Connect with us

Politika

CIK RASPISUJE KONKURS: Nove tehnologije dolaze, stari problemi ostaju?

Centralna izborna komisija BiH objavila je formular na svojoj stranici izbori.ba na kojoj zainteresovani kandidati mogu iskazati interes da rade u izbornoj administraciji nakon što u BiH budu uvedene nove izborne tehnologije, koje se očekuju na opštim izborima u oktobru naredne godine.

“Na osnovu Odluke o realizaciji višegodišnjeg projekta uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH identifikovana je potreba za angažmanom osoblja koje će raditi na realizaciji projekta uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH i sprovođenju izbora. Radi preliminarne procjene raspoloživosti i kapaciteta tehničkog kadra za angažman u izbornoj administraciji BiH, CIK BiH je pripremio upitnik za iskazivanje interesa za rad na poslovima operatera na biometrijskim uređajima za identifikaciju birača i optičkim skenerima glasačkih listića, tehničara terenske podrške na dan izbora, te službenika u pozivnom centru za pružanje podrške operaterima i terenskim tehničarima”, naveli su.

CIK BiH poziva lokalne izborne komisije da informišu javnost o ovom pozivu putem društvenih mreža i na druge načine.

“Radi motivisanja mladih osoba za popunjavanje upitnika potrebno je da izborne komisije upute zahtjev za distribuciju i objavu prigodnog letka i ankete obrazovnim ustanovama u svojoj osnovnoj izbornoj jedinici, kao i institucijama, udruženjima, službama za zapošljavanje i drugim subjektima koji mogu predstavljati bazu potencijalnih učesnika predmetnog istraživanja”, navedeno je.

Iako nove tehnologije bez sumnje imaju potencijal da unaprijede izborni proces, kao što smo već pisali, postoje i opasnosti koje bi ga mogle učiniti neefikasnim. Na primjer, prema sadašnjim preporukama, biračima koji ne mogu biti identifikovani biometrijskim putem ipak se može omogućiti glasanje klasičnom identifikacijom, uz odobrenje predsjednika biračkog odbora, čime se ponovo otvara prostor za zloupotrebe koje su nove tehnologije trebale spriječiti. Cilj kupovine biometrijskih skenera je sprečavanje pojedinaca u odborima da diskreciono identifikuju birače, već da se taj posao obavi uz pomoć neutralne tehnologije. Ako to nije moguće, pomenutoj osobi ne treba dati da glasa, a onda se kroz poseban postupak može utvrditi kako je došlo do propusta.

Dodatni problem predstavlja brojanje i prenos izbornih rezultata s biračkih mjesta u centralni sistem.

Iako je trenutno predviđeno zadržavanje i elektronskog i ručnog brojanja glasova, čime se dodatno pojačava integritet jer se smanjuje mogućnost upisivanja lažnih rezultata, CIK je nakon pilot-projekta otvorio mogućnost ukidanja potpunog ručnog brojanja, navodeći da razlike između elektronskih i ručnih rezultata tokom testiranja nisu prelazile dva odsto, te da to pokazuje da dvostruko brojanje možda nije neophodno.

Tokom pilot-projekta uočeni su i tehnički problemi, uključujući kvarove uređaja i greške prilikom skeniranja više listića.

Upravo je na nedavno održanim izborima u Hondurasu iskazana sumnja u kvalitet izbornih rezultata jer je dolazilo do kvarova i nestanka struje, pa je dio glasačkog materijala morao biti prebrojan ručno.

Ovaj poziv zainteresovanim kandidatima CIK-a otvara još jedan problem, koji se odnosi na to da izbore sprovode “amateri”, odnosno ni ovoga puta nije predviđeno uvođenje profesionalne izborne administracije, koja bi cijelu godinu imala vremena da se tehnički osposobi, i u slučajevima kvarova i nestanka električne energije reaguje na adekvatan način.

Koliko god kvalitetni budu kadrovi koje će CIK angažovati tokom izbora, oni neće biti pripremljeni za sve moguće scenarije koje bi eventualne korumpirane stranke ili pojedinci pokušali proizvesti, kako bi onemogućili pravilno brojanje glasova.

Nove tehnologije neće riješiti još jedan ozbiljan problem, koji se odnosi na svjesne propuste članova biračkih odbora. Nakon što su i na prethodnim prijevremenim izborima za predsjednika Srpske zabilježene brojne nepravilnosti, nema naznaka da će biti pokrenuti krivični postupci protiv takvih pojedinaca.

Ako se takva praksa nastavi, sasvim realno će biti očekivati da će pojedini članovi biračkih odbora svjesno kršiti pravila i otežati očitavanje rezultata jer će znati da vjerovatno neće biti predmet krivičnog postupka nakon potvrđivanja izbornih rezultata.

Ako se ovi scenariji obistine u praksi, sasvim je realno da iako budemo imali skupo plaćene nove tehnologije, nećemo imati kredibilnije izborne rezultate.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ PRELOMIO: Goran Kuzmanović više nije član PSS-a – „Sam je izabrao politički put“

Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put-jasan je Stanivuković.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković izjavio je da Goran Kuzmanović, zamjenik predsjednika Gradskog odbora u Tesliću, više nije član Pokreta Sigurna Srpska.

Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put.
Sve što se dalje govori o ovom slučaju obične su spekulacije i nemaju nikakve veze sa zvaničnim stavovima Pokreta Sigurna Srpska- poručio je Stanivuković.

Pojasnio je pravilo PSS-a o sklapanju političkih dogovora.

-Sa mnom, kao predsjednikom Pokreta, niko iz drugih političkih stranaka, a koje nisu dio opozicionog bloka, nije pravio, niti može praviti bilo kakve dogovore. Naš put je jasan, naš pravac je poznat i od njega ne odstupamo. Kod nas nema sjedenja na dvije stolice – ili ste dio promjena ili ste izabrali stranu naših političkih protivnika-zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

„A ŠTA JE SA 1998. GODINOM?“ Zeljkoviću stigao odgovor o privatizaciji i Dodikovoj vladi

Bogoljubu Zeljkoviću bi bilo dobro da, kada već otvara temu privatizacije, ne preskače 1998. godinu i ne računa da građani Republike Srpske imaju kratko pamćenje.

Ko je bio predsjednik Vlade Republike Srpske kada je donesen Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima, kojim je uspostavljen pravni okvir za poslijeratnu privatizaciju u Republici Srpskoj?

Odgovor je – Milorad Dodik. Zakon je donesen za vrijeme prve Vlade Milorada Dodika i ta Vlada je potom bila izvršna vlast zadužena za njegovu primjenu. PDP ne može imati odgovornost za donošenje Zakona iz 1998. godine, jer PDP tada nije ni postojao.

Zato, ako već pravimo hronologiju privatizacije, onda je pravimo od početka. Ne može istorija privatizacije da počinje onog datuma koji nekome danas politički odgovara, a da se 1998. godina i prva Vlada Milorada Dodika jednostavno izbrišu.

A tu se priča o odgovornosti vlasti Milorada Dodika ne završava. Privatizaciju naftne industrije sprovela je Vlada Milorada Dodika!

To su činjenice koje takođe pripadaju istoriji privatizacije Republike Srpske. Zato o privatizaciji treba govoriti na osnovu dokumenata i odgovornosti svake vlade pojedinačno, a ne selektivno birati godine i preduzeća koja odgovaraju dnevnopolitičkoj priči.

A SNSD, koji je najveći dio posljednje dvije decenije bio okosnica vlasti u Republici Srpskoj, treba da odgovori i šta je uradio sa spornim privatizacijama koje je godinama obećavao da će preispitati?

I kada Zeljković danas garantuje da Elektroprivreda Republike Srpske neće biti privatizovana, onda građani zaslužuju precizan odgovor: da li to znači da neće biti prodat nijedan proizvodni dio, zavisno preduzeće, imovina niti drugi strateški resurs u sistemu Elektroprivrede?

I gdje su garancije koje su građani ranije slušali o cijeni električne energije?

Oko jedne stvari smo saglasni sa Zeljkovićem: građani treba da pogledaju činjenice i datume.

Samo neka pogledaju SVE datume i sve privatizacije. I neka počnu od 1998. godine i Milorada Dodika.

Nastavi čitati

Politika

SAVANOVIĆ: Obećanje mora imati rok, a vlast mora položiti račun

„Ugovor sa narodom“ Pokreta Sigurna Srpska važan je jer politička obećanja pretvara u konkretne obaveze sa rokovima, načinom finansiranja i rezultatima koje građani mogu da provjere.

Rekao je ovo Zoran Savanović, kandidat Pokreta Sigurna Srpska za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Savanović kaže da du se građani naslušali obećanja koja važe dok traje kampanja.

“Zato je važno da kažemo šta ćemo uraditi, u kojem roku, koliko će to koštati i odakle će novac doći. A kada rok istekne, nema novog obećanja, nego se polaže račun za ono što je urađeno“, rekao je Savanović.

On je naglasio da se isti princip mora primjenjivati na svaku mjeru.

„Ako obećamo trinaestu penziju, moramo obezbijediti zakonski i budžetski osnov. Ako ulažemo u zapošljavanje ili podsticaje, moramo pokazati šta smo tim novcem dobili. Narodu nije najvažnije koliko je vlast saopštila da je potrošila, nego šta je za taj novac urađeno”, ističe Savanović.

Savanović je dodao da je suština „Ugovora sa narodom“ upravo u tome da odgovornost važi i za one koji danas traže povjerenje građana.

„Ne možemo tražiti da drugi polažu račun, a da sutra za nas važe druga pravila. Obećanje, rok, rezultat i odgovornost. To je princip koji mora da važi za svaku vlast i koji će važiti i za nas“, poručio je Savanović.

Nastavi čitati

Aktuelno