Connect with us

Svijet

CENTRALNE BANKE KUPUJU KAO NIKAD – Zlato ruši sve rekorde!

Cijene zlata ostale su u srijedu blizu granice od 3.000 dolara po unci, uz povećanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost investitora zbog globalnog ekonomskog rasta nakon najave novih američkih carina.

Na fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva koštala 2.943 dolara, što je rast od 0,3 odsto u odnosu na jučerašnje zatvaranje berze. Nakratko je dostigla novu najvišu vrijednost otkad se zlatom trguje na berzi 2.946 dolara – što je deveti put od početka godine.

Na američkom tržištu, zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni višoj za 0,4 odsto, odnosno 2.961 dolar.

Prema procjenama Udruženja rudarskih kompanija (WGC), zlato je prošle godine poskupjelo više od 28 posto uslijed snažne potražnje centralnih banaka i investitora tokom perioda pojačanih geopolitičkih tenzija.

Centralne banke nastavile su da povećavaju rezerve i u 2024. godini, ubrzavajući tempo kupovine u oktobru, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i tokom 2025, procijenili su u WGC-u sredinom decembra.

Geopolitički rizici i velika kolebanja na regionalnim finansijskim tržištima podstakli su investicionu potražnju, navode analitičari, dodajući da su investitori u trećem kvartalu ponovo počeli da kupuju zlato, budući da su centralne banke počele da smanjuju ključne kamatne stope.

Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trampa o carinama.

U utorak je Tramp izjavio da planira uvesti carine na uvoz automobila od oko 25 odsto, a slične carinske stope sprema i za poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

Trgovci strahuju da bi ove mjere mogle označiti početak trgovinskog rata i nanijeti štetu globalnoj ekonomiji.

– Čini se da je rast cijene zlata podstaknut Trumpovim izjavama o skorom uvođenju carina na automobile i lijekove, što bi moglo otvoriti put njenom rastu prema 3.000 dolara – rekao je tržišni analitičar OANDA-e, Zaid Wanda.

Otkako je ponovo preuzeo Bijelu kuću, Tramp je već uveo carinu od 10 odsto na uvoz iz Kine i 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz različitih zemalja širom svijeta, prenosi SEEbiz.

– Smatram da će centralne banke i u doglednoj budućnosti nastaviti da kupuju zlato i diversifikuju rezerve nabavkom zlata, podržavajući njegovu cijenu – izjavio je analitičar UBS-a, Giovanni Staunovo.

Rasle su i cijene srebra, koje se koristi u električnim komponentama, za 0,4 posto, na 32,99 dolara po unci. Platina, koja se koristi u autokatalizatorima, pojeftinila je za 0,6 posto, na 981,56 dolara, dok je cijena paladijuma uglavnom stagnirala, iznoseći 987,75 dolara.

Zlato blizu nivoa od 3.000 dolara

Cijene zlata ostale su u srijedu blizu granice od 3.000 dolara po unci, uz povećanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost investitora zbog globalnog ekonomskog rasta nakon najave novih američkih carina.

Na fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva koštala 2.943 dolara, što je rast od 0,3 odsto u odnosu na jučerašnje zatvaranje berze. Nakratko je dostigla novu najvišu vrijednost otkad se zlatom trguje na berzi – 2.946 dolara – što je deveti put od početka godine.

Na američkom tržištu, zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni višoj za 0,4 odsto, odnosno 2.961 dolar.

Prema procjenama Udruženja rudarskih kompanija (WGC), zlato je prošle godine poskupjelo više od 28 posto uslijed snažne potražnje centralnih banaka i investitora tokom perioda pojačanih geopolitičkih tenzija.

Centralne banke nastavile su da povećavaju rezerve i u 2024. godini, ubrzavajući tempo kupovine u oktobru, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i tokom 2025, procijenili su u WGC-u sredinom decembra.

Geopolitički rizici i velika kolebanja na regionalnim finansijskim tržištima podstakli su investicionu potražnju, navode analitičari, dodajući da su investitori u trećem kvartalu ponovo počeli da kupuju zlato, budući da su centralne banke počele da smanjuju ključne kamatne stope.

Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o carinama.

U utorak je Trump izjavio da planira uvesti carine na uvoz automobila od oko 25 posto, a slične carinske stope sprema i za poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

Trgovci strahuju da bi ove mjere mogle označiti početak trgovinskog rata i nanijeti štetu globalnoj ekonomiji.

– Čini se da je rast cijene zlata podstaknut Trumpovim izjavama o skorom uvođenju carina na automobile i lijekove, što bi moglo otvoriti put njenom rastu prema 3.000 dolara – rekao je tržišni analitičar OANDA-e, Zaid Wanda.

Otkako je ponovo preuzeo Bijelu kuću, Trump je već uveo carinu od 10 odsto na uvoz iz Kine i 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz različitih zemalja širom svijeta, prenosi SEEbiz.

– Smatram da će centralne banke i u doglednoj budućnosti nastaviti da kupuju zlato i diversifikuju rezerve nabavkom zlata, podržavajući njegovu cijenu – izjavio je analitičar UBS-a, Giovanni Staunovo.

Rasle su i cijene srebra, koje se koristi u električnim komponentama, za 0,4 posto, na 32,99 dolara po unci. Platina, koja se koristi u autokatalizatorima, pojeftinila je za 0,6 posto, na 981,56 dolara, dok je cijena paladijuma uglavnom stagnirala, iznoseći 987,75 dolara, prenosi Biznis.ba.

Related Topics:

Svijet

RUTE OKRENUO PLOČU “Kijevu nikad nije obećan ulazak u NATO”

Posvećenost nepovratnom putu Ukrajine ka NATO-u ostaje, ali Kijevu nikada nije obećan ulazak u Alijansu kao dio mirovnih pregovora, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute danas u Briselu.

Rute je izjavio da je Ukrajina pozvana na samit Alijanse u Hagu, koji će se održati za nekoliko nedjelja.

“Pozvao sam Ukrajinu na samit. Što je prije moguće, objavićemo program sa više detalja”, rekao je Rute novinarima prije sastanka sa ministrima odbrane u Briselu, prenio je Rojters.

Na pitanje da li je Zelenski lično bio pozvan, Rute je samo rekao da će program biti objavljen u dogledno vrijeme.Šef kijevskog režima Vladimir Zelenski rekao je prije dva dana da je važno da na samitu NATO u junu bude potvrđena odlučnost da Alijansa ostane snažna, kao i da Evropa neće odustati od vlastite bezbjednosti.

“Zahvaljujem svima koji ulažu maksimalne napore da održe jake veze između Evrope i Amerike. Potrebno je da podržimo predsjednika Donalda Trampa, američki Kongres i narod SAD”, poručio je Zelenski.

On je dodao da je, bez obzira na to šta će se desiti u kontekstu globalnog nadmetanja, zajednička dužnost Evrope, Amerike i svih koji cijene slobodu, da je zajedno brane.

Nastavi čitati

Svijet

NEĆE SE DOBRO PROVESTI! Makron impresioniran italijanskom premijerkom

Internetom su se proširile fotografije susreta francuskog predsjednika Emanuela Makrona i talijanske premijerke Đorđije Meloni u Rimu.

Njihov se susret smatra pokušajem smirivanja napetosti nakon godina zategnutih odnosa i nedavnih nesuglasica između evropskih čelnika.

Makron i Meloni su se prilikom susreta rukovali i poljubili u obraz. Zatim su nasmijani pozirali fotografima.

“Je li to zaista bio politički sastanak?”, šalili su se ljudi na društvenim mrežama.

Neki su pisali kako je očito da je “Macron impresioniran talijanskom premijerkom”.

Podsjećamo, Meloni je priznala neslaganja s Makronom, ali je zanijekala da je imala ikakvih “ličnih problema” s njim te je izrazila nadu u izgradnju novih temelja saradnje Rima i Pariza.

Upravo je Makron predložio posjetu, prema francuskim izvorima, “jer je njegova uloga okupiti Evropljane i on takođe želi sarađivati s njom”.

Sastanak se dogodio samo nekoliko sedmica nakon što su napeti odnosi između njih dvoje otkriveni na samitu evropskih čelnika u Albaniji 16. maja.

Meloni je bila u Tirani, ali je bila upečatljivo odsutna sa sastanka Makrona i čelnika Njemačke, Velike Britanije i Poljske s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon kojeg je uslijedio zajednički poziv američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Meloni je rekla da im se nije pridružila jer se protivi ideji slanja talijanskih snaga u Ukrajinu kako bi se nametnuo mir u ratu s Rusijom.

Makron je kasnije rekao da je Italijanka djelovala pod uticajem “nesporazuma”.

Između Pariza i Rima postoje napetosti otkako je Meloni preuzela vlast u oktobru 2022., uključujući sukob oko migracija i još jedan na samitu G7 u Italiji prošle godine oko prava na pobačaj.

No, druga i treća najveća privreda Evropske unije suočavaju se sa sličnim izazovima u ratu u Ukrajini i Trampovim sveobuhvatnim carinama protiv bloka, piše Index.hr.

Index.hr

Nastavi čitati

Svijet

MEĐU ŽRTVAMA I DJECA: Izrael napao školu u Gazi, najmanje 10 mrtvih

Najmanje 10 Palestinaca ubijeno je danas u izraelskom napadu na školu u Kan Junisu u Gazi, saopštile su lokalni zdravstveni zvaničnici.

Izraelski vazdušni napad ciljao je školu u kojoj su smještene raseljene palestinske porodice, a među žrtvama ima i djece, saopštile su palestinske zdravstvene vlasti, prenosi Rojters.

Svjedoci su rekli agenciji da je izraelska vojska eskalirala vazdušne napade i granatiranje iz tenkova na dijelove Kan Junisa, dan nakon što je bacala letke upozorenja u kojima je od stanovništva tražila da napusti svoje domove i krene ka zapadnom dijelu enklave, navodeći da će pokrenuti akcije protiv Hamasa i drugih militanata u tim oblastima.

Nastavi čitati

Aktuelno