Svijet
ČALNICE NATO posvećene tome da učine više da UKRAJINA POBJEDI
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da su članice NATO-a posvećene tome da učine više kako bi osigurale da Ukrajina pobijedi u borbi protiv “invazionih ruskih snaga”, kao i da je Alijansa “značajno promijenila” svoj stav o obezbjeđivanju naprednijeg oružja Kijevu.
Stoltenberg je, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa povodom obilježavanja dvije godine početka napada Rusije na Ukrajinu, ocijenio da solidarnost sa Ukrajinom nije samo ispravna, već je i u bezbjednosnom interesu Alijanse.
“To je ulaganje u našu sopstvenu bezbjednost i naša podrška pravi razliku na bojnom polju svakog dana”, dodao je on. Prema mišljenju Stoltenberga, povlačenje ukrajinskih snaga iz grada Avdejevke prošle nedjelje pokazuje potrebu za većom vojnom pomoći “kako bi se osiguralo da Rusija ne ostvari dalje dobitke”.
Stoltenberg ne vjeruje da će činjenica da su se ukrajinske snage povukle iz Avdejevke značajno promijeniti stratešku situaciju, ali smatra da to opominje da je Rusija spremna da žrtvuje mnogo vojnika, da je dobila značajnu vojnu podršku od Irana i Sjeverne Koreje i da je povećala svoju proizvodnju.
Stoltenberg kaže da je rat u Ukrajini posljedica agresije i smatra da Ukrajina ima pravo na samoodbranu, “uključujući i udare na legitimne ruske vojne ciljeve van Ukrajine”.
Osvrćući se na smrt ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je 16. februara preminuo u zatvoru u Rusiji, a za čiju je smrt veliki broj zapadnih lidera optužio predsjednika Rusije Vladimira Putina, Stoltenberg je rekao da čvrsto vjeruje da je najbolji način da se oda počast Navaljnom taj “da se osigura da predsjednik Putin ne pobijedi na bojnom polju, već da Ukrajina pobijedi”.
Odgovarajući na pitanje o izgledima da se bivši predsjednik Donald Tramp vrati u Bijelu kuću, Stoltenberg je ocijenio da će, bez obzira na ishod predsjedničkih izbora ove godine, SAD ostati posvećeni saveznik u NATO-u jer je to u bezbjednosnom interesu Vašingtona.
Svijet
MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.
U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.
“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.
Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.
Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.
Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.
Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.
Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.
“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.
Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.
Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.
Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.
Svijet
TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55
Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.
Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.
Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.
Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.
Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.
Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.
Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.
Svijet
ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu
Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.
On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.
Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.
Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.
On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.
-
Politika15 sati agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ “Zašto MUP ćuti? OTKRIĆU KO SU UMIJEŠANI POLICAJCI”
-
Politika3 dana agoOGLASIO SE I MUP “U toku kriminalistička obrada nad Arsenićem”
-
Politika2 dana agoAFERA NINKOVIĆ! Ne radi, ne zakazuje sjednice, ali PRIMA DVIJE PLATE – Moravac-Babić sve iznijela u javnost!
-
Politika2 dana agoKARAN SLAVIO PRERANO? Stižu glasovi iz inostranstva koji bi mogli sve okrenuti!
-
Hronika2 dana agoARSENIĆ DOVEDEN U TUŽILAŠTVO! Optužen da je prijetio Stanivukoviću
-
Politika11 sati agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Politika1 dan agoZaga Grahovac “NIKOLINA ŠLJIVIĆ JE FRIZERKA, ne zna izgovoriti ni ime institucije gdje je ZAMJENIK DIREKTORA”
