Connect with us

Svijet

ČALNICE NATO posvećene tome da učine više da UKRAJINA POBJEDI

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da su članice NATO-a posvećene tome da učine više kako bi osigurale da Ukrajina pobijedi u borbi protiv “invazionih ruskih snaga”, kao i da je Alijansa “značajno promijenila” svoj stav o obezbjeđivanju naprednijeg oružja Kijevu.

Stoltenberg je, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa povodom obilježavanja dvije godine početka napada Rusije na Ukrajinu, ocijenio da solidarnost sa Ukrajinom nije samo ispravna, već je i u bezbjednosnom interesu Alijanse.

“To je ulaganje u našu sopstvenu bezbjednost i naša podrška pravi razliku na bojnom polju svakog dana”, dodao je on. Prema mišljenju Stoltenberga, povlačenje ukrajinskih snaga iz grada Avdejevke prošle nedjelje pokazuje potrebu za većom vojnom pomoći “kako bi se osiguralo da Rusija ne ostvari dalje dobitke”.

Stoltenberg ne vjeruje da će činjenica da su se ukrajinske snage povukle iz Avdejevke značajno promijeniti stratešku situaciju, ali smatra da to opominje da je Rusija spremna da žrtvuje mnogo vojnika, da je dobila značajnu vojnu podršku od Irana i Sjeverne Koreje i da je povećala svoju proizvodnju.

Stoltenberg kaže da je rat u Ukrajini posljedica agresije i smatra da Ukrajina ima pravo na samoodbranu, “uključujući i udare na legitimne ruske vojne ciljeve van Ukrajine”.

Osvrćući se na smrt ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je 16. februara preminuo u zatvoru u Rusiji, a za čiju je smrt veliki broj zapadnih lidera optužio predsjednika Rusije Vladimira Putina, Stoltenberg je rekao da čvrsto vjeruje da je najbolji način da se oda počast Navaljnom taj “da se osigura da predsjednik Putin ne pobijedi na bojnom polju, već da Ukrajina pobijedi”.

Odgovarajući na pitanje o izgledima da se bivši predsjednik Donald Tramp vrati u Bijelu kuću, Stoltenberg je ocijenio da će, bez obzira na ishod predsjedničkih izbora ove godine, SAD ostati posvećeni saveznik u NATO-u jer je to u bezbjednosnom interesu Vašingtona.

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno