Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Politika

Parastos u Potkozarju za 624 ubijena srpska civila! DRINIĆ “ČUVAJUĆI SLAVNU PROŠLOST, KORAČAMO KA SVJETLIJOJ BUDUĆNOSTI”

U Hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Potkozarju danas je služen parastos za 624 srpska civila ubijena u Drugom svjetskom ratu, među kojima je bilo i 208 djece. Ovaj molitveni pomen okupio je brojne potomke žrtava, mještane i predstavnike vlasti, koji su još jednom podsjetili na strahote koje su Srbi pretrpjeli samo zbog svoje vjere i imena.

Odbornik Nebojša Drinić istakao je da su Srbi kroz vijekove stradali, ali da su uvijek nalazili snagu da opstanu i sačuvaju svoje postojanje.


– Civili su ovdje ubijani samo zato što su Srbi i zato što je postojao plan da nas ne bude. Naš prkos, ponos i zavjet koji su nam naši preci ostavili pobijedio je i pobjeđivaće dok god se budemo sjećali i obilježavali strašne zločine nad našim narodom – rekao je Drinić.

Dodao je da je srpski narod duboko ukorijenjen u ove prostore i da mu istorija stradanja nalaže da prenosi sjećanje na nove generacije.

– Čuvajući slavnu prošlost, koračamo ka svijetloj budućnosti – poručio je Drinić.

Parastos u Potkozarju još jednom je pokazao da srpski narod ne zaboravlja svoje nevino postradale pretke i da će se njihovoj žrtvi odavati počast dok god postoje oni koji pamte.
Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ “Cilj im je da se razvlaste gradonačelnici Banje Luke, ali i Bijeljine! PREVARILI SU LJUDE KOJI SU GLASALI ZA NAS!

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, komentarišući najave izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi. poručio je kako je jasno koje su to nadležnosti načelnika i gradonačelnika, te da je neprihvatljivo mijenjati volju građana koji su glasali za te ljude.

– Ovo je crvena linija, a oni je prelaze. Ako sad izmjenom Zakona o lokalnoj samoupravi kažete da će neka skupštinska većina predlagati i odlučivati, da to neće raditi gradonačelnici, krši se Ustav, a on je temelj svake zemlje. Ruše se osnovni principi demokratije. Okrene se to brzo pa ovi koji sad imaju većinu ostanu bez većine – rekao je Stanivuković.

Ponovio je i to da – ukoliko dođe do izmjena Zakona – neće proći bez borbe.

– Cilj im je da se razvlaste gradonačelnici Banje Luke, ali i Bijeljine. Prevarili su ljude koji su glasali za nas. Želimo da radimo ono za šta smo izabrani. Nemojte poslije da kažete ovo je revolucija. Kršite osnovna ljudska prava – kazao je Stanivuković.

SrpskaCafe

Nastavi čitati

Politika

MOŽE LI ČOVIĆ IZGLADITI SITUACIJU? Sastanak HDZ-a sa SNSD-om i “trojkom”

Sastanak lidera stranaka iz vladajuće strukture, a koji bi na inicijativu prvog čovjeka HDZ-a BiH Dragana Čovića trebalo da bude održan naredne sedmice, odrediće smjer u kojem će partneri da nastave na zajedničkom nivou vlasti, a malo ko vjeruje u veći iskorak i pomirenje.

Netrpeljivost i razmimoilaženje u stavovima između SNSD i stranaka “trojke” dovele su do inicijativa za smjene ministara za koje su i jedni i drugi glasali u skladu sa dogovorom o formiranju vlasti u kojoj je i HDZ.

Međutim, problemi su kulminirali početkom godine što se odrazilo na odnose u Parlamentu i Savjetu ministara BiH prvenstveno na relaciji između SNSD -a i “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke.

SNSD je uputio inicijativu za smjenu ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je lider NiP-a.

Glasovima bošnjačkih stranaka, među kojima je i “trojka” te opozicije iz Srpske, sa mjesta člana Kolegijuma Predstavničkog doma smijenjen je SNSD-ov Nebojša Radmanović, a zatim je “;trojka”zatražila smjenu ministra iz redova iz SNSD-a, Staše Košarca i Srđana Amidžića koji vode resore spoljne trgovine i ekonomskih odnosa te finansija i trezora.

I dok iz “trojke” prvenstveno Konaković, ističe da su precrtali SNSD kao partnera i da su spremni da razgovaraju sa opozicionom blokom iz Srpske, Čović koji je ostao uz SNSD pokušava da spasi što se spasiti može.

On je potvrdio da će, nakon što je razgovarao sa predstavnicima “trojke”krajem iduće sedmice pokušati okupiti sve koji su i dalje zvanično partneri u vlasti.

Čović koji je i predsjedavajući Doma naroda u Parlamentu BiH smatra da bi raspakivanje vlasti odvelo BiH u još dublju krizu.

– Moramo razumjeti ambicije svih, ali i pokušati popraviti određene probleme, ali da ne izgubimo korak ka Evropi – naveo je Čović.

Smatra da je vrijeme da se realno sagleda politički trenutak te dodao da će razgovarati sa svima.

Prije sastanka, kako je rekao, HDZ će razgovarati i sa svim drugim političkim opcijama te da se pokuša napraviti izlaz iz postojeće političke krize.

– Partneri se ne ostavljaju na cjedilu, misleći na SNSD, na poseban način. Kada je teško treba naći rješenje. Mi definitivno nastavljamo dalje, sagledaćemo sve da vidimo kakav je prostor za saradnju. Što se tiče HDZ-a, mi ne podržavamo nijednu smjenu. Nestrpljivost na političkoj sceni neće donijeti ništa dobro – naglasio je Čović i podsjetio da su ciljevi HDZ-a jasni – osigurati da BiH normalno funkcioniše, da u miru rješava sve svoje probleme, stabilan ekonomski i socijalni sektor, rješavanje legitimnog pitanja Hrvata te evropski put BiH.

Oglasio se i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

On je u petak poručio da nema očekivanja od sastanka koji je sazvao Čović, s obzirom na situaciju sa “trojkom” i njihovim zahtjevima za smjenama kadrova na nivou BiH.

– Oni su koristili svoje mehanizme, a mi ćemo svoje. Što gore, to bolje je situacija koja im odgovara. SNSD i HDZ su pobjednici izbora. U FBiH gubi “trojka” i misle da će u konfliktu s nama napraviti rejting – rekao je Dodik i ukazao na mnogi osporavaju mehanizme koje ima SNSD u Klubu Srba u Domu naroda, a zaboravljaju da delegati SDA deset mjeseci nisu dolazili na sjednice.

– SNSD će se ponašati odgovorno prema Srpskoj. SDS i PDP će učiniti sve da udovolji Sarajevu – rekao je Dodik na konferenciji u Banjaluci.

Lider NiP-a Elmedin Konaković u petak nije odgovarao na pozive, kao ni prvi čovjek SDP-a BiH Nermin Nikšić.

Politički analitičar iz Mostara Danijel Vidović smatra da politički akteri koji su na neki način inicirali ovu krizu s jedne strane, stranke “trojke”, s druge strane SNSD, dok se HDZ pozicionirao kao neka vrsta medijatora budući da imaju kvalitetne odnose i sa jednom i drugom političkom grupacijom.

– HDZ pokušava da sastavi, odnosno pomiri partnere koji su dio vladajuće većine, ali čini mi se da, kako stvari stoje, to nije realno. S druge strane, nemamo ni obrise nove potencijalne parlamentarne većine te dolazimo do zaključka da je BiH u nekoj vrsti političke konfuzije koja nije pogodna ni za kvalitetne političke ni evropske iskorake – ocijenio je Vidović za “Glas” dodavši da za sada nije vidljiv izlaz iz ove političke neizvjesnosti.

Skupština o Sudu BiH
Milorad Dodik, koji je i predsjednik Republike, rekao je da će predložiti održavanje sjednice Narodne skupštine na kojoj bi se donio stav o zakonu o Sudu BiH.
– Ja sam pregovarao o tome i savršeno znam o čemu se radi. Znam zbog čega je važno da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Banjaluci – rekao je Dodik i ukazao na, kako je rekao, štetnost stavova predstavnika SDS-a i PDP-a koji govore da sve osim Istočnog Sarajeva kao sjedišta apelacionog odjeljenja govori o tome da neko ne želi da se razvija taj dio Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno