Connect with us

Svijet

BUENOS AIRES U PLAMENU, zbog kontroverzne reforme predsjednika (VIDEO)

Interventna policija u glavnom gradu Argentine Buenos Airesu ispalila je suzavac i vodene topove kako bi rastjerala demonstrante ispred zgrade Kongresa nakon što su zastupnici u argentinskom senatu dali početno odobrenje za reforme predsjednika Havijera Mileija.

Demonstranti tvrde da će mjere naštetiti milionima Argentinaca jer predviđaju smanjenje budžeta i socijalnih davanja.

Lokalni mediji izvještavaju o brojnim opovrijeđenima, a scene su opisali kao “bojno polje”. Protestanti su na suzavac i vodene topove policije uzvratili bacanjem kamenja i zapaljivih sredstava, pri čemu je zapaljeno nekoliko automobila, prenosi “BBC”.

Paket reformi, koji je predložio desničarski predsjednik Havijer Milei za oživljavanje posrnule privrede zemlje, uključuje proglašavanje vanrednog privrednog stanja, rezanje penzija i liberalizaciju tržišta rada, što mnogi ocjenjuju kao najavu narušavanja radničkih prava. Mjerama se protive ljevičarske političke stranke, radnički sindikati i društvene organizacije.

Prijedlog, koji je u početku bio izjednačen (36-36) u senatu, preliminarno je usvojen nakon što je predsjednica doma, potpredsjednica Viktoria Vilaruel, dala odlučujući glas.

“Za one Argentince koji pate, koji čekaju, koji ne žele vidjeti da im djeca napuštaju zemlju, moj glas je potvrdan”, rekla je potpredsjednica i čelnica senata Vilaruel. Zakon mora proći i donji dom kako bi se usvojio.

Uoči usvajanja zakona u senatu demonstranti su skandirali: “Zemlja nije na prodaju, zemlja se brani”, dok je na jednom transparentu pisalo: “Kako šef države može mrziti državu?”

Sukobi su izbili ranije tokom dana, kada su demonstranti pokušali probiti put do Kongresa kroz ograde, bacajući kamenje na policajce.

Posmatrači i opozicioni zastupnici rekli su da su destine demonstranata i nekolicina zastupnika morali potražiti ljekarsku pomoć. Najmanje pet opozicionih zastupnika je hospitalizovano, rekla je zastupnica Sesilia Moreau. Najmanje 20 policajaca takođe je povrijeđeno, rekli su zvaničnici. Snage sigurnosti saopštile su da su uhapsile 15 osoba.

Policija je kasnije potisnula demonstrante, koji su navodno zapalili dva vozila, uključujući i ono novinske kuće. “Ne možemo vjerovati da u Argentini raspravljamo o zakonu koji će nas vratiti 100 godina unazad”, rekao je Fabio Nunez, 55-godišnji advokat.

Kancelarija predsjednika Mileija objavila je saopštenje u kojem zahvaljuje snagama sigurnosti na suzbijanju “terorista” koji pokušavaju izvesti državni udar. “Promijenićemo Argentinu, učinićemo je najliberalnijom zemljom na svijetu”, rekao je Milei na konferenciji u Buenos Airesu.

Kontroverzni Havijer Milei došao je na dužnost predsjednika prošle godine nakon obećanja da će drastično srezati javnu potrošnju.

U kampanji je čak i mahao motornom pilom kako bi simbolizovao svoju odlučnost da to učini. Od tada je prepolovio kabinet vlade, ukinuo 50.000 javnih radnih mjesta, obustavio nove ugovore o javnim radovima i ukinuo subvencije za gorivo i prevoz, dok se godišnja inflacija u Argentini približava stopi od 300 odsto, prenosi “Index”.

Svijet

HTJELI NAMAMITI SINA HRVATSKOG MILIONERA, pa pogrešnog čovjeka mučili četiri sata u Beču

Dvojica pripadnika zloglasnog kavačkog klana osuđena su u Beču zbog brutalnog mučenja dvije žrtve, a ključni dokazi protiv njih bile su uznemirujuće poruke iz kriptovanih razgovora.

Crnogorac (39) i njegov saučesnik iz Srbije (50) navodno su članovi “srednjeg menadžmenta” beogradske ćelije klana, kojom je iz Beča upravljao kum pod nadimkom “Dexter”, piše austrijski portal Heute.

Krvavi rat klanova

Suđenje mafijašima održano je juče u Beču uz velike mjere bezbjednosti i najstrože kontrole pristupa. Dvojac, koji su teško naoružani policajci dopratili u sudnicu, osuđen je na šest i sedam godina zatvora zbog teške iznude. Presude još nisu pravosnažne.

Kavački klan, koji potiče iz Crne Gore, vodi otvoreni rat sa suparničkim škaljarskim klanom, takođe iz Kotora. Sukob je eskalirao nakon nestanka pošiljke od 200 kilograma droge u Španiji 2014. godine, a u borbi za prevlast u euvropskoj trgovini narkoticima dosad je širom svijeta u pucnjavama, mučenjima i bombaškim napadima ubijeno najmanje 80 ljudi.

Horor u stanu obloženom folijom

Prema optužnici, muškarci su 2020. godine s drugim saučenicima namamili navodnog sina hrvatskog milionaša i još jednog 64-godišnjeg Hrvata u Beč. Dočekali su ih u stanu koji je bio obložen plastičnom folijom, gdje su ih vezali, mučili i prijetili im smrću.

Državno tužilaštvo opisalo je prizore kao materijal “kakav se inače viđa samo u TV serijama”. Žrtve su zastrašivali “ručnim pilama i pištoljima s prigušivačima”, a situacija je bila, kako je rečeno na sudu, “kao u najgorim noćnim morama”.

Jezive poruke kao ključni dokaz

Mlađi muškarac, za kojeg se pogrešno vjerovalo da je sin milionera, bio je brutalno zlostavljan više od četiri sata.

“Ako uskoro ne kažu gdje je novac, moraćemo početi piliti”, stajalo je u jednoj od presretnutih poruka. Potom je na red došao 64-godišnjak.

“Starac je gotov, ovaj ga je udario, brate, u lice. Cijelo mu je lice puklo, brate… i bio je izrezan nožem”, javljali su optuženici svojim nadređenima. Žrtva je, navodno jecajući, obećala mučiteljima 750.000 evra.

Zakon ćutnje na sudu

Iako brutalno zlostavljane, žrtve su puštene na slobodu, ali ubrzo su bile prisiljene na predaju novca u Hrvatskoj. Stariji muškarac, koji se navodno bavi krijumčarenjem cigareta, uspio je prikupiti svega 10.000 evra.

Na suđenju se dogodio očekivani obrat – ni žrtve ni svjedoci nisu htjeli prepoznati ili teretiti optuženike.

Kako se navodi, takvi iznenadni gubici pamćenja nisu rijetkost u mafijaškom miljeu. Branitelji su, s druge strane, tvrdili da se radi o zamjeni identiteta i osporavali optužbe, a tokom postupka je utvrđeno da optužnica nije bila ispravno podnesena te je morala biti izmijenjena, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP POTPISAO ZAKON o objavljivanju Epstinovih dosijea

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država potpisao je zakon kojim se od Ministarstva pravde traži da u roku od 30 dana objavi dosijee povezane sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, nakon gotovo jednoglasnog usvajanja zakona u Predstavničkom domu i Senatu ove nedelje.

Tramp je potpisivanje zakona objavio na mreži “Truth Social”, kritikujući istaknute demokrate povezane sa Epstinom.

“Možda će istina o ovim demokratama i njihovim vezama sa Džefrijem Epstinom uskoro da bude otkrivena, jer sam upravo potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea”, napisao je on.

Tramp je podržao zakon tokom vikenda, nakon što se nekoliko republikanaca u Predstavničkom domu pridružilo demokratama i primoralo glasanje.

Zakon je u utorak usvojen sa 427 glasova “za” i jednim “protiv”, dok je Senat usvojio meru jednoglasno.

Marija Farmer, koja je optužila Epstina i njegovu saradnicu Gislen Maksvel za seksualno zlostavljanje tokom 1990-ih, rekla je da je potpisivanje zakona “dugo trajalo”.

Ona je navela da je decenijama čekala odgovore o tome kako su federalne vlasti istraživale njene prijave i da su njeni pozivi na transparentnost ignorisani kroz gotovo pet administracija.

Farmer trenutno tuži FBI, tvrdeći da je ignorisao njenu početnu prijavu, i istakla je da zakon ne oslobađa odgovornosti za neuspeh vlasti u proteklih 30 godina.

Ona je dodala da se nada potpunoj transparentnosti, uz uklanjanje samo materijala koji se odnosi na seksualno zlostavljanje dece i identifikacione podatke žrtava.

Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea nalaže državnoj tužiteljki Pem Bondi da objavi sve neklasifikovane zapise, komunikacije i istražne materijale Ministarstva pravde i FBI-ja koji se odnose na Epstina i Maksvel.

Nije poznato koji će novi dokumenti biti objavljeni, ali njih dvoje bili su predmet brojnih federalnih istraga skoro dve decenije, a desetine hiljada strana dosijea već su objavljene poslednjih meseci.

Epstina su 2000-ih istraživale savezne i lokalne vlasti na Floridi, što je završeno sporazumom o priznanju krivice po optužbama za prostituciju, kojim je izbegao federalnu optužnicu.

On je 2019. godine optužen na saveznom sudu u Njujorku za trgovinu maloletnicima u svrhu seksualne eksploatacije, ali je izvršio samoubistvo u pritvoru.

Maksvel je 2020. optužena za trgovinu maloletnicima i osuđena na 20 godina zatvora.

Demokrate su kritikovale Trampa zbog njegovog ranijeg prijateljstva sa Epstinom, dok je Tramp prozivao bivšeg predsednika SAD, Bila Klintona.

Ni Tramp ni Klinton nisu optuženi niti protiv njih postoje optužbe, a obojica negiraju nezakonite radnje.

Usvajanje zakona predvodili su demokratska poslanica Ro Kana i republikanski poslanik Tomas Masi.

Oni su pokrenuli “peticiju za razrešenje” (discharge petition), kojom poslanici mogu da primoraju rukovodstvo da stavi neki zakon na glasanje ukoliko peticiju potpiše većina članova.

Peticiju su podržala četiri republikanca, uključujući Masija i Mardžori Tejlor Grin, nekadašnju Trampovu saveznicu.

Tramp je prošle nedelje povukao podršku Grin, što je, prema spekulacijama, povezano sa slučajem Epstin.

Peticija je nedeljama imala 217 potpisa – jedan manje od potrebnog broja, dok novoizabrana demokratska poslanica Adelita Grihalva nije položila zakletvu.

Demokrate su optužile predsednika Predstavničkog Doma Majka Džonsona za odlaganje zakona, a on je rekao da Predstavnički dom nije zasedao zbog blokade vlade.

Grihalva je prošle nedelje potpisala peticiju, čime je omogućeno glasanje.

Nastavi čitati

Svijet

BIZARNO: Iz prodaje povučen plišani medo koji sa djecom razgovara o odnosu

Igračku plišanog medvjedića koga pokreće vještačka inteligencija programiranu da razgovara sa djecom o seksu i da ih vodi ka opasnim predmetima, kineska kompanija Folo Toj povukla je iz prodaje, prenijeli su francuski mediji.

Dizajnirana kao alat za komunikaciju sa djecom ova interaktivna igračka je povučena iz prodaje nakon što je otkriveno da navodi djecu na seksualno eksplicitne razgovore i može da im pokaže gdje se nalaze razni opasni predmeti, prenosi dnevnik Figaro.

U izvještaju Američke grupe za istraživanje javnog interesa (PIRG), objavljenom u novembru 2025. godine navedeno je da uprkos mjerama zaštite koje su ugradili proizvođači, ova igračka nije funkcionisala prikladno u interakciji sa djecom.

“Testirana igračka nas je uvukla u diskusije o seksualnim temama koje nisu pogodne ni za objavljivanje”, navodi se između ostalog u izvještaju PIRG.

U dokumentu od šezdeset stranica detaljno se opisuje posebno agresivna tehnika koju koristi ova interaktivna igračka koju pokreće vještačka inteligencija s ciljem da duže zadrži pažnju djece, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Aktuelno