Vlada Republike Srpske planira novo kratkoročno zaduženje u iznosu od 50 miliona KM, što je izazvalo brojne reakcije u javnosti. Iako predstavnici vlasti pokušavaju da ovaj iznos predstave kao beznačajan u odnosu na višegodišnja milijardska zaduženja, kritičari upozoravaju da je riječ o ogromnom novcu koji je mogao biti usmjeren u razvojne projekte i unapređenje kvaliteta života građana.

Narodna poslanica Mirna Savić Banjac ističe da se iza novih zaduženja krije nastavak politike koja građanima ostavlja dugove umjesto razvoja.

„Ovoj vlasti svašta stane pod kapu, pa tako i novo kratkoročno zaduženje od 50 miliona KM, koje bi, po njihovom shvatanju, trebalo da bude beznačajno u poređenju sa milijardama dugoročnih zaduženja. Međutim, 50 miliona je sve osim beznačajnog iznosa. To su kilometri novih puteva, savremeni dijagnostički aparati u bolnicama, najmanje deset novih vrtića i značajne subvencije za poljoprivrednike“, poručila je Savić Banjac.

Ona dodaje da vlast ne razmišlja o posljedicama koje ostavlja budućim generacijama, već isključivo o očuvanju političkih pozicija.

„Za ovu vlast nova zaduženja mjere se lobiranjem za odabrane porodice i nastojanjem da što duže ostanu na vlasti, ne razmišljajući ni jednog trenutka o tome kakvu pustoš i potop ostavljaju iza sebe. Umjesto razvoja, građanima ostavljaju dugove. Umjesto investicija, ostavljaju teret koji će otplaćivati buduće generacije“, zaključila je Savić Banjac.

Prema njenim riječima, Republika Srpska ne može graditi stabilnu budućnost na konstantnom zaduživanju, već na odgovornom upravljanju javnim novcem i investicijama koje donose dugoročnu korist građanima.

Član Predsjedništva PSS Bojan Dragić ocijenio je da se Pokret za pravdu i red teško može nazvati političkom organizacijom u punom smislu te riječi, navodeći da u toj stranci izostaju jasno definisani organi, kolektivno odlučivanje i demokratske procedure.

Prema njegovim riječima, ključne odluke zavise od volje jednog čovjeka, dok su mišljenja ostalih članova često u drugom planu.

– Pokret za pravdu i red teško se može nazvati političkom organizacijom u punom smislu te riječi, jer ne funkcioniše kroz jasno definisane organe stranke, kolektivno odlučivanje i demokratske procedure. Umjesto toga, sve ključne odluke zavise od volje jednog čovjeka, dok su mišljenja i stavovi drugih često u drugom planu. Paradoksalno je da upravo taj čovjek politički djeluje i opstaje zahvaljujući ljudima koje predstavlja, a istovremeno ne pokazuje spremnost da sasluša drugačije mišljenje – rekao je Dragić.

On ističe da se često stiče utisak da lider Pokreta ne prihvata tuđe stavove, ali ni sopstvene ranije iznesene stavove, zbog čega dolazi do čestih promjena političkih pozicija i sukoba.

– Zbog toga se sve više nameće pitanje da li je riječ o pokretu ljudi okupljenih oko zajedničkih ideja i programa ili o političkom projektu koji postoji isključivo kao produžena ruka jednog čovjeka i njegove lične volje. Demokratska organizacija podrazumijeva raspravu, različita mišljenja i zajedničko odlučivanje, a ne sistem u kojem jedna osoba određuje sve, dok su ostali svedeni na ulogu nijemih posmatrača – naglasio je Dragić.

Komentarišući tvrdnje o finansijskim problemima i organizacionoj snazi Pokreta, Dragić je ukazao na određene kontradiktornosti.

– Zanimljivo je kako se godinama priča da nema novca, da je sve teško i da se jedva preživljava, a istovremeno se bez problema izdvaja 10.000 KM godišnje za kancelariju u Banjaluci. Ako novca nema, otkud onda sredstva za zakup i opremanje prostorija? A ako novca ima za takve troškove, onda priča o konstantnoj besparici baš i ne djeluje uvjerljivo – istakao je on.

Dragić je dodao da se politička snaga ne mjeri izjavama već rezultatima na izborima.

– Još je zanimljiviji dio o „jakim ekipama“ u sredinama gdje nema ni poslanika ni odbornika. Ako su ekipe zaista toliko jake, logično pitanje je – gdje su rezultati? U politici se snaga organizacije na kraju mjeri podrškom birača i osvojenim mandatima. Teško je istovremeno tvrditi da nemaš ni odbornike ni poslanike, a da imaš „jake ekipe“. To više zvuči kao pokušaj da se poraz predstavi kao uspjeh – zaključio je Dragić.

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o Prijedlogu rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu biće održana sutra u Banjaluci, odlučio je danas skupštinski Kolegijum.

Predsjednik parlamenta Srpske Nenad Stevandić rekao je novinarima da će na sjednici biti razmatran i prijedlog odluke o izmjeni odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2026. godini, te prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2026. godinu.

On je dodao da će na sjednici biti razmatran i set prijedloga zakona koje je utvrdila Vlada Republike Srpske kojima se uređuju plate zaposlenih u javnom sektoru.

Prema prijedlogu koji je usvojila Vlada Srpske, rebalansom je utvrđen budžet od 8,525 milijardi KM i veći je od postojećeg za 1,116 milijardi KM.

Rebalansom su predviđena veća izdvajanja za plate, penzije i boračka primanja, kao i obrazovanje.

Sjednica je zakazana za 10.30 časova.