Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Politika

„TRUDNA SAM“ VIŠE NE SMIJE BITI RAZLOG ZA STRAH! Basara o novim mjerama za trudnice

Vlada Republike Srpske prihvatila je inicijativu poslanika PDP/PSS za zaštitu trudnica na radu, čime je napravljen značajan korak ka stvaranju sigurnijeg okruženja za buduće majke. Povodom ove odluke oglasila se Adriana Basara, ovlašteni potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju i predsjednik Savjeta za porodicu, omladinu i socio-demografsku politiku Pokreta Sigurna Srpska.

Basara ističe da zaštita trudnica prevazilazi okvire klasičnog radnog prava i predstavlja direktan odnos društva prema samom životu.

„Kao predsjednik Savjeta za porodicu, omladinu i socio-demografsku politiku Pokreta Sigurna Srpska ponosna sam što je inicijativa poslanika PDP/PSS za zaštitu trudnica na radu, koju je Vlada Republike Srpske prihvatila, prepoznata, jer zaštita trudnice nije samo pitanje radnog prava. To je pitanje našeg odnosa prema životu. Žena koja nosi dijete ne smije da strahuje hoće li zbog trudnoće ostati bez posla. Ne smije da bira između sigurne egzistencije i rađanja“, naglasila je Basara.

Ona se posebno osvrnula na nepravednu praksu s kojom se mnoge žene suočavaju prilikom zapošljavanja, te ponudila jasan stav o tome kako sistem treba da reaguje.

„Čak bih, lično, zabranila pitanje poslodavca prilikom intervjua za posao upućeno ženama – ‘da li planira još rađanja’. Već sistemskim načinom pružiti podršku i majkama i poslodavcima. Možemo donositi mjere za natalitet, davati novčanu pomoć, graditi vrtiće, donositi strategije… Ali ako ne zaštitimo trudnicu i dijete koje ona nosi, uzalud nam je sve“, upozorava ona.

Na kraju, Basara navodi da je prihvatanje ove inicijative tek prvi korak ka dugoročnom cilju – društvu u kojem se na roditeljstvo ne gleda sa strahom.

„Zato sam ponosna što je ova inicijativa napravila korak naprijed. I vjerujem da je ovo samo početak. Jer ako želimo društvo u kojem će se rađati više djece, onda moramo stvoriti društvo u kojem se žena neće plašiti, već će s ponosom da kaže: ‘Trudna sam’“, zaključuje Basara.

Nastavi čitati

Politika

KRAJ VIŠEGODIŠNJE BORBE! Sud donio presudu, Sokolski dom je zvanično svojina Banjaluke!

Na korak smo od još jedne velike pobjede. Sud je donio presudu kojom je potvrđeno pravo Grada Banje Luke na posjed i svojinu nad Sokolskim domom. Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je istakao i to kako je ovo važna pravna pobjeda, ali i veliki korak ka tome da jedan od najznačajnijih gradskih objekata konačno budu vraćeni građanima.

-Nakon pravosnažnosti presude, Sokolski dom više neće biti prostor koji drugi koriste mimo interesa grada. Vratićemo ga Banjoj Luci i našim građanima. A onda krećemo u realizaciju velike ideje: osnivanje prve sportske gimzanije u našem gradu – kazao je on.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

OD OBIČNOG SUKOBA DO KRIVIČNE PRIJAVE! Tužilaštvo formiralo predmet, direktor ŠG „Borja“ u velikim problemima!

Slučaj radnika Šumskog gazdinstva „Borja“ Aleksandra Stevića dobio je novu, mnogo ozbiljniju verziju. Nakon pravosnažne sudske odluke kojom je ŠG “Borja” naloženo da Stevića vrate na njegovo radno mjesto, te upozorenja da bi zbog neizvršenja mogla uslijediti i drakonska kazna od 100.000 maraka za “Šume RS”, u cijelu priču sada je uključeno i Okružno javno tužilaštvo Doboj.

Naime, Tužilaštvo je potvrdilo za Srpskainfo da je zaprimilo krivičnu prijavu protiv direktora ŠG “Borja” Gorana Jovića zbog sumnji u neizvršenje pravosnažne sudske presude.

– Ovom tužilaštvu podnesena je navedena krivična prijava i na osnovu iste formiran je predmet– navode u odgovoru iz dobojskog tužilaštva.

Ovim je slučaj iz radnog spora ušao u fazu provjera koje mogu imati krivičnopravne posljedice.

Tužilaštvo je kako je potvrđeno, već uputio zahtjev Policijskoj stanici Teslić za prikupljanje potrebnih obavještenja kako bi se provjerila osnovanost navoda iz krivične prijave.

Tek nakon što policija dostavi izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama, Tužilaštvo će odlučiti o daljem toku postupka i i donošenju tužilačke odluke u ovom predmetu.

Istovremeno, Jović odbacuje bilo kakvu namjeru da se presuda opstruiše i tvrdi da je preduzeće već preduzelo ono što je bilo moguće.

– Mi smo dio presude proveli, koji smo bili u mogućnosti. Tužilac Stević odbija da potpiše aneks ugovora o radu i mi smo od suda tražili da nam objasne na koji način da provedemo presudu. Znamo da je moramo provesti i ne bježimo od presude- rekao je Jović za Srpskainfo.

Direktor ŠG „Borja“ ističe i da on nije bio na čelu preduzeća kada je cijeli radni spor pokrenut.

– Ja sam došao prije godinu dana, a taj proces je pokrenut u vrijeme mog prethodnika- rekao je Jović.

Prema njegovom ranijem objašnjenju, Steviću je u više navrata ponuđeno potpisivanje aneksa ugovora, a nakon što ga nije prihvatio, dokument mu je poslat preporučenom poštom.

Stević, sa druge strane, insistira na izvršenju pravosnažne presude kojom je utvrđeno da je njegov ugovor iz juna 2024. godine bio nezakonit i naloženo je njegovo vraćanje na poslove saradnika za informatiku.

U međuvremenu je Osnovni sud u Tesliću zakazao ročište radi odlučivanja o prigovoru izvršenika, koje je održano danas.

U cijeloj priči posebno je značajno da se prema rješenju o izvršenju ŠG “Borja” suočava sa mogućom kaznom od 100.000 maraka ukoliko ne postupi po sudskoj odluci.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Aktuelno