Poslanik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u Bundestagu Roderih Kizeveter upozorio je da je susret budućeg američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina planiran za mart, te da bi prije toga i njemački kancelar Olaf Šolc mogao da otputuje u Moskvu.

„Sastanak Trampa i Putina trenutno je zakazan za mart, a sve je više indicija da će kancelar Šolc otići u Moskvu ili se sastati sa Putinom pre 23. februara“, napisao je Kizeveter na mreži X, dodajući da svako treba da izvuče sopstvene zaključke o tome.

Naglasio je da se pregovori i dogovori u ovoj situaciji odvijaju isključivo na štetu Ukrajine, što de fakto znači njeno potčinjavanje.

„Ne želim da budem jasniji. Ne smije se ćutati i tzv. ‘Moskovsku vezu’ ne možemo prihvatiti ni u svojim redovima“, poručio je poslanik CDU.

Kizeveter je takođe istakao da je neophodno biti spreman „na iznenađenja predizborne kampanje“, što implicira da bi potencijalni odlazak Šolca u Moskvu mogao imati dalekosežne političke posljedice, ne samo za Njemačku već i za širi geopolitički kontekst.

Šolc je ranije, u telefonskom razgovoru sa Putinom 15. novembra, pozvao ruskog lidera da pregovara sa Ukrajinom o pravednom i trajnom miru, povuče trupe sa okupiranih teritorija i poručio da će Berlin nastaviti da podržava Kijev koliko god bude potrebno.

Daglas Džouns, kojeg je u julu prošle godine za novog ambasadora u Bosni i Hercegovini predložio odlazeći predsjednik SAD-a Džo Bajden, ipak neće doći u Bosnu i Hercegovinu.

Nominacija koja je mjesecima nakon saslušanja u senatskom komitetu u septembru čekala glasanje na plenarnoj sjednici Senata “vraćena” je predsjedniku SAD-a.

Naime, prema pravilima Senata, sve nominacije koje ne budu potvrđene do početka rada novog saziva Senata se “vraćaju predsjedniku”, saopštio je Senat, prenosi N1.

“Nominacije koje nisu ni potvrđene ni odbačene tokom sjednice na kojoj su iznesene neće se postupati ni na jednoj narednoj sjednici, a da ih predsjednik ponovo ne uputi Senatu; i ako Senat odgodi ili uzme pauzu na više od trideset dana, sve nominacije koje su na čekanju i po kojima nije konačno postupljeno u vrijeme odlaganja ili pauze, sekretar će ih vratiti predsjedniku i neće se ponovo razmatrati osim ako ih predsjednik ponovo pošalje Senatu”, kaže pravilo XXXI tačka 6. Pravila Senata.

Ovakva proceduralna odluka znači da će nasljednika Majkla Marfija koji je u Bosni i Hercegovini na dužnosti američkog ambasadora od februara 2022. u Sarajevu naslijediti diplomata ili kandidat kojeg će u BiH poslati Donald Tramp.

Podsjetimo da je Trump već jednom imao priliku da pošalje ambasadora u Bosnu i Hercegovinu. Tokom njegova prvog mandata dužnost ambasadora od februara 2019. do februara 2022. obavljao je Erik Nelson.

Nelson je nedavno u intervjuu kazao da ne očekuje promjenu političke američke administracije prema BiH bez obzira iz koje administracije bude dolazio novi ambasador u Sarajevu.

Rusija je postavila za cilj da demilitarizuje Ukrajinu tokom specijalne vojne operacije upravo zato što su SAD tajno usmjeravale oružje Kijevu prije 2022. godine, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Komentarišući izjavu američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da su SAD tajno isporučile mnogo oružja Ukrajini između septembra i decembra 2021. godine, Zaharova je istakla da Rusija o tome govori već dugi niz godina, prenosi Srna.

“O tome kako SAD i Velika Britanija isporučuju oružje u Ukrajinu, o beskrajnim NATO vježbama u Crnom moru uz narušavanje ruskih granica i opasno približavanje vojnih aviona zapadnih država civilnim avionima u vazdušnom prostoru naše zemlje”, napomenula je Zaharova.

Ona je istakla da je upravo zbog toga jedan od ciljeva specijalne vojne operacije demilitarizacija Ukrajine i osiguranje bezbjednosti zemlje.