgore domaće rješenje bolje od nametnutog.

Savjet ministara BiH ponovo na dnevni red nije stavio imenovanje zamjenika direktora SIPA.

Kao i ranije, protiv je bio Selvid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice, a na ranijim sjednicama ovoj tački dnegnog reda protivio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

Inače, imenovanje zamjednika direktora SIPA već nekoliko puta planira se kao tačka dnevnog reda Savjeta ministara BiH, međutim neposredno pred samu sjednicu, bošnjački ministri se tome usprotive i ta tačka bude skinuta sa dnevnog reda.

Podsjećanja radi, Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH još ranije je okončao konkursnu proceduru za zamjenika direktora SIPA i rezultate dostavio Ministarstvu bezbjednosti BiH, odnosno Savjetu ministara BiH.

U skladu sa procedurom Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti BiH Savjetu ministara BiH dostavio je prijedlog o imenovanju Dragana Andrića, za zamjenika direktora SIPA međutim nekoliko puta do sada to je skidano sa dnevnog reda.

Kada je riječ o SIPA, Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, poslanici Predstavničkog doma Parlametnarne skupštine BiH podnijeli su krivične prijave protiv Darka Ćuluma, direktora SIPA i Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

U prijavi protiv Ćuluma, navodi se da postoji osnovana sumnja da je počinio više krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršavanje odluka najviših sudskih institucija i zloupotrebu službenog položaja.

Emrić i Mehmedović su naveli da je Ćulum zloupotrijebio svoju poziciju direktora SIPA i odbio izvršiti nalog Suda BIH za lišenje slobode osumnjičenih za napad na ustavni poredak, a zatim po nalugu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske podnio neopozicu ostavku i pridružio se Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao savjetnik.

Naveli su da je Ćulum nakon gotovo četiri mjeseca, bez zakonskog osnova pokušao vratiti na funkciju direktora SIPA iako mu je “po sili zakona radni odnos prestao 18. marta 2025. godine”.

Inače, Ćulum se nakon što je podnio stavku vratio na mjesto direktora SIPA i normalno obavlja svoje zadatke. Njegovu ostakvu koju je podnio Savjet ministara BiH nije ni razmatrao, a nakon nekog vrema Ćulum se najnormalnije vratio na mjesto direktora.

Kada je riječ o krivičnoj prijavi protiv Krišto, i nju terete za zloupotrebu službenog položaja jer je bila upoznata sa postupcima Ćuluma, a nije pokrenula postupak njegovog razrješenja s pozicije direktora.