Ako je suditi po izjavama lidera političkih partija koje su formirale Savjet ministara BiH, u najskorije vrijeme pokrenuće se procedura smjene članova Centralne izborne komisije BiH, međutim pitanje je koliko je to izvodljivo s obzirom na to da Izborni zakon BiH ne poznaje kolektivnu smjenu ovog tijela, a kako kažu sami članovi CIK-a, ni demokratska praksa u svijetu ne poznaje smjene na taj način.

Podsjećanja radi, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, nedavno su najavili da će u najskorije vrijeme pokrenuti smjenu CIK-a, jer je, kako kažu, donosio političke odluke i nije odgovorio zadatku.

“Pokazalo se da je ovaj saziv CIK-a napravio više štete nego koristi”, rekao je polovinom januara Čović ističući da će nakon formiranja vlasti biti pokrenuta procedura njihove smjene i imenovanje novog saziva.

Malo prije Čovića to je najavio i Dodik, koji je rekao da će članovi CIK-a biti smijenjeni u provom mjesecu nakon formiranja vlasti te da će biti procesuirani zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja.

Nedugo nakon ovih najava oglasili su se i iz Centralne izborne komisije, odakle su naveli da “opoziv” članova CIK-a ne postoji u Izbornom zakonu BiH niti bilo kojem drugom zakonu te da opoziv kao postupak smjene mora biti propisan Ustavom i zakonima i predviđen je isključivo u vanrednim situacijama.

“Zašto se ne govori o novim tehnologijama u izbornom procesu, mi smo cijeli projekat napisali, zašto se ne govori o strategiji za poboljšanje integriteta izbornog procesa, zašto se otvaraju krupna pitanja izmjene izbornog procesa? Zašto o tim stvarima ne pričamo, to su sistemska rješenja, a ne šta uraditi sa sedam pojedinaca”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, za federalne medije.

I Željko Bakalar, bivši predsjednik CIK-a i sadašnji član, nedavno je rekao da nije moguće smijeniti članove CIK-a te da, ukoliko bi do toga došlo, to bi bilo prvi put, istovremeno navodeći da u slučaju da nekome istekne mandat Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH može imenovati novog člana ili ukoliko neki aktuelni član ne može obavljati posao iz nekog razloga.

Inače, u maju ističe mandat Ireni Hadžiabdić, članici Centralne izborne komisije BiH, tu informaciju primio je Predstavnički dom parlamenta BiH i vrlo je vjerovatno da će u skorije vrijeme raspisati konkurs za njenu zamjenu te je pitanje da li će do tada uspjeti smijeniti i ostale članove CIK-a i raspisati konkurs za svih sedam članova.

Za razliku od članova CIK-a, koji tvrde da njihova smjena nije moguća, Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, kaže da je to moguće, jer ako se mogu smijeniti sudije sudova u BiH, sudije Ustavnog suda, tužioci, ministri itd., mogu i članovi CIK-a.

“Smjenjivost je zagarantovan princip i CIK ne može biti izuzetak, jer logika nameće da onaj ko bira može i smijeniti, a u ovom slučaju to je Predstavnički dom. Po mom tumačenju Izbornog zakona, može se pokrenuti postupak smjene, ne cjelokupne komisije, jer nema kolektivne odgovornosti”, rekao je Šehić.

Inače, Centralna izborna komisija BiH u obavezi je da svake godine podnosi izvještaj o svom radu, i kako nezvanično saznajemo, postoji mogućnost da taj izvještaj ne bude usvojen, nakon čega bi se ušlo u proceduru smjene članova CIK-a.

“Nikada neću prihvatiti da glavni razlog za smjenu bude navodno to što je CIK pod uticajem političkih stranaka i uvijek sam postavljao pitanje: Vi što tražite smjenu, pod čijim uticajem je bio raniji saziv CIK-a? Vidjećemo, samo u skladu sa zakonom može doći do smjene jednog, dva ili tri člana CIK-a, ali da se utvrde činjenice na objektivan način”, rekao je Šehić.

Za razliku od SNSD-a i HDZ-a, koji najavljuju smjenu, u opozcionim partijama, prije svega u PDP-u, kažu, nakon svega što je “CIK uradio za režim”, da su licemjerne priče o smjeni.