Connect with us

Svijet

BROJ ŽRTAVA SAMO RASTE: Nakon napada Izraelaca stradalo 8 Palestinaca u Gazi

Izraelska vojska je u ranim jutarnjim satima u srijedu ubila još osam Palestinaca u novim napadima na Pojas Gaze, javila je zvanična palestinska novinska agencija Wafa, prenosi Anadolu.

Tri Palestinca su poginula, a više osoba je ranjeno u izraelskom zračnom napadu na porodičnu kuću u gradu Džabaliji, na sjeveru Gaze.

Još pet osoba je stradalo u drugom napadu, koji je ciljao šator za raseljene unutar škole u naselju Al-Tufah, u sjeveroistočnom dijelu grada Gaze.

Paljba na stambena područja

Izraelska vojska je takođe otvorila paljbu prema stambenim područjima u istočnom dijelu Gaze, kao i prema istočnim dijelovima izbjegličkog kampa Al-Magazi u centralnoj Gaz

Izrael je obnovio svoju ofanzivu na Pojas Gaze 18. marta, nakon što je prekinuo primirje i sporazum o razmjeni zarobljenika koji je bio na snazi od januara.

Od oktobra 2023. godine, izraelske snage su ubile gotovo 51.300 Palestinaca u Gazi, većinom žene i djecu.

Nalozi ICC za hapšenje

U novembru prošle godine, Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se takođe suočava s optužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog svog rata protiv Gaze.

Svijet

NJEMAČKA ZAPRIJETILA ZELENSKOM: “Ne možemo primati vaše vojnike dok je rat!”

Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je da je predsedniku Volodimiru Zelenskom rekao da bi trebalo smanjiti broj mladih Ukrajinaca koji dolaze u Nemačku.

Nakon telefonskog razgovora sa ukrajinskim liderom, Merc je rekao da mladi Ukrajinci treba da ostanu da “služe u svojoj zemlji”.

“Tamo su potrebni”, dodao je kancelar.

Blizu 1,3 miliona ukrajinskih izbeglica zabeleženo je u Nemačkoj od oktobra 2025. godine nakon što su pobegli od potpune invazije Rusije. Ovo predstavlja najveći broj među svim zemljama EU.

Komentarišući telefonski razgovor, Zelenski je rekao da je obavestio Merca o situaciji na frontu i zahvalio Nemačkoj na vojnoj i političkoj podršci, ne pominjući pitanje ukrajinskih izbeglica.

Muškarci vojnog uzrasta suočavaju se sa strogim ograničenjima putovanja prema vanrednom stanju, uvedenom kada je Rusija pokrenula rat 2022. godine.

Nemačka je saopštila da su mladi Ukrajinci počeli da pristižu u velikom broju nakon što je Kijev ublažio pravila putovanja za one između 18 i 22 godine u avgustu.

Kao rezultat toga, broj ukrajinskih muškaraca u ovoj starosnoj grupi koji se registruju u Nemačkoj porastao je sa 100 nedeljno na skoro 1.000, prema podacima nemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ovaj razvoj događaja dolazi u trenutku kada se Kijev bori sa kontinuiranim nedostatkom radne snage na frontu, dok Rusija održava ofanzivne operacije na istoku i jugu Ukrajine.

Oko 490.000 Ukrajinaca radnog doba koji borave u Nemačkoj primaju naknadu za nezaposlenost, što je kritika krajnje desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD).

AfD, vodeća nemačka opoziciona stranka, koja je dosledno kritikovala vojnu i ekonomsku podršku Berlina Kijevu, predložila je da se naknada za nezaposlenost za Ukrajince zameni nižim isplatama za tražioce azila.

Suočena sa političkim pritiskom, vladajuća nemačka koalicija priprema zakon kojim bi se smanjile naknade za Ukrajince koji su stigli posle 1. aprila, sa ciljem da se podstaknu da traže zaposlenje.

Nastavi čitati

Svijet

NAJATRAKTIVNIJA RUSKA NAFTNA KOMPANIJA! Amerikanci žele da kupe Lukoil

Američka kompanija za finansijske usluge Karlajl istražuje opcije za kupovinu imovine ruskog naftnog giganta Lukoila u inostranstvu.

Javio je danas Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom. Prema riječima izvora, Karlajl je u ranim fazama istraživanja kupovine imovine ruske firme.

Kompanija za upravljanje privatnim kapitalom razmatra da najprije podnošenje zahtjeva za američku licencu koja bi mu omogućila kupovinu imovine, rekao je jedan izvor i dodao da još uvijek postoji mogućnost da dođe do odustajanja.

Drugi izvor naveo je da je Karlajl obavijestio Lukoil o svojim namjerama.

Decenijama je Lukoil bio najaktivnija ruska naftna kompanija širom svijeta i pomagao Moskvi da projektuje meku ekonomsku moć u inostranstvu, napominje Rojters.

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije protiv Lukoila u sklopu pritisaka na Moskvu da pristane na mirovne pregovore o Ukrajini.

Nedugo zatim Vašington je blokirao pokušaj Lukoila da proda imovinu kompaniji sa sjedištem u Švajcarskoj Gunvor prije roka za sprovođenje sankcija 21. novembra.

Lukoil je nedavno saopštio da traži kupce za svoju međunarodnu imovinu, a procjenjuje se da njegova imovina vrijedi oko 22 milijarde dolara, prema izvještajima iz 2024. godine.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPOVA DVOSTRUKA IGRA! Hvali se dogovorom sa Kinom, a prodaje oružje ovom ostrvu!

SAD su odobrile prodaju delova borbenih aviona Tajvanu za 330 miliona dolara, saopštio je Pentagon sinoć, što je prva takva transakcija otkako je predsednik Donald Tramp preuzeo dužnost u januaru.

“Predložena prodaja poboljšaće sposobnost primaoca da se suoči sa sadašnjim i budućim pretnjama održavanjem operativne spremnosti flote F-16, C-130” i drugih aviona, navodi se u saopštenju Pentagona.

Podrška Tajvanu usprkos odnosima s Kinom

Vašington ima formalne diplomatske odnose s Pekingom, ali održava nezvanične veze s Tajvanom i najvažniji je dobavljač oružja za to ostrvo. Sjedinjene Države su zakonom obavezane da osiguraju Tajvanu sredstva za odbranu. Tajvansko ministarstvo odbrane u saopštenju je izjavilo da očekuje da će prodaja “stupiti na snagu” u roku od mesec dana.

“Sjedinjene Države nastavljaju da pomažu Tajvanu u održavanju dovoljnih sposobnosti samoodbrane, na čemu ministarstvo izražava zahvalnost”, dodaje se.

Osiguravanje delova pomoći će u održavanju spremnosti borbenih aviona i jačanju protivvazdušne odbrane, jačanju odbrambene otpornosti i poboljšanju sposobnosti ostrva da odgovori na kineske upade u “sivoj zoni”, navelo je ministarstvo.

Napetosti između Kine i Tajvana

Kineska vojska redovno sprovodi misije u vodama i nebu oko Tajvana, koje vlada u Tajpeju naziva aktivnostima “sive zone” osmišljenima da izvrše pritisak na ostrvo, ali koje se zaustavljaju pre stvarne borbe.

Kina tvrdi da je Tajvan pod demokratskom upravom njena teritorija i ne isključuje upotrebu sile za preuzimanje kontrole nad ostrvom. Tajvanska vlada snažno se protivi tvrdnjama Pekinga o suverenitetu i kaže da samo tajvanski narod može da odluči o svojoj budućnosti.

Tramp kaže da mu je kineski predsednik Si Đinping rekao da neće napasti Tajvan dok je republikanski vođa na vlasti. Objava o mogućoj prodaji oružja dolazi nakon što su se Tramp i Si sastali krajem prošlog meseca u Južnoj Koreji u nastojanju da osiguraju trgovinski sporazum. Uoči sastanka u Tajpeju je vladao strah da je Tramp možda nekako “prodao” tajvanske interese Siju.

Nastavi čitati

Aktuelno