Svakog trećeg dana od januara do juna na putevima u Republici Srpskoj u saobraćaju je poginula jedna osoba, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji govore da je za šest mjeseci tako stradalo 55 osoba.

Statistika pokazuje da je broj onih koji su poginuli na cestama u prvoj polovini godine veći nego u istom periodu lani, kada je stradalo 46 osoba.

Bezbjednošću saobraćaja na putevima nisu zadovoljni u MUP-u RS, a ministar Siniša Karan ističe da tome treba pristupiti multidisciplinarno.

“Pravimo analize i možemo na tom planu reći da više treba raditi i na obuci vozača”, istakao je Karan, dodavši da nedostaci postoje i na putevima, da se voze stara i neispravna vozila i slično.

Kako kaže, porazan je i podatak da je među kontrolisanim vozačima njih 700 bilo pod uticajem droge.

Prema mišljenju Nikole Ćopića, vještaka saobraćajne struke, prekoračenje brzine problem je koji u najvećoj mjeri dovodi do saobraćajnih nezgoda.

“Posmatrajući statističke podatke o broju saobraćajnih nezgoda, koji se ponavljaju iz godine u godinu, mišljenja sam da vozači na putevima Republike Srpske nisu svjesni opasnosti koje sa sobom nosi nebezbjedno ponašanje u saobraćaju, a naročito ono koje se odnosi na prekoračenje dozvoljene brzine kretanja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prilikom povećanja srednje brzine saobraćajnog toka za samo jedan procenat, rizik od smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama se povećava za četiri procenta. Ako na to dodamo podatke Auto-moto saveza Republike Srpske, koji ukazuju na to da svaki drugi vozač na našim putevima prekoračuje dozvoljenu brzinu kretanja, tada se može izvući jasna konkluzija zašto se crne brojke ponavljaju iz godine u godinu”, objašnjava on.

Osim prekoračenja brzine, Ćopić kao problem navodi i alkohol, jer kako kaže, poznata je činjenica da vožnja pod dejstvom alkohola produžava vrijeme reakcije vozača na opasnost, a samim tim i zaustavni put vozila, što povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda.

Pored brzine i alkohola, na nastanak saobraćajki, kako objašnjava vještak saobraćajne struke, svakako utiču i faktor vozilo i faktor put sa putnim okruženjem.

“Poznato je da Bosna i Hercegovina ima jedan od najstarijih voznih parkova u Evropi, a prilikom preventivnih kampanja koje sprovodi Auto-moto savez Republike Srpske, brojke kažu da prosječna starost kontrolisanih vozila prelazi 16,5 godina, dok trećina kontrolisanih vozila ima jednu ili više tehničkih neispravnosti, što sigurno u određenoj mjeri povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda”, navodi on.

Zbog svega navedenog, Ćopić ističe da je, kada je u pitanju faktor čovjek, potrebno djelovati dvojako.

“Prvenstveno preventivno, na način da se više pažnje posveti obuci novih vozača kroz proces obuke u auto-školama, ali i da se stvara prostor za priču o bezbjednosti saobraćaja i posljedicama nebezbjednog ponašanja kroz obavezno obrazovanje. Zatim je potrebno djelovati i represivno, ali sam mišljenja da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske dalo maksimum prilikom terenskog rada i da kontinuiranom represijom trošimo ljudske resurse, dok broj saobraćajnih nezgoda stagnira ili je u blagom porastu. To je pokazatelj da postojeće sankcije ne utiču značajno na promjenu stavova i ponašanja vozača na putevima Republike Srpske i da potencijalno rješenje treba tražiti u pooštravanju kaznenih odredbi”, ističe Ćopić za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o faktoru put, on navodi da je potrebno realizovati niz mjera kako bi se unaprijedila postojeća infrastruktura.

“Konačno, kada je u pitanju faktor vozilo, jedino rješenje koje se čini adekvatnim je subvencionisanje nabavke novih i ekološki prihvatljivih vozila, kao i smanjivanje nameta prilikom registracije za nova vozila, kako bi se u budućnosti smanjila prosječna starost voznog parka”, navodi Ćopić i dodaje da je ipak ključ rješenja problema u vozačima.

Nakon što je Robert S. (32), bivši ljubavnik i saučesnik Mirnese Bešlić (42), uhapšen u Grčkoj, sada je otkriveno gdje se nalazi ova državljanka BiH.

Kako prenosi Bild, iako mnogi pretpostavljaju da je ona u zatvoru, od januara se nalazi na uslovnoj slobodi.

Odsluženje kazne
Od tri godine, na koliko je bila osuđena, morala je da da odsluži samo dvije. Uslovno јe puštena na slobodu i od јanuara živi sa priјateljicom u Štutgart-Bad Kanštatu.

Kako prenose mediji, navodno bi trebala da nađe stalni posao, ali najveći problem je što јe niјedan poslodavac ne želi, prenose Nezavisne novine.

Inače, ona se juče putem poruke oglasila za njemačke medije, govoreći kako se osjeća nakon njegovog hapšenja.

– Mislim da je pravda konačno zadovoljena. Naravno da ću svjedočiti protiv njega kao svjedok na sudu. Apsolutno više ne želim da ga vidim. Nadam se da će jednog dana udisati isti ovaj filtrirani vazduh kao ja – napisala je Mirnesa Bešlić, u poruci RTL.

Podsjetimo, riječ je o spektakularnoj pljački iz oktobra, 2022. godine kada je Robert S. nagovorio Mirnesu iz Bosne i Hercegovine da uzme novac iz štutgartske firme za koju je tada radila. Ona je u roku od par minuta uspjela da iznese 1,25 miliona eura iz firme i nestane.

Mirnesa (42) porijeklom je iz BiH, a radila je u firmi „Prosegur“ koja se bavi prijevozom novca. Upoznala je Roberta S. u kafiću u Štutgartu dok su oboje bili u društvu prijatelja. Tokom razgovora spomenula je gdje radi, a u nabildovanom šarmeru vidjela je šansu za nešto više.

Ubrzo potom dogovorili su sastanku.

– Pri tom susretu, kojem je prisustvovao i Robertov prijatelj Marko I. (48), njih dvojica su odmah počela da ispituju Mirnesu da li je moguće ukrasti novac iz firme u kojoj radi. Ona je to u početku odbila i nije željela da govori o tome. Međutim, Robert nije odustajao, laskao joj je, govorio da želi da bude s njom i obećavao joj da, kada uzmu novac, više nikada neće morati da radi – rekao je izvor blizak slučaju.

Prema optužnici, Robert je u roku od dvije sedmice uspio da je uvjeri Mirnesu da učestvuje u pljački. Spektakularna pljačka dogodila se u petak, 14. oktobra 2022. godine. Mirnesa je otišla na posao i oko 15 časova, u trenutku kada niko nije gledao, u kutiju je spustila 80 svežnjeva novčanica od 100 i 200 eura. Zatim je napustila prostorije firme.

Napolju ju je čekao Robert u Mercedesu. Tada počinje njihov bijeg. Prvo su se odvezli u Beč, gdje ih je čekao Marko I. Zajedno su se riješili Mirnesinog mobilnog telefona, a zatim su nastavili put, prvo u Hrvatsku, pa u Srbiju.

Zadržao novac za sebe
Robert je Mirnesi dao 20.000 eura, a ostatak novca zadržao za sebe. Tokom narednih dana Marko I. je uz pomoć krijumčara prebacio Mirnesu iz Hrvatske u Srbiju. U početku su vjerovali da su uspjeli. Međutim, lagodni život pretvorio se u pakao.

Prema informacijama iz advokatskih krugova, Robert je postao sve čudniji i nije dozvoljavao Mirnesi da se udalji od njega. Iako ju je stalno držao na oku, prestao je da pokazuje bilo kakvu bliskost i odbijao je svaki kontakt sa njom. Kada mu se požalila na takvo ponašanje, on joj je zaprijetio. Uplašena, Mirnesa je potom pobjegla u Crnu Goru. Tamo je preko svog advokata kontaktirala s njemačkim vlastima i najavila da želi da se preda.

Profesori, predavači i studenti Američkog univerziteta u BiH ne mogu se sjetiti da je na ovoj visokoškolskoj ustanovi studirao bivši direktor Obavještajno bezbjednosne agencije (OBA) Osman Mehmedagić Osmica.

U Sudu BiH danas, u utorak, 15. jula, nastavljeno je suđenje Mehmedagiću, a saslušano je nekoliko svjedoka.

Asim Jusić je kazao da je bio predavač na Fakultetu za međunarodno pravo i diplomatiju Američkog univerziteta od 2011. godine. Prema njegovim riječima, studenti su bili uglavnom mlađe dobi, a Mehmedagića se nije mogao sjetiti.

“Ne sjećam se da sam imao studenta s takvim imenom”, rekao je Jusić.

Na pitanje da li se sjeća da je Mehmedagić polagao ispite, svjedok je kazao da su uglavnom bili pismeni ispiti i da su ih studenti polagali pod šifrom.

Svjedokinja Lejla Miller rekla je da je 2009. predavala na Američkom univerzitetu, a nije se mogla sjetiti da je predavala Osmanu Mehmedagiću.

“Ne sjećam se, mislim da nisam”, kazala je Millerova, prenosi Detektor.

Navela je da se ne sjeća da je bilo starijih, ali je napomenula da je bilo puno studenata.

Na pitanje branioca Nermina Mulalića, Millerova je potvrdila da se generalno ne sjeća imena studenata.

Svjedokinja, čije ime ne može biti objavljeno, rekla je da je 2009. upisala međunarodno pravo i diplomatiju na Američkom univerzitetu. Navela je da je po diplomiranju preuzela diplomu u studentskoj službi, kao i prepis ocjena, te da je dobila i diplomu fakulteta u Njujorku, sa kojeg su slušali dio predavanja online.

“Mi smo bili najveća grupa, više od 50 – 60 studenata”, kazala je svjedokinja.

Izjavila je da se ne sjeća Mehmedagića. Kako je rekla, bilo je studenata različite dobi.

Mehmedagić je prokomentarisao da je prije 16 godina bio dosta mlađi i da nije bio sijed. Nastavak suđenja zakazan je za 19. avgust.

Mehmedagića optužnica tereti da je bez propisane visoke stručne spreme obavljao dužnost direktora OBA od 2019. godine, kada je poništena njegova diploma Fakulteta za poslovne studije u Banjaluci, do 2023. godine, kada je razriješen dužnosti. Optužen je da je zloupotrijebio položaj da ostane na funkciji za koju nije ispunjavao uslove.