Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Politika

NA TERET GRAĐANA: Predstavništvu RS u Moskvi odobreno novih 390.000 KM

 Vlada Republike Srpske odobrila je dodatnih 390.000 maraka Predstavništvu RS u Rusiji, potvrđeno je za CAPITAL.

Iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS preciziraju da su dodatna sredstva odobrena za „podršku realizaciji posjeta visokih zvaničnika i drugih predstavnika Srpske Ruskoj Federaciji“.

„Predstavništvu u Moskvi odobrena su dodatna sredstva za podršku učešću visokih zvaničnika i drugih predstavnika Srpske na proslavi 81. godišnjice Dana pobjede nad fašizmom u Moskvi 9. maja, zatim na Međunarodnom forumu bezbjednosti od 26. do 29. maja, te učešću na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu od 3. do 6. juna 2026. godine“, navodi se u odgovoru resornog ministarstva na pitanja CAPITAL-a.

U odgovoru se precizira da je Vlada odluku o odobravanju dodatnih sredstava donijela 21. maja.

Podsjećamo, budžetom Srpske predviđeno je da će ove godine za rad predstavništava Republike Srpske širom svijeta biti izdvojeno 15 miliona maraka. Najviše novca, dva miliona maraka, dobilo je upravo Predstavništvo u Rusiji, ali šefu tog Predstavništva Dušku Peroviću to očigledno nije dovoljno, pa mu je Vlada odobrila dodatnih 390.000 KM ili skoro 20 odsto u odnosu na odobreni budžet.

Poslije predstavništva u Moskvi, najviše para dobilo je predstavništvo u Beču kome je odobreno 1,45 miliona KM. Slijedi predstavništvo u Beogradu kome je dodijeljeno 1,2 miliona maraka, dok je Predstavništvo u Vašingtonu dobilo tačno milion KM.

Predstavništvo u Francuskoj dobilo je 950.000, a u Belgiji 900.000 KM. Slijedi predstavništvo u Njemačkoj koje je dobilo 760.000 KM, zatim u Grčkoj 480.000 KM, a najmanje je dobilo predstavništvo u Izraelu kome je odobreno 350.000 KM.

capital.ba

Nastavi čitati

Politika

OD HERCEGOVAČKIH BRDA DO BANJALUČKIH NASELJA: Stanivuković u dinamičnoj sedmici terenskih aktivnosti

Navikli smo da gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a, Draško Stanivuković učestvuje na maratonima i preskače prepreke, ali posljednjih dana pokazuje da je neumoran i na terenu — od Hercegovine do Pala, pa nazad u Banju Luku, uz ritam koji odaje čovjeka punog energije, u stalnom pokretu, spremnog da u istom danu razgovara s građanima, obiđe mnoga udruženja, klubove, znamenitnosti, porodice, ali i da vodi gradske poslove.

U svega nekoliko dana, njegova ruta obuhvatila je gotovo cijelu Republiku Srpsku. Da ne krije da mu za narod ništa nije naporno i teško, potvrdio je i sam gostujući na jednoj televiziji kada je otkrio da njegov radni dan često bude ispunjen obavezama koje se završavaju u večernjim satima, a već sutradan ga čekaju nove.

Stanivuković je sudeći po objavama na društvenim mrežama u proteklim danima imao intenzivan raspored.

„Danas sam u Ljubinju završio posjetu Hercegovini šetnjom i razgovorom sa ljudima… posebno mjesto i posebni ljudi“, poručio je tokom obilaska ovog kraja, gdje je posjetio i stari hram posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, naglašavajući važnost kulturno-duhovnog naslijeđa i lokalne zajednice.

U Gacku je dan bio posvećen sportu i mladima. Posjete fudbalskom i odbojkaškom klubu, razgovori sa sportistima i podrška radu klubova predstavljeni su kao nastavak politike ulaganja u mlade i lokalne sredine. „Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam“, poručio je tokom susreta sa sportistima.

Paralelno s tim, Stanivuković je prisustvovao i obilježavanjima važnih istorijskih datuma, gdje je, kako navodi, želio odati poštovanje ličnostima i događajima koji su obilježili noviju istoriju Republike Srpske, uključujući i pomen generalu-pukovniku Momiru Taliću u Piskavici.

Ono što njegovu politiku i kao gradonačelnika i kao predsjednika PSS-a obilježava jeste kontinuirana prisutnost na terenu, ali i u Banjoj Luci, gdje najavljuje mnoge projekte, uz poruku da se paralelno vodi računa o svakom dijelu grada.

„Krećemo u veliku obnovu svih dječijih igrališta u Banjoj Luci… izdvajamo milion KM“, poručio je, predstavljajući jedan od aktuelnih projekata gradske administracije. Ubrzo je najavio i uvođenje civilnog roka, ali i uniformi u škole.

Njegovi saradnici, članovi i funkcioneri PSS-a dodatno prate ovu dinamiku, kroz susrete sa građanima, organizacione aktivnosti i terenske posjete koje, kako kažu u PSS-u, imaju za cilj ne samo jačanje Pokreta Sigurna Srpska, nego i slušanje konkretnih problema svakog čovjeka.

Upravo taj spoj terenskog rada, institucionalnih obaveza i političke prisutnosti definiše njegovu dinamiku — od hercegovačkih brda do banjalučkih naselja, uz poruku da se politika, kako je i sam Stanivuković više puta naglasio, vodi „među ljudima i sa ljudima“.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ: Federacija se zadužuje jeftinije od Srpske, GRAĐANI PLJAĆAJU CIJENU LOŠE POLITIKE

Ako vjerujete da je ekonomija u Srpskoj bolja nego u Federaciji, onda izjednačite penzije sa Federacijom, poručio je on.

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević poručio je da najnoviji podaci o zaduživanju pokazuju da je Vlada Republike Srpske građanima obezbijedila znatno nepovoljnije uslove zaduživanja od onih koje je ostvarila Federacija BiH.

Kresojević podsjeća da se Vlada Republike Srpske prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu donijela odluku o zaduživanju po kamatnoj stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam rekao da je to dokaz neodgovornog upravljanja budžetom Vlade predvođene SNSD-om. Premijer je tada tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da ćemo tek vidjeti po kojoj stopi će se zadužiti Federacija – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, sada je jasno da su te tvrdnje bile neosnovane, jer se Federacija BiH prije nekoliko dana zadužila po kamatnoj stopi od 5 odsto, što je čak niže od prvobitno planiranih 5,5 odsto.

– I vidjeli smo. Federacija se zadužila po nižoj kamatnoj stopi. Dakle, nije do berze, već do loše Vlade – istakao je Kresojević.

On smatra da visoka kamatna stopa koju plaća Republika Srpska predstavlja posljedicu loše reputacije koju je aktuelna vlast stvorila kod investitora i finansijskih institucija.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada Londonska berza pokaže realnost. Ova vlast nam je donijela jako lošu reputaciju, a cijenu toga plaćaju građani Republike Srpske kroz skuplje zaduživanje – poručio je Kresojević.

On je na kraju postavio i pitanje ekonomskih rezultata na koje se vlast često poziva.

– Ako vjerujete da je ekonomija u Srpskoj bolja nego u Federaciji, onda izjednačite penzije sa Federacijom – zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno