Connect with us

Društvo

POLITIKA BLOKIRA ŽIVOT! Građani BiH plaćaju ceh pasivnošću

Izjava Edina Forte, ministra transporta i komunikacija BiH, da obnova željezničkog saobraćaja u BiH kasni 30 godina zbog politike, a ne iz tehničkih razloga, samo je novi u nizu dokaza kako izabrani zvaničnici, svi odreda, za svoj nerad ili probleme u državi isključivo krive jedni druge, a deblji kraj, kao po običaju, izvlače građani, koji su, izgleda, naučili te političare da ne budu pozvani na odgovornost.

A svakako da ovdje nije riječ samo o Forti, niti je on izolovan slučaj po ovakvim “epskim” izjavama, pa je tako, na primjer, njegov kolega iz Vlade Republike Srpske, nedavno kazao da poskupljenje namirnica i veće cijene koje građani moraju plaćati za svakodnevne potrebe nisu na djelu zbog marži, već je krivica svaljena na pretjeran uvoz.

Ni u jednom ni u drugom slučaju građane BiH ne interesuje ko je kriv, već oni očekuju da, ukoliko neki problem postoji, onda je red da zvaničnici koje je narod izabrao ili podržava, opravdaju svoju platu i učine sve da se taj problem riješi, a to je jedino moguće institucionalnom i međusobnom saradnjom na svim nivoima.

Ali, nadležnima u BiH izgleda da je lakše da jedni drugima vade krvna zrnca, što nacionalna, što politička, a onda da građanima prezentuju kako, eto, oni pokušavaju da im pomognu, ali da to nisu u stanju, jer ih koče oni drugi.

Nedavno su se političari uspjeli dogovoriti o Reformskoj agendi, i to, narodski rečeno, na jedvite jade i u pet do 12, ali je pitanje kako će se dalje situacija odvijati u vezi s tim pitanjem.

Sjetimo se onda tragedije u Donjoj Jablanici, od koje je već prošlo godinu dana, a koliko se dugo čekalo na obnovu pruge koja je tom prilikom porušena.

Šta tek reći za brojne puteve, auto-puteve, koji su na čekanju više decenija ili za one famozne evropske zakone koji bi trebalo da suzbiju kriminal i korupciju.

Politika u svemu vodi glavnu riječ.

“Politika u Bosni i Hercegovini na svim nivoima stvara probleme. Naravno da to nije normalno, jer životna pitanja građana ne smiju biti stvar politike. To su osnovne ljudske potrebe gdje bi trebalo da postoji dogovor da se što prije riješe. Naravno, nekada postoji politički interes, ali nažalost, zbog složenosti državnog uređenja to iziskuje dodatne procedure. Posljednji slučaj u vezi sa usvajanjem Reformske agende najbolje nam pokazuje stanje u kojem se nalazimo. Usvajanje Reformske agende postalo je glavna tema, a trebalo je da bude protokolarna stvar i bar u tim slučajevima ne bi trebalo da stranački interes bude ispred interesa građana”, kaže za “Nezavisne novine” Nikolina Lozo, politikolog.

Slušajući svakodnevno kakve izjave šalju političari te ocjenjujući njihov rad na terenu, sagovornici “Nezavisnih novina” izdvajaju dva suštinska zaključka.

Prvi je da su građani BiH naučili političare da ne moraju biti odgovorni za svoj (ne)rad, a drugi proističe iz prvog, a to je da je ovdje situacija dovedena do toga da građani više političarima ne vjeruju ni kada ovi govore istinu.

“Prema mom mišljenju, vlast jeste kriva, ali ljudi prelaze preko toga. Samo ću vam navesti primjer Kaknja iz kojeg dolazim. Nismo imali tri dana u gradu ni vode ni struje, cijevi su popucale. Odmah me sve podsjetilo na ono ratno vrijeme. Ko je odgovarao za ovo što smo imali u Kaknju – pa niko. Jednostavno, mi smo u BiH naučili da ćutimo i to je tako, a vlast to koristi i oni se samo međusobno glođu”, poručuje Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača opštine Kakanj.

Otkud tolika pasivnost kod građana BiH, pitanje je na koje Kulovićeva odgovara riječima da je mlade sve manje briga o stanju u državi, jer većina njih gleda u pravcu granice, dok su se oni stariji već navikli da je situacija na nekoj mrtvoj tački.

“BiH će ostati država starijih ljudi. Svijet ide, mladi odlaze čim završe školu, a stari su se navikli da trpe i navikli su da ih političari lažu, jer sada i neko od njih kad kaže istinu, mi im ne vjerujemo. Građani su u najvećoj mjeri izgubili povjerenje, žive dan za dan”, poručuje Kulovićeva za “Nezavisne novine”.

Najbolji primjer te pasivnosti, prema njenim riječima, upravo su potrošači, koji se žale na poskupljenja, ali ništa niko od njih ne preduzima.

“Jesu skupi troškovi uvoza, ali vlast je trebala nešto poduzeti, a ne da priča priče. Ljudi ne smiju da reaguju i to je, nažalost, tako”, dodala je Kulovićeva.

 

Related Topics:

Društvo

PRVI SNIJEG PRVE POTEŠKOĆE: Vozači prijavljuju brojne probleme na putevima

Pad temperature i prvi snijeg već su donijeli brojne poteškoće na putevima širom Srpske i BiH, a vozači na grupama o dešavanjima u sobraćaju od jutros prijavljuju probleme na više dionica.

Zbog snijega koji je padao tokom protekle noći, stanje je naročito komplikovno na planinskim putevima, jer na pojedinim mjestima snijeg nije očišćen još uvijek, a saobraćajnice su klizave.

Najveće probleme imali su vozači kamiona, a nekoliko njih ostalo je zaglavljeno na putevima.

“Put Kotor Varoš – Kneževo. Prije Živinica iz pravca Kotor Varoš, zaglavljen šleper”, obavijestio je jutros jedan vozač ostale učesnike u saobraćaju, dodavši da je put ipak prohodan.

Slična situacija zabilježena je i kod Šipova.

“Od Šipova prema Kupresu snijeg, kamion se popriječio na putu, na ulasku u Strojice”, napisao je jedan vozač na grupama o dešavanjima u saobraćaju.

Pored snijega vozačima jutros probleme prave i klizave saobraćajnice, zbog kojih je i u Banjaluci jutros prijavljeno nekoliko udesa. Tako su vozači prijavljivali saobraćajke na Zapadnom tranzitu kod “Centruma” i u blizini semafora kod “Kramara”.

Nastavi čitati

Društvo

APSURDISTAN: Najveća rafinerija nafte u BiH sedam godina NIJE PROIZVELA ni litar nafte

Rafinerija nafte u Brodu, nekada jedan od ključnih energetskih pogona u Bosni i Hercegovini, već gotovo sedam godina stoji bez ijednog litra prerađene nafte.

Dok se akumulirani gubici penju na preko 900 miliona maraka (više od 460 miliona evra), ruski vlasnici sada spas traže u – reciklaži plastike.

Ovo je novi pokušaj izlaska ovog preduzeća iz milionskih minusa u kojima se nalazi.

Nakon eksplozije u krugu rafinerije 2018. godine, prerada nafte u Brodu, gradiću na obali Save na sjeveru BiH, je potpuno stala, a kompleks danas, uglavnom, služi kao skladište benzina.

Prije tri godine najavljivana je gradnja elektrane na gas unutar rafinerije, ali taj projekat do danas nije ni započet.

Ruski vlasnici više puta su obećavali modernizaciju jedine rafinerije nafte u BiH, ali konkretni koraci nikada nisu sprovedeni.

Vlasti Republike Srpske su 2007. godine brodsku rafineriju, zajedno sa Rafinerijom ulja u Modriči i mrežom pumpi “Nestro Petrol”, prodale ruskoj kompaniji “NjeftegazinKor” za 236 miliona maraka (oko 120 miliona evra).

Te kompanije danas su dio “Optima grupe”, društva za proizvodnju i promet naftom i naftnim derivatima, osnovanom 2008. godine u Banjaluci.

Iz “Optime” je na upit Radija Slobodna Evropa o daljim planovima za rafineriju odgovoreno da se informacije o poslovanju objavljuju “putem korporativnih sajtova i saopštenja za javnost”.

Reciklaža plastike – najnoviji plan vlasnika

Vlasnici rafinerije planiraju da izgrade postrojenje za reciklažu sekundarnih plastičnih sirovina, kapaciteta 32 tone po danu.

Rafinerija je Ministarstvu za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju RS dostavila zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu reciklažnog postrojenja.

Kako pokazuje dostavljena dokumentacija, u proizvodnoj hali će se u dvije linije prerađivati plastične folije i PET ambalaža.

Planirana hala će se nalaziti na mjestu gdje je nekad bilo jedno od postrojenja za preradu nafte.

Minus od skoro milijarde

Rafinerija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila minus nešto veći od 31 miliona maraka (oko 15,9 miliona evra), pokazuju finansijski izvještaji akcionarskog društva.

Ukupno, rafinerija je u minusu većem od 914 miliona maraka (oko 467 miliona evra).

Prošlogodišnji revizorski izvještaj naglašava da rafinerija i dalje zavisi od finansijske podrške svog matičnog društva, ruske kompanije “Zarubežnjeft”, kako bi mogla nastaviti s radom.

“NjeftegazinKor” je ćerka firma “Zarubežnjefta”, ruske državne kompanije sa sjedištem u Moskvi.

Navode da je ruska firma 6. februara ove godine dostavila pismo podrške, u kome se obavezala da će u idućih godinu dana pružati finansijsku podršku rafineriji, te da je neće likvidirati.

Osim ogromnih nagomilanih dugova, upozorili su i na to da su kratkoročne obaveze rafinerije (kratkoročni krediti, plate, porezi, kamate i sl.) veće od obrtne imovine (materijal, gotovi proizvodi, potraživanja od kupaca) za 133 miliona maraka, odnosno 68 miliona evra.

“Ove činjenice ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja može da izazove sumnju u odnosu na sposobnost Društva da posluje po načelu stalnosti poslovanja”, naglasili su revizori.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za RSE da se “ne vidi nikakva strategija menadžmenta šta planiraju da urade”.

“Obnavljanje proizvodnje zahtijeva velika ulaganja, servisiranje opreme koje se inače radi u rafinerijama svakih osam godina, tzv. kapitalni remont”, ističe Pavlović.

Dodaje i da je cijela grupacija štura po pitanju informacija koje plasiraju u javnost, da žive od prodaje goriva, a da se rafinerijom “niko ne bavi”.

“Imam informaciju da su plaćene sve obaveze prema Poreskoj upravi RS od strane Rafinerije, tako da ovo ide nekuda, ali ne znamo kuda”, ocijenio je Pavlović.

Vlasnici su radili na modernizaciji i obnovi pogona za preradu nafte, kada se u oktobru 2018. godine u rafineriji desio požar u kojem je poginuo jedan radnik.

Nikada nisu zvanično saopšteni uzroci požara ni razmjere štete. Početkom 2019., rafinerija je prekinula proces prerade nafte koji do danas nije obnovljen.

Sindikat zaposlenih u rafineriji nije želio komentarisati trenutnu situaciju u kompaniji, upućujući nas umjesto toga na upravu Optima grupe.

Prema podacima s kraja prošle godine, u rafineriji je zaposleno ukupno 319 osoba.

Gasni terminali i elektrane

Jedan od rijetkih uspjeha rafinerije nakon prestanka prerade nafte bio je projekt izgradnje gasnog terminala.

Gasna kompresorska stanica u krugu rafinerije, spojena na gasovodnu mrežu iz Hrvatske, puštena je u rad u decembru 2021. godine.

Time je realizovan ugovor iz 2019. godine o snabdijevanju prirodnim gasom, između hrvatske kompanije “Crodux”, kao nosioca projekta gasifikacije i ruskog “Zarubežnjefta”.

Vrijednost projekta je oko 16,2 miliona evra, a kapacitet stanice je 40 miliona kubnih metara gasa.

Razmatrani su i planovi za izgradnju termoelektrane na gas u krugu rafinerije.

U avgustu 2022., Rafinerija i Ministarstvo energetike i rudarstva RS su potpisali Sporazum o saradnji na razvoju energetskih projekata u Republici Srpskoj.

Planirana je izgradnja gasne termoelektrane, vrijedne oko 150 miliona maraka (77 miliona evra), snage 100 megavata.

Poređenja radi, termoelektrana na ugalj u Ugljeviku ima kapacitet od 300 megavata.

Kako navodi Rafinerija u svojim dokumentima, dobili su saglasnost za priključak Elektroprenosa BiH, te je planiran i koncesioni ugovor sa entitetskim institucijama, ali do danas izgradnja nije započeta.

Privatizacija naftne industrije

U periodu poslije rata, Rafinerija nafte Brod je bila u vlasništvu RS, ali je zbog nagomilanih gubitaka i nelikvidnosti prestala sa radom.

Milorad Dodik, tada u ulozi premijera Republike Srpske, u Moskvi je 2007. godine potpisao ugovor o prodaji entitetske naftne industrije Rusima, u sklopu koje je bila brodska rafinerija, Rafinerija ulja u Modriči, i lanac benzinskih pumpi “Petrol”.

Godinu dana kasnije, kupac “NjeftegazInKor” je osnovao “Optima Grupu”, koja do danas upravlja poslovanjem dvije rafinerije, kao i mrežom pumpi, preimenovanih u “Nestro Petrol”.

Transparency International BiH je tada upozoravao da je ugovor o prodaji naftne industrije netransparentan i štetan, utvrdivši čak 44 sporne tačke.

Na zvaničnom sajtu firme, navedeno je da se radi o najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, koja se bavi svim procesima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade sve do veleprodaje i distribucije.

U okviru kompanije, Rafinerija ulja Modriča, takođe, posluje sa gubicima. Prema posljednjim podacima su u minusu 113 miliona maraka (oko 58 miliona evra), dok “Nestro Petrol” posluje u plusu.

Ruski vlasnici su u periodu od 2018. do 2021. povećali kapital “Optima Grupe ” za oko 900 miliona evra, što je jedna od najvećih poslijeratnih investicija u Bosni i Hercegovini.

Iako se nalazi u vlasništvu ruske kompanije, “Optima” nema problema sa poslovanjem, jer se “Zarubežnjeft” ne nalazi na listi sankcija Evropske unije, pokrenutih nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pad temperature, kiša, na planinama snijeg

Na području Bosne i Hercegovine se očekuje oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, koja će u brdsko-planinskim predjelima prelaziti u snijeg, uz formiranje snježnog pokrivača.

Tokom dana uslijediće zahlađenje, pa će kiša prelaziti u susnježicu i snijeg i ponegdje u nižim predjelima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U višim krajevima očekuje se od pet do 15 centimetara snijega, dok će u Hercegovini padati jača kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom, uz obilnije padavine, dok se u večernjim časovima i tokom noći očekuje slabljenje i postepen prestanak padavina sa sjeverozapada. Duvaće slab do umjeren, ponegdje na udare jak vjetar sjevernih smjerova.

Najviša dnevna temperatura vazduha biće od četiri do devet stepeni, na jugu do 13, a u višim predjelima oko dva stepena Celzijusova, a minimalna od minus dva do četiri, na jugu do devet stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno