Centralna banka BiH nedavno je prodala 40.000 unci zlata (32.000 unce su jedna tona), što je više od tone zlata deviznih rezervi.
To je učinjeno zbog tržištnih kretanja, odnosno pada vrijednosti zlata i jačanja dolara. Međutim, postavlja se pitanje odgovornosti, odnosno ko je donio odluku o tome.

Od ranije je poznato da je za osam mjeseci ove godine kapital Centralne banke pao za 262 miliona KM. Ranije su iz Centralne banke to obrazložili inflacijom, odnosno povećavanjem kamatne stope Evropske centralne banke, što je dovelo do pada vrijednosti državnih vrijednosnih papira. A oko 70 odsto državnih deviznih rezervi se investira u vrijednosne papire, koji se smatra sigurnim oblikom imovine.

Odgovor na pitanje zašto je to tako trebaju dati finansijski stručnjaci. Da li se radi o loše strukturiranom portfoliju, da li se moglo bolje investirati ili je ključni razlog nemilosrdno tržište?

Iz Centralne banke su potvrdili da su prodali određeni dio zlata.”CBBiH je prodala jedan dio zlata koji smo imali u portfoliju. To je urađeno u skladu sa mandatom definisanim Zakonom i u najboljem interesu CBBiH na bazi detaljnih analiza i projekcija. CBBiH je u periodu 2009. do 2022. godine poduzimala niz transakcija kupovine i prodaje zlata, kao i transakcija kupovine i prodaje vrijednosnih papira, te oročavanja depozita, sve u cilju diversifikacije portfolija deviznih rezervi i očuvanja aranžmana valutnog odbora. CBBiH prati tržišna kretanja na bazi kojih donosi investicione odluke – rečeno je iz ove institucije.

Koliko je mudro prodavati zlato kao siguran medij za investiranje je pitanje za stručnjake. Jasno je da se na finansijskom tržištu dešava pad vrijednosti zlata i rast vrijednosti dolara i moguće je da je procijenjeno da će se taj trend nastaviti. Međutim, postavlja se pitanje ko je donio tu odluku.

Da li je to uradio Investicioni komitet ili Upravni odbor i da li je Predsjedništvo BiH obaviješteno o tome? Na ta pitanja Centralna banka nije odgovorila. Treba istaći da Upravno vijeće CB nikada nije potvrđeno od još uvijek aktuelnog Predsjedništva BiH, a zakon o Centralnoj banci ne poznaje tehnički mandat.

– Strateško opredjeljenje, zasnovano na procijenjenom nivou tržišnog rizika kojeg centralna banka, koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora može preuzeti i činjenici da zlato ima izuzetno visoku volatilnost, je da se učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi kreće od oko 1 do 2 odsto – ističu iz Centralne banke.

Inače, devizne rezerve Centralne banke BiH iznose 15,95 milijardi KM, a to su podaci iz proljeća ove godine. Prema trenutnoj tržišnoj vrijednosti Centralna banka je za prodaju više od tone zlata mogla dobiti 66,5 miliona dolara.

Jedno od ključnih pitanja koje se nameće jeste da li je cilj ove prodaje bio pokriti (prikriti) gubitak u poslovanju s obzirom da je dobit banke u posljednjih šest mjeseci tek oko dva miliona KM, piše Kliks.