Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je sinoć da EU stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila sa predstojećom zimom.

“Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima”, napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.

Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.

“Sutra ćemo usvojiti naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine”, navela je predsjednica EK.

Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide napred.

Ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu su se intenzivirali prethodnih dana pa su stoga u Ukrajini, prema navodima ukrajinskog javnog servisa Suspilne, na snazi velika isključenja struje i ograničenje kapaciteta distribucije električne energije, a u nedjelju je cjelokupna oblast Donjecka ostala bez struje usljed ruskih udara.

Ričard Dejvis, bivši marinac i biznismen, postao je legenda tako što je 192 puta pucao sebi u grudi da dokaže izdržljivost pancira. Njegova priča inspirisala je film “Druga šansa” reditelja Ramin Bahranija.

“Mnogi misle da sam glup što ovo radim”, rekao je Ričard Dejvis i – povukao obarač.
Pištolj je bio uperen u njega. Metak se odbio od pancira, a Dejvis je veselo izjavio:
“Prosto kao pasulj”.

Tako je bivši marinac i propali vlasnik picerije dokazivao izdržljivost svojih pancir-prsluka – pucajući u sebe čak 192 puta. Njegov izum spasio je hiljade života, ali mu je na kraju donio propast.

Priča o njemu toliko je apsurdna i fascinantna da je inspirisala poznatog reditelja Ramina Bahranija da snimi dokumentarac “Druga šansa” (Second Chance).

Dejvis je 1970-ih bio vlasnik propale picerije u Detroitu kada je doživio oružani napad i shvatio da bi “Kevlar” mogao promijeniti sve. Napravio je prvi lagani pancir-prsluk koji se mogao nositi ispod odjeće i osnovao kompaniju Second Chance.

Njegovi proizvodi su ubrzo postali standard – nosili su ih policajci, vojnici, pa čak i američki predsjednik Džordž V. Buš. Vrijednost firme dostigla je 50 miliona dolara, a Dejvis je postao simbol “novog američkog sna”.

Ali njegov put do slave bio je obojen i bizarnim incidentima, laganjem, pa čak i tragedijama.

Opsesija slavom i pad
Dejvis je sebe smatrao šoumenom – režirao je filmove o oružju i nasilju, objavljivao časopise i volio publicitet. Ipak, iza kulisa, stvari su počele da se raspadaju.

Kada je na privatnom strelištu slučajno ranio stariju ženu, pokušao je da podmiti tinejdžera da preuzme krivicu. Tokom vatrometa koji je finansirao, eksplozija je ubila jednog čovjeka. Ni tada nije preuzeo odgovornost.

Njegova kompanija je doživjela ozbiljan udarac kada je distribuirao 100.000 pancira od novog materijala “Zylon”, koji se pokazao neispravnim – jedan policajac je poginuo.

Dejvisov dugogodišnji saradnik Aron Vestrik, kome je pancir jednom spasao život, kasnije je postao uzbunjivač i tajno snimao razgovore o zataškavanju dokaza.

Lik koji ne zna da prizna grešku
U dokumentarcu Bahranija, Dejvis (70) odbija da u potpunosti prizna svoje greške.

“Neke stvari je bio spreman da otkrije, a za druge – nije bio sposoban da emotivno ode toliko daleko”, rekao je reditelj za Gardijan.

Prema Bahraniju, Dejvis je stvorio mit o sebi: “Njegova priča je krvava, osvetnička legenda koja nema mnogo veze s činjenicama. Ali on i dalje vjeruje da je sve bilo baš tako”.

I to je možda najtužniji aspekt njegovog lika – čovjek koji je spasavao živote, postao je simbol iluzije o sopstvenoj nepogrešivosti.

Bjelorusija je izrazila spremnost da rasporedi svoje mirovne snage u Ukrajinu kao dio sporazuma o okončanju rata, izjavio je načelnik odjeljenja za međunarodnu vojnu saradnju i mirovne aktivnosti komande snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Bjelorusije, Aleksej Skabej.

Prema njegovim riječima, učešće vojske susjedne zemlje u međunarodnim misijama je pitanje „podizanja nacionalne zastave“ i demonstriranja otvorenosti zemlje.

„Čim dobijemo odgovarajuću odluku, bićemo spremni da se premjestimo u jedan ili drugi region kako bismo izvršili zadatke“, rekao je Skabej, napominjući da je učešće Bjelorusije u mirovnim misijama pod vođstvom UN trenutno obustavljeno.

Takođe je uvjeren da moguće raspoređivanje mirovne misije u Ukrajini zavisi od saglasnosti obje strane u sukobu.

„Nismo samo mi ti koji odlučujemo. Ako strane odluče, spremni smo da pružimo pomoć na njihov zahtjev“, dodao je predstavnik bjeloruskog Ministarstva odbrane.

Podsjećanja radi, trenutno se razmatra raspoređivanje zapadnih mirovnih snaga u Ukrajini kao garancija bezbjednosti nakon rata, ali se Rusija tome protivi.

Nedavno je portparolka bjeloruskog predsjednika Natalija Ejsmont izjavila da će ruski eksperimentalni raketni sistem „Orešnik“ biti stavljen na borbeno dežurstvo u zemlji već u decembru.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je da Vladimir Putin želi da uvuče Bjelorusiju u rat i isprovocira Poljsku.