Connect with us

Društvo

BUŠOTINE ZATVORENE, KOMPANIJA OTIŠLA: Šta se dešava u Jezeru?

Već više od mjesec dana nema ni traga ni glasa od kompanije “Yugo Metals Limited” koja je bušila na području Jezera, a nakon što je Okružni sud u Banjaluci poništio rješenje o produženju istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja bakra, željeza i pratećih metala na lokalitetu Sinjakovo, no mještani i aktivisti su na oprezu.

Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” kaže da im je presuda Okružnog suda u Banjaluci od 16. decembra stigla tri dana kasnije, te da je tog momenta navedena kompanija spakovala mašine, a radnici su otišli sa bušotine.

Aktivisti čekaju novi akt Ministarstva energetike i rudarstva

“Tada nam je Mladen Lujić, direktor ‘Yugo Metals Limited’, rekao da nisu dobili presudu i da odlaze na odmor za praznike te da se vraćaju nakon toga. Međutim, prošlo je više od mjesec dana, a oni se još nisu vratili.

U presudi stoji i da je Ministarstvo energetike i rudarstva RS dužno da izda novi akt u roku od 30 dana, jer je taj poništen. Ali taj akt još nije izdat, a mi ćemo pratiti šta se dešava”, rekla je Rajkovićeva.

Sumnje da su otpadne vode završile u rijekama
A u periodu istraživanja aktivisti i mještani su upozoravali da otpadne vode najvjerovatnije završavaju u rijeci Jošavci, a nizvodno u Plivi.

Iako je, kako kaže Rajkovićeva, Lujić na sastanku sa mještanima kazao da otpadne vode odvoze na deponiju u Mrkonjić Grad, to se ipak nije desilo.

Promjena boje Jošavke i Plive bez padavina

“Mi sumnjamo da su otpadne vode završavale u Plivi, jer tih dana nije bilo padavina. Tada je rijeka Jošavka u gornjem dijelu bila potpuno čista i bistra, ali je, od njihove pumpe za vodu pa nizvodno prema Plivi, bila potpuno siva nekoliko dana”, priča Rajkovićeva te dodaje da navedena deponija nije prilagođena za tu vrstu otpada, već za obične sekundarne sirovine.

“Odmah mi je bilo sumnjivo i nejasno kako je to moguće. Otišla sam na sastanak sa direktorom preduzeća ‘Park’, a on mi je potvrdio da otpadne vode nisu u tom periodu dovezene, niti je deponija predviđena za takvu vrstu otpada”, kaže ona.

Komunalno preduzeće demantuje navode kompanije

Iz Komunalnog preduzeća “Park” Mrkonjić Grad za “Nezavisne” potvrđuju da otpadne vode sa istražne bušotine na području Jezera, kompanije “Yugo Metals Limited”, nisu dovožene niti se dovoze na deponiju kojom upravlja KP “Park”.

“KP ‘Park” a.d. nema zaključen ugovor sa navedenom kompanijom”, kazali su iz ovog preduzeća.

Podsjetimo da je pred Okružnim sudom u Banjaluci u decembru donesena presuda, na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu i mještana Jezera, koja poništava drugo rješenje o produženju istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja bakra, željeza i pratećih metala na istražnom prostoru Jezero koje je izdalo Ministarstvo energetike i rudarstva RS.

Sud utvrdio kršenje Zakona o geološkim istraživanjima

Razloge poništavanja rješenja sud je vidio u nepoštovanju odredaba Zakona o geološkim istraživanjima i uočavanju nedostataka prilikom donošenja poništenog rješenja.

Tada je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, naglasio da je ovo bitan element odobrenja, jer razdvaja istraživanja od potencijalne eksploatacije, te prevenira oportunu primjenu izmjena i dopuna zakona, u dijelu koji je pretrpio najviše izmjena.

On je tom prilikom istakao da je poništeno rješenje doneseno po osnovu izmjena i dopuna Zakona o geološkim istraživanjima na koje je Centar za životnu sredinu upozoravao kada je ovaj zakon bio u fazi javne rasprave.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno