Politika
Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.
Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini. Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.
Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.
Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.
Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.
“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.
“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.
Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.
Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.
Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.
“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.
O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.
“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.
Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.
Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao
Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu
Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.
Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.
Politika
DODIK IMA NOVU IDEJU! ” U studentskom kampusu izgraditi vrtić i crkvu?!”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da će 3,5 miliona KM iz budžeta Kabineta predsjednika biti izdvojeno za izgradnju vrtića u okviru kampusa banjalučkog Univerziteta.
“To nije limit sredstava, jer ovaj vrtić mora biti vrtić budućnosti sa najsavremenijom opremom i neophodnom logistikom u smislu digitalizacije i ostalog”, rekao je Dodik novinarima na Fakultetu političkih nauka, gdje je prisustvovao predstavljanju ključnih informacija o aktuelnom upisu na prvu godinu prvog ciklusa srtudija i o investicijama.
On je naveo da insistira na tome da u okviru kampusa bude izgrađena i crkva kao spomenik poginulim studentima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
“Uredićemo i saobraćajnice ovdje, izgradićemo tehnološki centar. Uložićemo više od 150 miliona KM u novi Medicinski fakultet, Medicinsku školu, centar za istraživanja i to će biti savremeni kompleks na Paprikovcu koji će povezati srednje i visoko medicinsko obrazovanje sa Univerzitetskim-kliničkim centrom Srpske”, istakao je Dodik.
On je rekao da se pokazalo da u oblasti zdravstva privatni sektor pokriva samo ono što je profitabilno, ali da javni sektor mora imati sve pokriveno.
Dodik je ukazao da je ovogodišnji veći upis studenata na banjalučki Univerzitet rezultat ne samo aktuelnih trendova, već i besplatnog školovanja i boravka u studentskim domovima sa cijenom od tri KM za tri obroka.
“Studenti trebaju da redovno studiraju i da polažu godine redovno da bi koristili ove benefite”, poručio je Dodik.
On je dodao da je ranijih godina nedostajalo kadra na fakultetima, a da se danas Univerzitet u Banjaluci može ponositi kadrom koji može biti konkurentan i u regionu.
“Uradićemo sve da pojačamo standard naših profesora i studenata. Prije mjesec dana povećali smo plate profesorima i vjerujem da ćemo početkom iduće godine biti u prilici da povećamo plate prosvjetnim i radnicima u javnom sektoru”, istakao je Dodik i izrazio uvjerenje da će to omogućiti nastavak rasta domaćeg proizvoda.
On je ukazao da su univerziteti najisturenija institucija prema okruženju i da ga raduje svako pomjeranje rejtinga visokoškolskih ustanova u Srpskoj.
“Za studente koji u pauzi studiranja se opredijele da negdje rade po ugovoru o djelu na mjesec ili dva, odlučio sam da preuzmemo plaćanje 14 odsto poreza i 18 odsto za penzioni fond”, rekao je Dodik.
On je dodao da Srpska ima pad poljoprivredne proizvodnje koju su desetkovali vremenski uslovi, ali vjeruje da će imati dovoljne količine pšenice, dok je voćarska proizvodnja gotovo uništena.
“I dalje ćemo biti sa poljoprivrednicima i očuvaćemo stočarsku i svaku drugu proizvodnju koju možemo”, naveo je Dodik.
Provjereno.info
Politika
DRINIĆ U REKAVICAMA “Građani žele razvoj, ali skupštinska većina sve blokira”

Generalni sekretar Partije demokratskog progresa (PDP) Nebojša Drinić boravio je danas u popodnevnim časovima u mjesnoj zajednici Rekavice 2, gdje je sa mještanima razgovarao o svakodnevnim problemima, razvojnim potencijalima, ali i blokadama koje, kako tvrdi, sprovodi skupštinska većina u Banjaluci.
– Danas sam poslijepodne proveo u MZ Rekavice 2. Sa dobrim mještanima ovog banjalučkog naselja razgovarao sam o njihovoj viziji razvoja, ali i o izazovima i problemima sa kojim se susrećemo u gradu. Mnogo je projekata, većih i manjih, koji su zbog neodgovornih pojedinaca iz skupštinske većine na čekanju. Opstruišu razvoj, ulaganja i održavanje postojeće infrastrukture. Takođe, namjerno guraju gradska preduzeća u ambis. Za to nemaju utemeljenje, osim u bezobrazluku i neodgovornosti prema povjerenju naroda – poručio je Drinić.
Ipak, kako naglašava, PDP u saradnji sa mještanima nastavlja da djeluje odgovorno i predano:
– Zajedničkim snagama sa neformalnom grupom mještana Rekavica 2 obnovićemo krov na školi, kako bi se zaustavilo dalje propadanje objekta. Pokrenućemo inicijativu na lokalnom nivou za izgradnju mostića preko rječice Rekavice, kako bi djeca bezbjedno stizala do škole. Pokrenućemo i inicijativu prema „Putevima Republike Srpske“ za postavljanje zaštitne mreže na stijenama pored puta, zbog čestih odrona u zimskom periodu – naveo je Drinić.
Dodaje da dobrobit građana mora biti prioritet svih nivoa vlasti, te da PDP ostaje uz građane i njihove potrebe, uprkos političkim opstrukcijama koje dolaze od onih koji, kako kaže, „misle samo na svoje džepove“.
Politika
NIJE JOJ DOSTA! Ponovo se kandidovala! Obrenka Slijepčević hoće još jedan mandat!

Svi aktuelni članovi Komisije za utvrđivanje sukoba interesa RS i članovi Komisije za žalbe RS žele da zadrže ta pristojno plaćena mjesta i ponovo su se prijavili na konkurs za te pozicije.
Pred Komisijom za izbor i imenovanje Narodne skupštine RS juče su održani intervjui sa kandidatima. Na konkurs za člana Komisije za utvrđivanje sukoba interesa RS prijavili su se i aktuelna predsjednica Obrenka Slijepčević, kao i svi njeni članovi Granedina Dragojević, Sandra Vuković, Vojislav Marković, Gordan Jovanović, Slaviša Mrkaja i Munib Karić.
Pored njih, novi kandidati su Igor Vidović, Jelena Toromanović i Marijana Nešković, pri čemu treba napomenuti da su se Slaviša Mrkaja i Munib Karić prijavili i na konkurs za članove Komisije za žalbe koja je drugostepeni organ za odlučivanje po rješenjima Komisije za utvrđivanje sukoba interesa. ored njih dvojice na oba konkursa su se prijavili i Jelena Milanović Milekić, Branko Mudrinić, Budimir Petković, Rade Gojković i Mladena Mutić, te aktuelni članovi Komisije za žalbe Oliver Blagojević i Biljana Vasić, piše Capital.
Pored Blagojevića i Vasićeve za člana Komisije za žalbe prijavili su se njen aktuelni predsjednik Ranko Karapetrović i član Goran Raković. Treba napomenuti da je u ovoj komisiji bilo izmjena u odnosu na petočlani sastav izabran u maju 2021. godine. Naime, Marina Kremenović je 2022. godine postala notarka i podnijela je ostavku na članstvo u Komisiji, pa je umjesto nje izabrana Armi Buro. Međutim, ona je u međuvremenu preminula i komisija od tada radi u nepotpunom sastavu sa četiri člana.
-
Hronika14 sati ago
MLADIĆ zaprosio djevojku podmetnuvši požar, a ONDA DOŠAO NJEN MUŽ, pa ih natjerao da bosi gase vatru!?
-
Politika2 dana ago
PANDUREVIĆ ŽESTOKO UDARILA NA DODIKA! “Monstrume, avionima voziš PJEVALJKE, a umiruću ženu si nazvao uslugom!”
-
Politika2 dana ago
VJEROVALI ILI NE! Ramo Isak ODLIKOVAO SVOG SINA povodom Dana policije
-
Društvo1 dan ago
KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom
-
Politika3 dana ago
POLITIČKA SRAMOTA DECENIJE! Dodik u NSRS spustio raspravu na dno – pominjao CRNATKOVU POKOJNU SUPRUGU!
-
Svijet2 dana ago
JEZIVA PRIJETNJA IZ TEHERANA “Sljedeći sukob biće posljednji za jevrejsku državu”
-
Politika1 dan ago
DODIK TVRDI! “Islamistički ekstremizam buja u BiH, A SVIJET ĆUTI”
-
Banjaluka3 dana ago
STANIVUKOVIĆ “Presudu vrijednu 100 miliona KM okrenuo sudija POZNAT PO SLUČAJU “ĐOKO BANDIT!”