Ruski predsednik Vladimir Putin je signalizirao spremnost da razmotri momentalni prekid vatre u Ukrajini, ali samo pod strogim i potencijalno kontroverznim uslovima.

Dok Donald Tramp, predsednik SAD, nastoji da posreduje u mirovnom sporazumu, Kremlj koristi priliku da progura sopstvene strateške ciljeve, prenosi Dejli mejl.

Međunarodna zajednica je uzdrmana Trampovim zaokretom prema Moskvi, što predstavlja dramatičan preokret u dosadašnjoj politici SAD. Istovremeno, Tramp pojačava pritisak na Ukrajinu da pristane na pregovore.”Sa Rusijom nam ide veoma dobro. Iskreno, mnogo mi je teže da se nosim s Ukrajinom”, izjavio je Tramp u Ovalnom kabinetu u petak.

Izvori iz Kremlja navode da je Rusija otvorena za momentalni privremeni prekid neprijateljstava, ali samo ako se ispune određeni preduslovi.

Prema osobama upoznatim s visokim pregovorima, Putinovi uslovi uključuju konkretan okvir za konačni mirovni sporazum i pažljivo odabranu listu zemalja koje bi učestvovale u potencijalnoj mirovnoj misiji.

Međutim, ovakvi zahtevi izazivaju zabrinutost u Ukrajini i među njenim zapadnim saveznicima, koji strahuju da bi svaki takav dogovor bio u korist Moskve.

Administracija Donalda Trampa je daleko od očiju javnosti istraživala načine za ublažavanje ekonomskih sankcija Rusiji, uključujući i razmatranje ukidanja limita na njenu prodaju nafte, što je izazvalo uzbunu među evropskim saveznicima.Ipak, u petak je Tramp upozorio Moskvu da sada “ozbiljno razmatra” uvođenje dodatnih sankcija i tarifa Rusiji sve dok se ne postigne prekid vatre i mirovni sporazum.

Američko Ministarstvo finansija istražuje mogućnost novih sankcija protiv ruskih naftnih kompanija i preduzeća za usluge u naftnim poljima, čime bi se dodatno produbile mere koje je administracija bivšeg predsednika Džozefa Bajdena već uvela u januaru.

Bivši portparol Saveta za nacionalnu bezbednost pod Bajdenovom administracijom, izjavio je da Trampova retorika o sankcijama predstavlja “priznanje naivnosti” u vezi sa Putinom, čije snage su prethodne noći lansirale 67 projektila i gotovo 200 dronova na Ukrajinu.

“Ne samo da je očigledno pogrešno procenio kada je više puta tvrdio da Putin želi mir, već su njegove akcije, kojima vrši pritisak na Ukrajinu, zapravo smanjile šanse za mir tako što su ojačale Putinovu poziciju umesto ukrajinske”, poručio je on.

Rusija, jedan od najvećih svetskih proizvođača nafte, već je meta više od 20.000 sankcija koje su Sjedinjene Države i njihovi partneri uveli nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Samo SAD su od tada uvele 6.433 sankcije Rusiji, dok su mere drugih zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Australiju, Evropsku uniju i Kanadu, dostigle ukupno 21.692 sankcije, prema podacima platforme Castellum AI.

Američke sankcije uključuju ograničenja na prihode Rusije od nafte i gasa, kao što je limit od 60 dolara po barelu za izvoz ruske nafte.

Ovaj Trampov potez predstavlja promenu tona nakon što je ranije zabrinuo saveznike svojim pozitivnim komentarima o Putinu i pozivima da se Rusija ponovo pridruži grupi G7.

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen vjeruje da odbrambeni paket od 800 milijardi evra koji je predložila može pretvoriti EU u “odbrambenu uniju”.

– Ova sedmica je donijela jednoglasnu podršku /tokom samita lidera EU o odbrani u četvrtak/ za program “Ponovo naoružajmo Evropu”. Upoznati ste o paketu od 800 milijardi evra za odbranu, to je istorijska stvar. Ovo može da bude temelj evropske odbrambene unije – rekla je Fon der Lajenova na konferenciji za novinare povodom 100 dana svog drugog mandata.

Ona je naglasila da će akcija ponovnog naoružavanja Evrope biti pokrenuta “punom snagom”.

Fon der Lajenova je dodala da bi EU trebala da se “udruži sa drugim zemljama istomišljenicima” kao što su Velika Britanija, Norveška i Kanada da bi “oslobodila svoj pun potencijal pred konkretnim prijetnjama”.

Ona je rekla da Evropska komisija nema nikakvu ulogu u nuklearnom odvraćanju u Evropi, jer je to nacionalni prerogativ, te da će tako i ostati.

– Nuklearno odvraćanje jeste i uvijek će ostati čisto nacionalni prerogativ, tako da Komisija nema komentara na to – rekla je fon der Lajenova.

Francuski predsjednik Emanuel Makron pokrenuo je inicijativu ranije ove sedmice o potencijalnoj ulozi Evropske komisije u ovom kontekstu.

Fon der Lajenova je napomenula da EU ostaje posvećena potpunom ukidanju nabavki ruskog gasa.

Nedavna anketa sprovedena među 357 političkih stratega i stručnjaka za geopolitiku pružila je uvid u vjerovatnu budućnost čovječanstva, a četiri od deset ispitanika (40,5 odsto) smatra da će veliki rat koji uključuje sile poput SAD, Kine ili Rusije izbiti do 2035. godine, prenosi “Dejli Mejl”.

Većina onih koji vjeruju da je treći svjetski rat neizbježan smatra da će on vjerovatno uključivati nuklearno oružje i borbe u svemiru. Najistaknutiji primjer koji je naveo ispitanike da predviđaju ovu mogućnost je uspostava američki Svemirskih snaga 2019. godine od strane Donalda Trampa, tokom njegovog prvog mandata u Bijeloj kući.

Nova vojna grana Pentagona navodi na svojoj veb stranici da, “Svemirske snage reaguju, razvijaju se i pružaju borbene sposobnosti u, iz i prema svemiru, što omogućava SAD i našim saveznicima da odvraćaju i, ako bude potrebno, pobijede bilo koju prijetnju američkim svemirskim sposobnostima”.

Druga najveća prijetnja svijetu 2035. godine biće klimatske promjene, prema mišljenju tri od deset stručnjaka. Samo 1,7 odsto ispitanika smatra da će nova pandemija biti najvažnija kriza koja će pogoditi globalnu populaciju, a samo 5,1 odsto smatra da će rastući finansijski dug oslabiti svijet do 2035.

Anketu je sproveo Atlantski Savjet, tink-tank za globalna pitanja sa sjedištem u Vašingtonu, koji se fokusira na međunarodnu sigurnost i globalan ekonomski prosperitet. Grupa je analizirala trenutna dešavanja, predviđajući kako će određeni zakoni, regulative i vojni potezi uticati na svijet 2035.

Tramp je u petak rekao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da se “kocka sa trećim svjetskim ratom” nastavljajući rat sa Rusijom.

U narednih deset godina, politički strategisti takođe predviđaju da rat neće dobro završiti za Ukrajince, da će ekonomska i diplomatska dominacija SAD opadati i da će globalne demokratije nastaviti da opadaju, ulazeći u “demokratsku depresiju”.

“Mračnije prognoze bile su u skladu sa pesimističkim globalnim pogledima, sa 62 odsto ispitanika koji očekuju da će svijet za deset godina biti lošiji nego sada, dok samo 38 odsto predviđa da će biti bolji,” navodi tim Atlantskog Saveta.

Klimatske promjene

Iako je anketa pokazala da je globalni nuklearni rat velika briga za mnoge, više stručnjaka i dalje smatra da je klimatska nužda najhitniji problem. Tri od deset ispitanika (29,9 odsto) rangirali su klimatske promjene kao najveću prijetnju globalnom prosperitetu između 2025. i 2035. godine. To je samo malo nadmašilo rat među velikim svjetskim silama (27,6 odsto).

Trenutno, ogromna većina studija se slaže da je čovjek glavni uzročnik globalnog zagrijavanja. Zagovarači klimatskih promjena okrivljuju promjenjive vremenske obrasce za nedavne katastrofe, uključujući jače uragane u Atlantskom okeanu i razorne šumske požare u Kaliforniji.

Iako grupa stručnjaka nije davala specifična predviđanja o tome kako će klimatske promjene uništiti planetu, većina (51 odsto) vjeruje da će do 2035. godine doći do veće globalne saradnje kako bi se zaustavila ova kriza. Kako svijet ulazi u budućnost, raste strah da će roboti oduzeti sve više poslova običnim ljudima.

Zanimljivo je da je uspon napredne vještačke inteligencije široko dočekan pozitivno, a većina stručnjaka ne strahuje od gubitka radnih mjesta zbog automatizacije.

“Nisu sve prognoze bile pesimistične. Na primjer, 58 odsto onih koji su učestvovali u našem istraživanju Global Forsajt 2025 smatra da će vještačka inteligencija, u cjelini, imati pozitivan uticaj na globalne događaje u narednih deset godina”, navodi Atlantski Savjet.

Dok AI možda neće zamijeniti sve zaposlene u većini američkih kancelarija, stručnjaci su i dalje zabrinuti zbog opadanja Amerike kao domaćina ekonomske moći i tehnoloških inovacija. U poređenju sa istraživanjem Global Forsajt 2024. godine, manji broj ispitanika vjeruje da će SAD i dalje biti dominantna ekonomska sila svijeta do 2035. godine – opao je sa 52 na 49 odsto.

BRIKS, Grupa sedam, Bliski istok…

Stručnjaci za globalna pitanja upozoravaju i na nove globalne saveze u narednih 10 godina koji bi mogli ugroziti SAD i NATO. Gotovo polovina ispitanika (47,4 odsto) vjeruje da će Kina predvoditi novi savez koji će je zvanično povezati sa Rusijom, Iranom i Sjevernom Korejom. Kina, Rusija i Iran su već dio međuvladine organizacije poznate kao BRIKS, koja se sastoji od 10 nacija.

Strategisti se plaše da bi ovaj savez mogao uskoro rival Grupi sedam (G7), koja čine Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD.

Što se tiče glavnih igrača u ovom novom savezu, istraživanje otkriva da skoro 65 odsto ispitanika djelimično ili u potpunosti slaže da će Kina pokušati da izvrši invaziju na Tajvan. To je skok od 15 odsto u odnosu na prošlogodišnje istraživanje. U međuvremenu, 45 odsto stručnjaka smatra da će Rusija ući u oružani sukob sa NATO u narednih deset godina.

“Među ispitanicima koji očekuju još jedan svjetski rat u narednoj deceniji, 69 odsto predviđa direktan sukob između Rusije i NATO“, otkriva tink tank.

Do 2025. godine, postoji devet zemalja koje imaju pristup nuklearnom oružju, prema Uniji zabrinutih naučnika. Na tom spisku su Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Kina, Velika Britanija, Pakistan, Indija, Izrael i Sjeverna Koreja.

Na Bliskom istoku, novo istraživanje prikazuje složenu sliku u vezi sa Izraelom i njihovim trenutnim konfliktima u tom regionu. Većina stručnjaka (62,5 odsto) predviđa da će situacija sa Palestincima ostati ista u narednih 10 godina, da će Izrael i dalje okupirati palestinske teritorije.

Međutim, više od polovine ispitanika (56 odsto) smatra da će Izrael imati normalizovane diplomatske odnose sa Saudijskom Arabijom do 2035. Samo 17 odsto vjeruje da će svijet vidjeti suverenu, nezavisnu palestinsku državu u narednoj deceniji, a manje od 10 odsto smatra da će Izrael postići prijateljske odnose sa Iranom do tada, prenosi “Telegraf”.