Connect with us

Društvo

ILEGALNA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA? Yugo Metals nastavio radove uprkos presudi suda i bez nove dozvole

Iako više od mjesec dana nije bilo nikakvih aktivnosti, krajem januara kompanija „Yugo Metals Limited“ nastavila je geološka istraživanja na lokalitetu Sinjakovo (Kovačevac) u opštini Jezero, uprkos činjenici da je Okružni sud u Banjaluci poništio prethodno rješenje, a Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske nije izdalo novo, kojim bi se ovi radovi legalno nastavili.

Prema dostupnim informacijama, radovi su započeti bez javno objavljene dozvole, uz zahvatanje vode iz rijeke Jošavke i bez jasno obilježenog i ograđenog gradilišta, što je izazvalo zabrinutost lokalnog stanovništva i ekoloških organizacija.

Šta je sporno

Mještani Jezera i aktivisti, zajedno sa Centrom za životnu sredinu, navode nekoliko ključnih nepravilnosti:

poništeno rješenje Okružnog suda u Banjaluci

nepostojanje novog rješenja Ministarstva energetike i rudarstva RS

nastavak radova bez javno objavljene dozvole

zahvatanje vode iz rijeke Jošavke

nedostatak jasno obilježenog gradilišta

Zbog toga su od nadležnih inspekcija zatražili hitnu provjeru zakonitosti radova.

Prikupili 3,5 miliona dolara

Kompanija „Yugo Metals Limited“ je u međuvremenu na društvenim mrežama objavila kvartalni izvještaj za period koji se završio 31. decembra, u kojem navodi da je započela dijamantsko bušenje na lokalitetu Kovačevac u okviru projekta „Sinjakovo“, uz rane presjeke mineralizacije srebra, cinka i olova.

Takođe je navedeno da je kompanija prikupila 3,5 miliona australijskih dolara kapitala za program dijamantskog bušenja usmjerenog na zlato u Sinjakovu.

Mještani nisu obaviješteni

Suzana Rajković iz Udruženja građana „Dolina Plive“ za Nezavisne novine ističe da lokalno stanovništvo nije bilo obaviješteno o nastavku radova.

– Radi se o istoj lokaciji gdje smo u decembru uspjeli poništiti rješenje. Radovi su počeli u četvrtak, 29. januara, iako je rješenje poništeno. Prema navodima Ministarstva energetike i rudarstva, novo rješenje nije izdato niti je objavljeno u Službenom glasniku ili na zvaničnim stranicama institucija – naglasila je Rajkovićeva.

Obaviještene inspekcije, reakcije nema

Iz Centra za životnu sredinu navode da su obišli istražne bušotine i lokaciju sa koje se pumpom zahvata voda iz rijeke Jošavke, te da su o svemu obavijestili upravnu, tehničku i vodnu inspekciju.

– Sumnjamo da je riječ o ilegalnim radovima. Pozvali smo sve nadležne institucije da hitno reaguju, jer ne postoji važeće rješenje koje bi omogućilo nastavak istraživanja – poručuju iz Centra.

Dodaju i da se radovi odvijaju bez ograde i jasnih oznaka gradilišta, te da su zbog prisustva aktivista na teren pozvani i pripadnici MUP-a RS iz Policijske stanice Jezero, koji su, kako navode, korektno obavili posao i sačinili službenu zabilješku.

Iz Inspektorata RS naveli su da do sada nisu zaprimili zvaničnu prijavu.

Presuda suda

Podsjećamo, Okružni sud u Banjaluci je u decembru prošle godine, po tužbi Centra za životnu sredinu i mještana Jezera, poništio drugo rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS o produženju istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja bakra, željeza i pratećih metala na istražnom prostoru Jezero.

Da li će nadležne institucije reagovati i zaustaviti, kako se sumnja, ilegalne geološke radove, ostaje da se vidi u narednim danima.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno