Connect with us

Društvo

POLITIKA BLOKIRA ŽIVOT! Građani BiH plaćaju ceh pasivnošću

Izjava Edina Forte, ministra transporta i komunikacija BiH, da obnova željezničkog saobraćaja u BiH kasni 30 godina zbog politike, a ne iz tehničkih razloga, samo je novi u nizu dokaza kako izabrani zvaničnici, svi odreda, za svoj nerad ili probleme u državi isključivo krive jedni druge, a deblji kraj, kao po običaju, izvlače građani, koji su, izgleda, naučili te političare da ne budu pozvani na odgovornost.

A svakako da ovdje nije riječ samo o Forti, niti je on izolovan slučaj po ovakvim “epskim” izjavama, pa je tako, na primjer, njegov kolega iz Vlade Republike Srpske, nedavno kazao da poskupljenje namirnica i veće cijene koje građani moraju plaćati za svakodnevne potrebe nisu na djelu zbog marži, već je krivica svaljena na pretjeran uvoz.

Ni u jednom ni u drugom slučaju građane BiH ne interesuje ko je kriv, već oni očekuju da, ukoliko neki problem postoji, onda je red da zvaničnici koje je narod izabrao ili podržava, opravdaju svoju platu i učine sve da se taj problem riješi, a to je jedino moguće institucionalnom i međusobnom saradnjom na svim nivoima.

Ali, nadležnima u BiH izgleda da je lakše da jedni drugima vade krvna zrnca, što nacionalna, što politička, a onda da građanima prezentuju kako, eto, oni pokušavaju da im pomognu, ali da to nisu u stanju, jer ih koče oni drugi.

Nedavno su se političari uspjeli dogovoriti o Reformskoj agendi, i to, narodski rečeno, na jedvite jade i u pet do 12, ali je pitanje kako će se dalje situacija odvijati u vezi s tim pitanjem.

Sjetimo se onda tragedije u Donjoj Jablanici, od koje je već prošlo godinu dana, a koliko se dugo čekalo na obnovu pruge koja je tom prilikom porušena.

Šta tek reći za brojne puteve, auto-puteve, koji su na čekanju više decenija ili za one famozne evropske zakone koji bi trebalo da suzbiju kriminal i korupciju.

Politika u svemu vodi glavnu riječ.

“Politika u Bosni i Hercegovini na svim nivoima stvara probleme. Naravno da to nije normalno, jer životna pitanja građana ne smiju biti stvar politike. To su osnovne ljudske potrebe gdje bi trebalo da postoji dogovor da se što prije riješe. Naravno, nekada postoji politički interes, ali nažalost, zbog složenosti državnog uređenja to iziskuje dodatne procedure. Posljednji slučaj u vezi sa usvajanjem Reformske agende najbolje nam pokazuje stanje u kojem se nalazimo. Usvajanje Reformske agende postalo je glavna tema, a trebalo je da bude protokolarna stvar i bar u tim slučajevima ne bi trebalo da stranački interes bude ispred interesa građana”, kaže za “Nezavisne novine” Nikolina Lozo, politikolog.

Slušajući svakodnevno kakve izjave šalju političari te ocjenjujući njihov rad na terenu, sagovornici “Nezavisnih novina” izdvajaju dva suštinska zaključka.

Prvi je da su građani BiH naučili političare da ne moraju biti odgovorni za svoj (ne)rad, a drugi proističe iz prvog, a to je da je ovdje situacija dovedena do toga da građani više političarima ne vjeruju ni kada ovi govore istinu.

“Prema mom mišljenju, vlast jeste kriva, ali ljudi prelaze preko toga. Samo ću vam navesti primjer Kaknja iz kojeg dolazim. Nismo imali tri dana u gradu ni vode ni struje, cijevi su popucale. Odmah me sve podsjetilo na ono ratno vrijeme. Ko je odgovarao za ovo što smo imali u Kaknju – pa niko. Jednostavno, mi smo u BiH naučili da ćutimo i to je tako, a vlast to koristi i oni se samo međusobno glođu”, poručuje Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača opštine Kakanj.

Otkud tolika pasivnost kod građana BiH, pitanje je na koje Kulovićeva odgovara riječima da je mlade sve manje briga o stanju u državi, jer većina njih gleda u pravcu granice, dok su se oni stariji već navikli da je situacija na nekoj mrtvoj tački.

“BiH će ostati država starijih ljudi. Svijet ide, mladi odlaze čim završe školu, a stari su se navikli da trpe i navikli su da ih političari lažu, jer sada i neko od njih kad kaže istinu, mi im ne vjerujemo. Građani su u najvećoj mjeri izgubili povjerenje, žive dan za dan”, poručuje Kulovićeva za “Nezavisne novine”.

Najbolji primjer te pasivnosti, prema njenim riječima, upravo su potrošači, koji se žale na poskupljenja, ali ništa niko od njih ne preduzima.

“Jesu skupi troškovi uvoza, ali vlast je trebala nešto poduzeti, a ne da priča priče. Ljudi ne smiju da reaguju i to je, nažalost, tako”, dodala je Kulovićeva.

 

Related Topics:

Društvo

U SUBOTU SLAVIMO MITROVDAN! Ovi običaji se vezuju za porodicu – važno je da ih znamo

Mitrovdan se u pravoslavnom kalendaru obilježava 8. novembra i posvećen je Svetom Dimitriju Solunskom, hrišćanskom mučeniku iz 4. vijeka i zaštitniku Soluna. Na ikonama se prikazuje kao mladi vojnik sa kopljem ili mačem.

U crkvenoj tradiciji, on se poštuje zbog istrajnosti u vjeri. Praznik sam po sebi nema propisane radnje vezane za porodicu ili brak. To je važno naglasiti kao početnu tačku: crkveno i narodno ne moraju biti isto.
U narodnoj tradiciji Srbije, Mitrovdan nosi dodatno značenje koje nije vezano za liturgiju, nego za način života u seoskim zajednicama. Smatralo se da je Mitrovdan granični dan: završava se ljetna polovina godine, počinje zimska. Ljetne doba vezuje se za Đurđevdan, zimsko za Mitrovdan. Postoji i stara izreka koja to sažima: Od Đurđevdana do Mitrovdana ljetne, od Mitrovdana do Đurđevdana zimsko.

U praksi, to je značilo da se završavaju poljski radovi. Život se iz bašte, dvorišta i polja seli u kuću. Porodica provodi više vremena zajedno u zatvorenom prostoru. Manje se izlazi. Ima manje fizičkih distrakcija. Sve što postoji u odnosima postaje vidljivije, jednostavno zato što je bliže, prisutnije i nema gdje da se “razliva”.

Zbog ovoga se u nekim krajevima Srbije razvilo narodno vjerovanje da stanje u kući oko Mitrovdana utiče na to kako će proteći zima. U zapisima Vuka Karadžića i kasnijim etnografskim bilješkama stoji izreka: Kako ti je na Mitrovdan u kući, tako će ti biti cijele zime. Ovo nije bilo proročanstvo, nije magija, nije ideja da se “otkriva istina”. To je bilo čisto posmatranje života. Ako postoji napetost, ona se tokom zime pojača jer nema prostora da se izbjegne. Ako postoji mir, taj mir ostaje jer je porodica već u ravnoteži.

Važno je naglasiti i sljedeće: ovo nije crkveno učenje, niti je prisutno u svim krajevima Srbije. Najčešće je bilježeno u istočnim i južnim oblastima, gdje je struktura domaćinstva i ritam rada bili jaki i jasni. Takođe, vjerovanje ne podrazumijeva “sudbinu” niti “kaznu”.

Ne postoji nikakav religijski osnov za ideju da se na Mitrovdan “otkriva istina” ili “presijeca odnos”. To su kasnija internet nadograđivanja, a ne dio izvorne prakse.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U većem dijelu zemlje će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove u jutarnjim satima moguća je magla ili niska naoblaka, koja će se tokom dana postepeno razići.

Vjetar će biti slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 0 do 6 stepeni, na jugu do 9 °C, dok će dnevne temperature iznositi od 11 do 17, a na jugu zemlje do 20 stepeni Celzijusa.

Prijatne jesenje prilike doprinijeće ugodnom danu, naročito u južnim krajevima gdje će sunce zadržati svoju toplinu i tokom poslijepodnevnih sati.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTEDNJA NIJE OGRANIČENJE, VEĆ OSLOBOĐENJE: Finansijski stručnjak otkrio koliko bismo trebali uvijek IMATI U ŠTEKU

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, a da se ostatak pametno investira. Štednja, u svojoj osnovi, nije samo radnja već način razmišljanja i odnos prema novcu.

Suština je u tome da mi upravljamo novcem, a ne obrnuto. Finansijski stručnjak Dušan Uzelac naglašava da bi svaka osoba trebalo da ima finansijsku rezervu dovoljnu za pokrivanje troškova života u trajanju od dva do pet mjeseci, u slučaju nepredviđenih situacija.

Takva sigurnosna mreža pruža slobodu, omogućava da promijenite posao, izbjegnete zaduživanje ili jednostavno sačuvate mir ukoliko dođe do krize. Štednja nije ograničenje, već oslobođenje. Ona vas štiti od finansijskih stresova i daje vam mogućnost da sami birate svoj ritam života. Na primjer, ako imate stambeni kredit, štednja vam može pomoći da bez straha promijenite posao i izbjegnete finansijski pritisak dok ne pronađete novi izvor prihoda – objašnjava Uzelac.

– Inflacija i rast cijena postepeno umanjuju kupovnu moć novca, pa je važno da štednja ne stoji neiskorišćena, već da se plasira u investicije koje čuvaju njenu vrijednost – dodaje on.

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, dok se ostatak uloži u vidu investicija koje mogu donijeti prinos i zaštititi novac od inflacije.

Gdje i kako ulagati?
Uzelac ističe da su investicije lična stvar, neko vjeruje bankama, neko ulaže u zlato, drugi u nekretnine, berzu ili investicione fondove. Nivo sigurnosti, kaže, zavisi od toga koliko je osoba spremna da prihvati rizik.

– Najsigurnija investicija je ona koju razumijete. Ako vas ulaganje čini nervoznim ili ne spavate mirno zbog njega, to nije prava opcija za vas. Kao što vožnju čamcem drugačije doživljava plivač i neplivač, tako i svako drugačije doživljava rizik. Najbolje je kada imate osjećaj kontrole nad svojim novcem. Biznis je najisplativiji vid ulaganja, ali pošto nisu svi preduzetnici, logično je novac povjeriti onima koji jesu bankama, fondovima ili projektima koji stvaraju profit – objašnjava stručnjak.

Strah od investiranja
Iako mnogi građani zaziru od ulaganja, investiranje ne mora biti opasno ni nepredvidivo. Danas su dostupni različiti oblici ulaganja, od investicionih fondova i berze, do kolektivnih projekata u oblasti nekretnina i proizvodnje.

– Takvi modeli sve su popularniji i kod nas. Na primjer, projekat Investiram na kvadrat omogućava građanima da ulože u jedan, nekoliko kvadrata ili cijeli stan. U okviru tog projekta oko 500 ljudi zajednički finansira izgradnju stambene zgrade i kasnije deli profit. To je oblik kolektivnog investiranja koji postaje sve zastupljeniji – navodi Uzelac.

Tradicionalna Nedjelja štednje, koja se obilježava krajem oktobra, nekada je bila vreme kada su banke nudile visoke kamate i privlačne ponude. Danas to više nije slučaj, period visokih kamata je iza nas, a banke više nemaju potrebu da se bore za depozite klijenata.

– Ako kamata na štednju ne može da prati inflaciju, vi zapravo ne napredujete, samo stojite u mestu. Banka može biti opcija samo ako ne znate gdje da usmjerite novac – kaže Uzelac, prenosi Mondo.

U Srbiji su trenutno dinarske štednje nešto isplativije jer nude više kamate i oslobođene su poreza. Na primjer, na štednju od 100.000 dinara možete godišnje zaraditi oko 4.000 dinara bez oporezivanja. Kod devizne štednje, situacija je drugačija, ako položite 1.000 evra, banka će vam za godinu dana isplatiti oko 40 evra kamate, ali će se na taj iznos obračunati porez od 15%.

Nastavi čitati

Aktuelno